Na inicijativu zastupnica iz dva najzagađenija grada u FBiH, Lukavca i Zenice, u srijedu, 15.3.2017 održana je tematska sjednica Zastupničkog doma Federalnog parlamenta, na temu zagađenosti zraka.

Pored federalne ministrice okoliša i turizma i direktora Federalnog hidrometeorološkog zavoda, prezentacije i izlaganja na sjednici imali su i predstavnici organizacija civilnog društva: Eko forum Zenica, Centar za ekologiju i energiju Tuzla i Eko akcija iz Sarajeva.

Iako su bili pozvani i gradonačelnici najzagađenijih gradova, na sjednici je bio prisutan jedino savjetnik gradonačelnika Lukavca. Neprisustvo kantonalnih organa vlasti, pomoćnik ministrice je iskoristio da većinu krivice i odgovornosti prebaci na kantonalni nivo. U svojim prezentacijama, mi smo najveći akcent dali problemu monitoringa organskih polutanata i okolinskih dozvola za industrijska postrojenja. Još jednom smo ukazali na hitnost izmjene pravilnika o monitoringu emisija, koji zabranjuje vršenje mjerenja ispitnim tijelima izvan BiH, tako da zbog toga već godinama nema mjerenja ovih opasnih polutanata.

Iz svih prezentacija se moglo vidjeti da je zagađenje zraka u FBiH zaista problem koji zahtijeva hitno rješavanje. Nakon prezentacija uslijedila je dugotrajna rasprava o ovoj temi i dogovoreno je da radna grupa pripremi tekst zaključaka koji će se na narednoj sjednici Parlamenta ponuditi na usvajanje.

U našoj prezentaciji, pored osvrta civilnog društva na uzroke, intenzitet i posljedice problema s kojim smo suočeni, pokušali smo ponuditi i odgovarajuća rješenja, odnosno naša očekivanja od vlasti u FBiH.

Problem zagađenja zraka s kojim se mi borimo (SO2) su razvijene zemlje davno riješile, uvođenjem strogih propisa, investicijama u tehnologije za prečišćavanje, visokim taksama za zagađenje i postepenom promjenom karaktera privrede. Sada su svoje aktivnosti usmjerile na smanjenje emisije stakleničkih plinova. Mi u svemu tome kasnimo, lutamo i tražimo izgovore umjesto da radimo na rješenjima, koristeći uspješne primjere iz drugih zemalja. Ono što Eko forum smatra da Parlament FBiH može uraditi da bi se ovaj problem riješio je sljedeće:
Priznati da imamo problem zagađenja zraka i opredijeliti se da ga želimo riješiti.

Hitno izmijeniti zakone i podzakonske akte koji ne daju rezultate i koji sada predstavljaju prepreku a ne sredstvo za rješavanje problema.

Dati zaštiti okoliša mjesto koje zaslužuje, umjesto da se ta oblast pojavljuje kao usputna uz druge resore (federalno i kantonalna ministarstva su uvijek ministarstva “više oblasti nečeg drugog” i okoliša). Stanje sa zagađenjem zahtijeva da imamo poseban resor samo za zaštitu okoliša.

Raditi na formiranju Agencije za zaštitu okoliša koja bi preuzela obavezu praćenja stanja okoliša, obavještavanja javnosti, održavanja sistema monitoringa, implementaciji mjera za preventivno i interventno djelovanje, koordinacije različitih nivoa vlasti i civilnog društva, te realizaciji projekata za unapređenje stanja okoliša. U sastav Agencije uključiti sve kapacitete koji su sada rasuti po raznim institucijama na kantonalnim i na federalnom nivou.

Sistem okolinskih dozvola za industrijska postrojenja i zagađivače uskladiti sa principima koje je prihvatila EU: integralni pristup koji obuhvata zagađenje zraka, vode, tla, te buku i otpad. Prilagoditi podzakonske akte da bi se obezbijedila transparentnost i omogućilo učešće javnosti u odlučivanju.

Obezbijediti efikasan, pouzdan i transparentan sistem kontrole emisija, kroz izgradnju katastra zagađivača i registra ispuštanja i prenosa zagađenja (PRTR)

Pojačati sankcije za zagađenje okoliša, korupciju i neodgovorno ponašanje, kako zagađivača, tako i nadležnih organa vlasti. Nedopustivo je da industrijska postrojenja rade bez okolinske dozvole, i bez sankcija za zagađenje, bez obzira koliko zapošljavaju ili koliko poreza plaćaju.

