Najnoviji izvještaj Stokholmskog mirovnog instituta SIPRI pokazuje kako se Europa još od ruske aneksije Krima počela naoružavati. A sad, nakon Ukrajine je nestalo i posljednjih obzira prema Rusiji.

Podaci o prodaji oružja postali su veoma važni nakon početka rata u Europi. Brojke koje iznosi Stokholmski međunarodni institut za mirovna istraživanja SIPRI odnose se na period od 2017. do 2021. To znači da oni još ne obuhvataju period rusko-ukrajinskog rata. Uprkos tome, brojevi pokazuju izuzetan porast napetosti u Europi. Dok je u svijetu trgovina oružjem opala za 4,6 odsto, europske države su povećale nabavku u ovoj oblasti za 19 odsto. Evropa je region sa najvećim rastom uvoza oružja u svijetu. Piter Vezeman, jedan od autora istraživanja, rekao je da se radi o zabrinjavajućem naoružavanju.

Ian Antony, direktor odjeljenja za evropski bezbjednost Instituta SIPRI smatra da se u ovim podacima krije odgovor NATO-a „na rusku aneksiju Krima 2014. i agresiju u Donbasu. On je dodao da je NATO tada odlučio da se preokrene trend opadajućih izdataka za odbranu.

Rusija i Kina su prodale znatno manje oružja

Zanimljive su i promjene u redoslijedu velikih izvoznika oružja. Upravo je izvoz Rusije, druge po redu svjetske izvoznice, iza Sjedinjenih Američkih Država, opao za 26 odsto. To se može pripisati smanjenju izvoza u samo dvije zemlje – Indiju i Vijetnam. -Narednih godina se opet očekuju velike indijske porudžbine ruskog oružja – navodi se u izvještaju Instituta.

Pad kineskog izvoza oružja je još veći: 31 odsto. Tako su dvije države koje Zapad trenutno posmatra kao veliku prijetnju, prodale znatno manje oružja nego u četvorogodišnjem periodu prije toga.

Njemačka kao peta na listi zemalja izvoznica oružja takođe je smanjila izvoz za 19 odsto. Sjedinjene Američke Države su izvezle za 14 odsto više naoružanja nego u periodu proteklog izvještaja. A treća izvoznica oružja na svijetu, Francuska, povećala je svoju prodaju za čak 59 odsto.

Ruske komšije kupuju američke avione

Mada ovi podaci obuhvataju vremenski period do 2021. rusko-ukrajinski rat je u njima nagoviješten. -Primjetno pogoršavanje odnosa između najvećeg broja evropskih zemalja i Rusije bilo je važan pokretač rasta evropskog uvoza oružja – piše Vezeman i dodaje, to su prije svega države koje sopstvene potrebe ne mogu da pokriju domaćom proizvodnjom oružja. Poslovi sa oružjem igraju važnu ulogu i u transatlanskim bezbjednosnim odnosima.

SAD su bile glavni isporučilac Evropljanima, a radilo se prije svega o borbenim avionima. Velika Britanija, Norveška i Holandija su zajedno naručile ukupno 71 višenamijenski borbeni avion F-35. Potom su zemlje koje imaju dugu granicu sa Rusijom 2020/21. takođe naručile ove avione. Finska hoće 64, a Poljska 32 aviona tipa F-35. Njemačka je iz Sjedinjenih Američkih Država naručila pet patrolnih protivpodmorničkih aviona tipa P-8A.

Jedva nešto oružja Ukrajini

Dobar dio arsenala Ukrajine zapravo potiče još od zaliha u doba SSSR-a

Ukrajina je u od 2017. no 2021. uvezla mało naoružanja. Institut SIPRI to objašnjava dijelom niskom kupovnom sposobnošću zemlje i činjenicom da Ukrajina posjeduje sopstvene vojno-industrijske kapacitete i da ima znatnu količinu naoružanja uglavnom iz sovjetske ere. Osim toga izvoznici oružja su do februara ograničavali svoju prodaju Ukrajini jer su bili zabrinuti da bi mogli podstaći sukob. Kao što se zna, ta suzdržanost nije spriječila ruski napad. Od oružja koje je Ukrajina kupila vrijedi spomenuti 12 dronova iz Turske, 540 protivtenkovskih raketa iz SAD-a, a iz Češke 87 oklopnih vozila i 56 komada artiljerijskog oruđa.

