Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine protivi se izgradnji hidroelektrane Janjići kod Zenice, za koju je Javno preduzeće Elektroprivreda BiH objavila tender za projektovanje i izgradnju – poručio je sa pres-konferencije u Eko-forumu Zenica prof. dr. Samir Lemeš.

On je podvukao da, kao koalicija koja okuplja 30 ekoloških udruženja, zahtijevaju od JP EPBiH da zaustavi aktivnosti na realizaciji tog projekta te da “preusmjeri planirana sredstva na izgradnju novih solarnih i vjetroelektrana, koje su daleko jeftinije i manje su štetne po okoliš”.

– Smatramo da taj projekat ni ekonomski, a ni ekološki nije prihvatljiv i nije opravdan – poručio je Lemeš.

Gradsko vijeće Grada Zenica, napomenuo je, nije prihvatilo inicijativu da se poništi “odluka o proglašenju opšteg interesa” za izgradnju ove hidroelektrane pa su im uputili zahtjev da provedu istraživanja te da i ne troše novce iz “prijateljskog okruženja”.

– To Gradsko vijeće nije prihvatilo. Zato sada tražimo i ponovo upućujemo inicijativu Zeničko-dobojskom kantonu da briše hidroelektrane iz Prostornog plana ZDK. Jer, kada ih nema u prostornom planu, sve ostalo “pada u vodu” i na taj ćemo način sačuvati rijeku Bosnu, na kojoj je planirano graditi 25 hidrocentrala – kazao je Lemeš.

HE Janjići će, dodaje, neznatno doprinjeti proizvodnji električne energije, a BiH “trenutno izvozi više od 40 posto proizvedene el. energije”.

– Nama HE Janjići ne znači ništa, a prirodi znači itekako. KfW je, očito društveno odgovorna banka. Oni dobro vode računa da projekti, koje oni finansiraju, budu ekološki prihvatljivi – istakao je Lemeš.

Ova će hidroelektrana, podvlači, promijeniti klimatske uslove u ionako zagađenom Gradu.

– Rijeka Bosna, koja na Janjićkim slapovima predstavlja prirodni prečistač otpadnih voda i koja prirodno prečišćava rijeku Bosnu, pretvorit će se u jezero, odnosno “otvorenu septičku jamu”. To je nešto što je neprihvatljivo. Mislim da je ključna stvar kod njemačke banke bilo to što su studije dokazale da će doći do izumiranja i ugrožavanja životinjskih vrsta, koje se na “crvenoj listi ugroženih vrsta”. To je za njih bilo presudno. Međutim, očito, to našim vlastima i EPBiH nije ni na pameti – kazao je Lemeš.

Napomenuo je kako je u maju prošle godine istekla okolinska dozvola za tu hidroelektranu, ali da se u međuvremenu promijenio Zakon o zaštiti okoliša Federacije BiH i Pravilnik o postrojenjima za koje je potrebna okolinska dozvola.

Potrebno je, upozorava, uraditi novu Studiju o utjecaju na okoliš, jer ona koja je rađena “prije 10 godina više ne važi”. To je, upozorava, posebno važno zbog činjenice da je u međuvremenu na rijeci Lašvi, koja se ulijeva u Bosnu, izgrađena hidroelektrana te se situacija promijenila.

Ekolozi zahtijevaju i od potencijalnih izvođača te isporučioca opreme da ne šalju svoje ponude na objavljeni tender, jer će u toku realizacije naići na brojne probleme.

Predsjednik Mjesne zajednice Janjići Miralem Kaknjo istakao je da se obraća u ime oko 4.000 stanovnika mjesnih zajednica Janjići, Drivuša, Putovići i Gorica, koji zajednički nastupaju prema institucijama s ciljem da se spriječi izgradnja te hidroelektrane.

Podvukao je kako su pisali dvije peticije Gradskom vijeću i Gradskoj upravi, ali da su te peticije “negdje nestale”, a njemu i prof. Lemešu nije dozvoljeno da se obrate Gradskom vijeću Grada Zenica.

Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine protivi se izgradnji hidroelektrane Janjići kod Zenice, za koju je Javno preduzeće Elektroprivreda BiH objavila tender za projektovanje i izgradnju – poručio je sa pres-konferencije u Eko-forumu Zenica prof. dr. Samir Lemeš.

On je podvukao da, kao koalicija koja okuplja 30 ekoloških udruženja, zahtijevaju od JP EPBiH da zaustavi aktivnosti na realizaciji tog projekta te da “preusmjeri planirana sredstva na izgradnju novih solarnih i vjetroelektrana, koje su daleko jeftinije i manje su štetne po okoliš”.

– Smatramo da taj projekat ni ekonomski, a ni ekološki nije prihvatljiv i nije opravdan – poručio je Lemeš.

Gradsko vijeće Grada Zenica, napomenuo je, nije prihvatilo inicijativu da se poništi “odluka o proglašenju opšteg interesa” za izgradnju ove hidroelektrane pa su im uputili zahtjev da provedu istraživanja te da i ne troše novce iz “prijateljskog okruženja”.

– To Gradsko vijeće nije prihvatilo. Zato sada tražimo i ponovo upućujemo inicijativu Zeničko-dobojskom kantonu da briše hidroelektrane iz Prostornog plana ZDK. Jer, kada ih nema u prostornom planu, sve ostalo “pada u vodu” i na taj ćemo način sačuvati rijeku Bosnu, na kojoj je planirano graditi 25 hidrocentrala – kazao je Lemeš.

HE Janjići će, dodaje, neznatno doprinjeti proizvodnji električne energije, a BiH “trenutno izvozi više od 40 posto proizvedene el. energije”.

– Nama HE Janjići ne znači ništa, a prirodi znači itekako. KfW je, očito društveno odgovorna banka. Oni dobro vode računa da projekti, koje oni finansiraju, budu ekološki prihvatljivi – istakao je Lemeš.

Ova će hidroelektrana, podvlači, promijeniti klimatske uslove u ionako zagađenom Gradu.

– Rijeka Bosna, koja na Janjićkim slapovima predstavlja prirodni prečistač otpadnih voda i koja prirodno prečišćava rijeku Bosnu, pretvorit će se u jezero, odnosno “otvorenu septičku jamu”. To je nešto što je neprihvatljivo. Mislim da je ključna stvar kod njemačke banke bilo to što su studije dokazale da će doći do izumiranja i ugrožavanja životinjskih vrsta, koje se na “crvenoj listi ugroženih vrsta”. To je za njih bilo presudno. Međutim, očito, to našim vlastima i EPBiH nije ni na pameti – kazao je Lemeš.

Napomenuo je kako je u maju prošle godine istekla okolinska dozvola za tu hidroelektranu, ali da se u međuvremenu promijenio Zakon o zaštiti okoliša Federacije BiH i Pravilnik o postrojenjima za koje je potrebna okolinska dozvola.

Potrebno je, upozorava, uraditi novu Studiju o utjecaju na okoliš, jer ona koja je rađena “prije 10 godina više ne važi”. To je, upozorava, posebno važno zbog činjenice da je u međuvremenu na rijeci Lašvi, koja se ulijeva u Bosnu, izgrađena hidroelektrana te se situacija promijenila.

Ekolozi zahtijevaju i od potencijalnih izvođača te isporučioca opreme da ne šalju svoje ponude na objavljeni tender, jer će u toku realizacije naići na brojne probleme.

Predsjednik Mjesne zajednice Janjići Miralem Kaknjo istakao je da se obraća u ime oko 4.000 stanovnika mjesnih zajednica Janjići, Drivuša, Putovići i Gorica, koji zajednički nastupaju prema institucijama s ciljem da se spriječi izgradnja te hidroelektrane.

Podvukao je kako su pisali dvije peticije Gradskom vijeću i Gradskoj upravi, ali da su te peticije “negdje nestale”, a njemu i prof. Lemešu nije dozvoljeno da se obrate Gradskom vijeću Grada Zenica.