Uraditi ekonomsku analizu koja bi utvrdila isplativost ekonomije bazirane na uglju. Ako se pokaže da su troškovi rudnika i termoelektrana veći od ekonomske dobiti, napraviti plan postepene tranzicije ka tehnologijama i izvorima energije koji bi bili ekonomski isplativiji, a manje štetni za okoliš i zdravlje građana.

Prestati sa praksom korištenja vještačke i nerealno niske cijene energije za održavanje socijalnog mira. Energija mora imati realnu, ekonomski opravdanu cijenu a problemi socijalno ugroženih kategorije stanovništva se trebaju riješiti putem socijalnih programa. Da bi sektor energije bio ekonomski održiv i u skladu sa usvojenim međunarodnim ugovorima, mora se bazirati na tržišnim principima, a ne na prikrivenim državnim subvencijama koje će u konačnici opet platiti građani BiH, svojim zdravljem ili na drugi način.

Povećati budžetska izdvajanja i otvoriti sredstva Razvojne banke i sredstva ostvarena privatizacijom za projekte energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, kako bi se energija trošila racionalnije i s manje štetnim utjecajem po okoliš.

Stvarati uslove za širenje mreža centralnog grijanja u gradovima, postepenu eliminaciju individualnih ložišta, jaču kontrolu goriva i druge mjere za racionalnije korištenje energije.

Poticati i stimulisati ozelenjavanje urbanih sredina, javni prevoz, ekološka vozila (plin, hibridna i električna vozila), te transport robe i putnika željeznicom.

Jačati domaću privredu subvencioniranjem i poticanjem projekata koji bi ekološki prihvatljive inovacije i naučna dostignuća pretvarale u nova radna mjesta i stvaranje ekonomske dobiti.

Revidirati Strategiju zaštite okoliša FBiH 2008-2018, analizirati postignute rezultate i na osnovu toga uraditi strategiju za naredni period.

EKO forum Zenica

Na inicijativu zastupnica iz dva najzagađenija grada u FBiH, Lukavca i Zenice, u srijedu, 15.3.2017 održana je tematska sjednica Zastupničkog doma Federalnog parlamenta, na temu zagađenosti zraka.

Pored federalne ministrice okoliša i turizma i direktora Federalnog hidrometeorološkog zavoda, prezentacije i izlaganja na sjednici imali su i predstavnici organizacija civilnog društva: Eko forum Zenica, Centar za ekologiju i energiju Tuzla i Eko akcija iz Sarajeva.

Iako su bili pozvani i gradonačelnici najzagađenijih gradova, na sjednici je bio prisutan jedino savjetnik gradonačelnika Lukavca. Neprisustvo kantonalnih organa vlasti, pomoćnik ministrice je iskoristio da većinu krivice i odgovornosti prebaci na kantonalni nivo. U svojim prezentacijama, mi smo najveći akcent dali problemu monitoringa organskih polutanata i okolinskih dozvola za industrijska postrojenja. Još jednom smo ukazali na hitnost izmjene pravilnika o monitoringu emisija, koji zabranjuje vršenje mjerenja ispitnim tijelima izvan BiH, tako da zbog toga već godinama nema mjerenja ovih opasnih polutanata.

Iz svih prezentacija se moglo vidjeti da je zagađenje zraka u FBiH zaista problem koji zahtijeva hitno rješavanje. Nakon prezentacija uslijedila je dugotrajna rasprava o ovoj temi i dogovoreno je da radna grupa pripremi tekst zaključaka koji će se na narednoj sjednici Parlamenta ponuditi na usvajanje.

U našoj prezentaciji, pored osvrta civilnog društva na uzroke, intenzitet i posljedice problema s kojim smo suočeni, pokušali smo ponuditi i odgovarajuća rješenja, odnosno naša očekivanja od vlasti u FBiH.