Vojni značaj – za razliku od političkih gestova – imaju prema stručnjacima Instituta dronovi tipa Bajraktar iz Turske. Stalno su se pojavljivale slike uništenih ruskih tenkova upotrebom američke protivtenkovske rakete Džavelin. Međutim, Ian Antony kaže: Ni jedan pojedinačan oružani sistem neće uticati na ishod ovog rata. Rusko usredsređivanje na opsadu, upotreba teške artiljerije i neprecizno bombardovanje iz vazduha pokazuju da je treba s oprezom primiti priču o novoj oružanoj tehnologiji koja odlučuje rat.

Političko-vojna geografija Evrope temeljno promijenjena

Rusija je ovom agresijom zapravo prokockala povjerenje koje se mukotrpno gradilo.

Koji se strateški zaključci mogu izvesti nakon nekoliko nedjelja rata? Rat u Ukrajini je već sada temeljno izmijenio političko-vojnu geografiju Europe, smatra Ijan Entoni. Sada ne može više biti iluzije o saradnji sa Rusijom u sveobuhvatnom konceptu bezbijednosti, kao što je bio dogovor devedesetih. Za neodređeno vrijeme Rusija ne može biti partner.

Ruski napad, prema mišljenju eksperta Instituta, opravdava odustajanje NATO-a od obzira prema Rusiji u svojim istočnim članicama. Za NATO više ne važi garancija koju je dao Rusiji o tome da neće trajno stacionirati veće borbene formacije u tim zemljama.

Najnoviji izvještaj Stokholmskog mirovnog instituta SIPRI pokazuje kako se Europa još od ruske aneksije Krima počela naoružavati. A sad, nakon Ukrajine je nestalo i posljednjih obzira prema Rusiji.

Podaci o prodaji oružja postali su veoma važni nakon početka rata u Europi. Brojke koje iznosi Stokholmski međunarodni institut za mirovna istraživanja SIPRI odnose se na period od 2017. do 2021. To znači da oni još ne obuhvataju period rusko-ukrajinskog rata. Uprkos tome, brojevi pokazuju izuzetan porast napetosti u Europi. Dok je u svijetu trgovina oružjem opala za 4,6 odsto, europske države su povećale nabavku u ovoj oblasti za 19 odsto. Evropa je region sa najvećim rastom uvoza oružja u svijetu. Piter Vezeman, jedan od autora istraživanja, rekao je da se radi o zabrinjavajućem naoružavanju.

Ian Antony, direktor odjeljenja za evropski bezbjednost Instituta SIPRI smatra da se u ovim podacima krije odgovor NATO-a „na rusku aneksiju Krima 2014. i agresiju u Donbasu. On je dodao da je NATO tada odlučio da se preokrene trend opadajućih izdataka za odbranu.

Rusija i Kina su prodale znatno manje oružja

Zanimljive su i promjene u redoslijedu velikih izvoznika oružja. Upravo je izvoz Rusije, druge po redu svjetske izvoznice, iza Sjedinjenih Američkih Država, opao za 26 odsto. To se može pripisati smanjenju izvoza u samo dvije zemlje – Indiju i Vijetnam. -Narednih godina se opet očekuju velike indijske porudžbine ruskog oružja – navodi se u izvještaju Instituta.

Pad kineskog izvoza oružja je još veći: 31 odsto. Tako su dvije države koje Zapad trenutno posmatra kao veliku prijetnju, prodale znatno manje oružja nego u četvorogodišnjem periodu prije toga.

