Podizanje starosne granice za odlazak u penziju samo je pitanje vremena.
Mnoge zemlje Evropske unije već primjenjuju takvu praksu. Čini se da Nijemci rade najduže, dok Danska vezuje starosnu granicu za odlazak u penziju sa očekivanim životnim vijekom, koji trenutno iznosi 67 godina. Austrija i dalje ima ograničenje od 65 godina, dok je Italija podigla granicu na 67, ali mnogi Italijani i dalje odlaze u penziju mnogo ranije, piše DW.
Dob za odlazak u penziju u Hrvatskoj iznosi 65 godina života uz najmanje 15 godina radnog staža. U prijevremenu penziju može se ići pet godina ranije, sa 60 godina, ali uz najmanje 35 godina staža. Žene imaju mogućnost ranijeg odlaska u starosnu i prijevremenu penziju.
Starosna granica za žene povećava se svake godine za tri mjeseca, a trenutne uslove možete pogledati ovdje. Taj trend će se nastaviti do 2030. godine, kada će uslovi za muškarce i žene biti potpuno izjednačeni.
Nije isključeno da će tada doći do dodatnog povećanja starosne granice za odlazak u penziju, što je već uobičajena praksa u mnogim evropskim zemljama, prenosi Bankar me. Postepeno podizanje starosne granice za penzionisanje jedna je od pet preporuka Evropske komisije.
Francuska podiže starosnu granicu za odlazak u penziju na 64 godine
Svjetska banka traži od Hrvatske da podigne starosnu granicu za odlazak u penziju čak na 72 godine, postepeno na 66 i po do 2030. godine. Međutim, to se ne bi trebalo desiti sa predstojećom penzionom reformom. Svi se još sjećaju inicijative sindikalnog referenduma „67 je previše“, koja je zaustavila odluku vlade da se penzionom reformom 2019. godine pomjeri starosna granica za odlazak u penziju sa 65 na 67 godina.
Najniža starosna granica za penzionisanje u Francuskoj povećana je sa 62 na 64 godine 2023. godine, što je izazvalo masovne proteste među Francuzima. Ne samo da je povećana starosna granica, već i radni staž.
Prije reforme bilo je potrebno 41,5 godina, a sada će Francuzi morati da rade 43 godine kako bi ostvarili punu penziju. Oni koji to ne uspiju moraće da produže radni vijek do 67 godina, rekla je za Deutsche Welle Friederike Hofmann, dopisnica njemačkog javnog servisa ARD iz Pariza.
U Njemačkoj je starosna granica podignuta na 67 godina za osiguranike rođene 1964. godine i kasnije. Za generacije rođene od 1947. do 1963. godine predviđen je prelazni period sa postepenim povećanjem starosne granice za odlazak u penziju.
Da biste otišli u prijevremenu punu penziju u Njemačkoj, potrebno je da imate 45 godina radnog staža. Ni tada više nije moguće penzionisanje sa 63 godine bez smanjenja novčanog iznosa.
Italija podiže starosnu granicu za odlazak u penziju na 67 godina
Prema analizi Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), Nijemci su među onima koji najduže rade u EU. Godine 2022. prosječna starosna granica za odlazak u penziju bila je blizu 66 godina. U Holandiji i Danskoj ta starost je skoro 67 godina, u Španiji 65, a u Austriji 65 za muškarce i trenutno 61 za žene.
U Francuskoj i Italiji taj prag je oko 64 godine. U Grčkoj i Luksemburgu radnici odlaze u penziju sa 62 godine. Ekspert za penzije OECD-a Monika Kujser kaže za TV magazin Plus Minus da su mnoge zemlje pratile Njemačku u podizanju starosne granice za odlazak u penziju, ali da je njemačka kombinacija, koja omogućava penzionisanje sa 65 godina nakon samo 45 godina radnog staža, relativno stroga u poređenju sa drugim zemljama.
Italija je također podigla starosnu granicu za odlazak u penziju na 67 godina, ali u praksi mnogi odlaze u penziju sa 62 godine, često uz pune beneficije. Različiti izuzeci to omogućavaju, objašnjava dopisnik ARD-a iz Rima Andreas Herc.
Političari sada žele da ograniče te izuzetke, pa je planirano da mlađe generacije rade do 71. godine. Italija izdvaja najveći dio svog državnog budžeta za penzije u cijeloj EU.
U Danskoj se radi do 67. godine, a u Austriji do 65. godine
U Danskoj se starosna granica za odlazak u penziju povećava u skladu sa prosječnim očekivanim životnim vijekom. Trenutno iznosi 67 godina, ali će nastaviti da raste, objašnjava dopisnik ARD-a Rike Detlefsen iz Kopenhagena. Od 2040. godine starosna granica biće 70 godina.
A ako očekivani životni vijek nastavi da raste, nastavit će i starosna granica. Penzije u Danskoj finansiraju se iz poreza. Bez obzira na to da li ste bogati ili siromašni, garantovani iznos je 965 eura mjesečno. Toliko više dobijaju oni koji nemaju dodatnu privatnu štednju.
Međutim, sve više ljudi, posebno fizičkih radnika, medicinskih sestara i njegovatelja, traži prevremenu penziju jer ne mogu da izdrže rad do zakonske starosne granice za penzionisanje.
U Austriji trenutno nema planova za podizanje starosne granice za odlazak u penziju na 67 godina.
Propisana starosna granica za muškarce je 65 godina, a za žene trenutno 61 godina. Međutim, do 2033. godine starosna granica za žene biće izjednačena na 65 godina, kaže Nikolaus Nojmajer iz ARD-ovog studija u Beču.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