Problem zagađenja zraka s kojim se mi borimo (SO2) su razvijene zemlje davno riješile, uvođenjem strogih propisa, investicijama u tehnologije za prečišćavanje, visokim taksama za zagađenje i postepenom promjenom karaktera privrede. Sada su svoje aktivnosti usmjerile na smanjenje emisije stakleničkih plinova. Mi u svemu tome kasnimo, lutamo i tražimo izgovore umjesto da radimo na rješenjima, koristeći uspješne primjere iz drugih zemalja. Ono što Eko forum smatra da Parlament FBiH može uraditi da bi se ovaj problem riješio je sljedeće:
Priznati da imamo problem zagađenja zraka i opredijeliti se da ga želimo riješiti.

Hitno izmijeniti zakone i podzakonske akte koji ne daju rezultate i koji sada predstavljaju prepreku a ne sredstvo za rješavanje problema.

Dati zaštiti okoliša mjesto koje zaslužuje, umjesto da se ta oblast pojavljuje kao usputna uz druge resore (federalno i kantonalna ministarstva su uvijek ministarstva “više oblasti nečeg drugog” i okoliša). Stanje sa zagađenjem zahtijeva da imamo poseban resor samo za zaštitu okoliša.

Raditi na formiranju Agencije za zaštitu okoliša koja bi preuzela obavezu praćenja stanja okoliša, obavještavanja javnosti, održavanja sistema monitoringa, implementaciji mjera za preventivno i interventno djelovanje, koordinacije različitih nivoa vlasti i civilnog društva, te realizaciji projekata za unapređenje stanja okoliša. U sastav Agencije uključiti sve kapacitete koji su sada rasuti po raznim institucijama na kantonalnim i na federalnom nivou.

Sistem okolinskih dozvola za industrijska postrojenja i zagađivače uskladiti sa principima koje je prihvatila EU: integralni pristup koji obuhvata zagađenje zraka, vode, tla, te buku i otpad. Prilagoditi podzakonske akte da bi se obezbijedila transparentnost i omogućilo učešće javnosti u odlučivanju.

Obezbijediti efikasan, pouzdan i transparentan sistem kontrole emisija, kroz izgradnju katastra zagađivača i registra ispuštanja i prenosa zagađenja (PRTR)

Pojačati sankcije za zagađenje okoliša, korupciju i neodgovorno ponašanje, kako zagađivača, tako i nadležnih organa vlasti. Nedopustivo je da industrijska postrojenja rade bez okolinske dozvole, i bez sankcija za zagađenje, bez obzira koliko zapošljavaju ili koliko poreza plaćaju.

Uraditi ekonomsku analizu koja bi utvrdila isplativost ekonomije bazirane na uglju. Ako se pokaže da su troškovi rudnika i termoelektrana veći od ekonomske dobiti, napraviti plan postepene tranzicije ka tehnologijama i izvorima energije koji bi bili ekonomski isplativiji, a manje štetni za okoliš i zdravlje građana.

Prestati sa praksom korištenja vještačke i nerealno niske cijene energije za održavanje socijalnog mira. Energija mora imati realnu, ekonomski opravdanu cijenu a problemi socijalno ugroženih kategorije stanovništva se trebaju riješiti putem socijalnih programa. Da bi sektor energije bio ekonomski održiv i u skladu sa usvojenim međunarodnim ugovorima, mora se bazirati na tržišnim principima, a ne na prikrivenim državnim subvencijama koje će u konačnici opet platiti građani BiH, svojim zdravljem ili na drugi način.

Povećati budžetska izdvajanja i otvoriti sredstva Razvojne banke i sredstva ostvarena privatizacijom za projekte energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, kako bi se energija trošila racionalnije i s manje štetnim utjecajem po okoliš.

Stvarati uslove za širenje mreža centralnog grijanja u gradovima, postepenu eliminaciju individualnih ložišta, jaču kontrolu goriva i druge mjere za racionalnije korištenje energije.

Poticati i stimulisati ozelenjavanje urbanih sredina, javni prevoz, ekološka vozila (plin, hibridna i električna vozila), te transport robe i putnika željeznicom.

Jačati domaću privredu subvencioniranjem i poticanjem projekata koji bi ekološki prihvatljive inovacije i naučna dostignuća pretvarale u nova radna mjesta i stvaranje ekonomske dobiti.

Revidirati Strategiju zaštite okoliša FBiH 2008-2018, analizirati postignute rezultate i na osnovu toga uraditi strategiju za naredni period.

EKO forum Zenica