Njemačka kao peta na listi zemalja izvoznica oružja takođe je smanjila izvoz za 19 odsto. Sjedinjene Američke Države su izvezle za 14 odsto više naoružanja nego u periodu proteklog izvještaja. A treća izvoznica oružja na svijetu, Francuska, povećala je svoju prodaju za čak 59 odsto.

Ruske komšije kupuju američke avione

Mada ovi podaci obuhvataju vremenski period do 2021. rusko-ukrajinski rat je u njima nagoviješten. -Primjetno pogoršavanje odnosa između najvećeg broja evropskih zemalja i Rusije bilo je važan pokretač rasta evropskog uvoza oružja – piše Vezeman i dodaje, to su prije svega države koje sopstvene potrebe ne mogu da pokriju domaćom proizvodnjom oružja. Poslovi sa oružjem igraju važnu ulogu i u transatlanskim bezbjednosnim odnosima.

SAD su bile glavni isporučilac Evropljanima, a radilo se prije svega o borbenim avionima. Velika Britanija, Norveška i Holandija su zajedno naručile ukupno 71 višenamijenski borbeni avion F-35. Potom su zemlje koje imaju dugu granicu sa Rusijom 2020/21. takođe naručile ove avione. Finska hoće 64, a Poljska 32 aviona tipa F-35. Njemačka je iz Sjedinjenih Američkih Država naručila pet patrolnih protivpodmorničkih aviona tipa P-8A.

Jedva nešto oružja Ukrajini

Dobar dio arsenala Ukrajine zapravo potiče još od zaliha u doba SSSR-a

Ukrajina je u od 2017. no 2021. uvezla mało naoružanja. Institut SIPRI to objašnjava dijelom niskom kupovnom sposobnošću zemlje i činjenicom da Ukrajina posjeduje sopstvene vojno-industrijske kapacitete i da ima znatnu količinu naoružanja uglavnom iz sovjetske ere. Osim toga izvoznici oružja su do februara ograničavali svoju prodaju Ukrajini jer su bili zabrinuti da bi mogli podstaći sukob. Kao što se zna, ta suzdržanost nije spriječila ruski napad. Od oružja koje je Ukrajina kupila vrijedi spomenuti 12 dronova iz Turske, 540 protivtenkovskih raketa iz SAD-a, a iz Češke 87 oklopnih vozila i 56 komada artiljerijskog oruđa.

Vojni značaj – za razliku od političkih gestova – imaju prema stručnjacima Instituta dronovi tipa Bajraktar iz Turske. Stalno su se pojavljivale slike uništenih ruskih tenkova upotrebom američke protivtenkovske rakete Džavelin. Međutim, Ian Antony kaže: Ni jedan pojedinačan oružani sistem neće uticati na ishod ovog rata. Rusko usredsređivanje na opsadu, upotreba teške artiljerije i neprecizno bombardovanje iz vazduha pokazuju da je treba s oprezom primiti priču o novoj oružanoj tehnologiji koja odlučuje rat.

Političko-vojna geografija Evrope temeljno promijenjena

Rusija je ovom agresijom zapravo prokockala povjerenje koje se mukotrpno gradilo.

Koji se strateški zaključci mogu izvesti nakon nekoliko nedjelja rata? Rat u Ukrajini je već sada temeljno izmijenio političko-vojnu geografiju Europe, smatra Ijan Entoni. Sada ne može više biti iluzije o saradnji sa Rusijom u sveobuhvatnom konceptu bezbijednosti, kao što je bio dogovor devedesetih. Za neodređeno vrijeme Rusija ne može biti partner.

Ruski napad, prema mišljenju eksperta Instituta, opravdava odustajanje NATO-a od obzira prema Rusiji u svojim istočnim članicama. Za NATO više ne važi garancija koju je dao Rusiji o tome da neće trajno stacionirati veće borbene formacije u tim zemljama.