Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila ja Mikrofinu kredit od 4 mil EUR za dalje kreditiranje domaćih privatnih preduzeća.

Mikrofin trenutno ima mrežu od 75 poslovnica širom zemlje, a saradnja sa ovim klijentom će EBRD-u omogućiti da proširi i poveća svoje finansiranje tamo gdje je to najpotrebnije.

Mikro i mala preduzeća su najaktivniji dio privrede u Bosni i Hercegovini i predstavljaju pokretač razvoja i zapošljavanja u zemlji.

Kredit je dopunjen sredstvima tehničke pomoći iz EBRD-ovog Specijalnog dioničarskog fonda, a tim sredstvima će se pružiti podrška Mikrofinu u razvijanju metodologije i implementaciji novog standarda IFRS 9 kako bi ova mikrofinansijska institucija u potpunosti bila u skladu sa IFRS.

Usvajanje novog IFRS standarda će omogućiti Mikrofinu da i dalje ima pristup finansiranju od vanjskih kreditora i poslaće snažan signal cijelom finansijskom sektoru.

Direktor EBRD-a u Bosni i Hercegovini ian Brown je istakao da je ovo nastavak odlične saradnje sa Mikrofinom.

– Veoma nam je drago što smo odobrili ova nova finansijska sredstva za Mikrofin, što predstavlja nastavak izvanredne saradnje sa Mikrofinom koja traje već 10 godina. Naš cilj je jačanje realne ekonomije u državi olakšavanjem pristupa finansiranju za uspješna preduzeća koja će biti pokretač budućeg razvoja i prosperiteta – rekao je Brown.

Direktor Mikrofina Mladen Bosnić je rekao da Mikrofin ima dugu i uspješnu saradnju sa EBRD-om.

– Očekujemo nastavak zajedničkog rada ka istom cilju, a to je pružanje podrške preduzetnicima, koje smatramo najinventivnijim i najproduktivnijim dijelom privrede u Bosni i Hercegovini. Takođe smo veoma zahvalni EBRD-u što je prepoznao naše tehničke i strateške potrebe za finansijskim sredstvima kao podršku implementaciji novog standarda IFRS 9 – kazao je Bosnić.

Od početka rada u BiH, EBRD je investirao više od dvije milijarde eura u preko 140 projekata u zemlji. Banka je fokusirana na podršku restrukturisanju i širenju lokalnog privatnog sektora, stvaranju jačih veza sa širim regionalnim tržištima i promovisanju efikasnijeg i održivog korišćenja resursa.

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila ja Mikrofinu kredit od 4 mil EUR za dalje kreditiranje domaćih privatnih preduzeća.

Mikrofin trenutno ima mrežu od 75 poslovnica širom zemlje, a saradnja sa ovim klijentom će EBRD-u omogućiti da proširi i poveća svoje finansiranje tamo gdje je to najpotrebnije.

Mikro i mala preduzeća su najaktivniji dio privrede u Bosni i Hercegovini i predstavljaju pokretač razvoja i zapošljavanja u zemlji.

Kredit je dopunjen sredstvima tehničke pomoći iz EBRD-ovog Specijalnog dioničarskog fonda, a tim sredstvima će se pružiti podrška Mikrofinu u razvijanju metodologije i implementaciji novog standarda IFRS 9 kako bi ova mikrofinansijska institucija u potpunosti bila u skladu sa IFRS.

Usvajanje novog IFRS standarda će omogućiti Mikrofinu da i dalje ima pristup finansiranju od vanjskih kreditora i poslaće snažan signal cijelom finansijskom sektoru.

Direktor EBRD-a u Bosni i Hercegovini ian Brown je istakao da je ovo nastavak odlične saradnje sa Mikrofinom.

– Veoma nam je drago što smo odobrili ova nova finansijska sredstva za Mikrofin, što predstavlja nastavak izvanredne saradnje sa Mikrofinom koja traje već 10 godina. Naš cilj je jačanje realne ekonomije u državi olakšavanjem pristupa finansiranju za uspješna preduzeća koja će biti pokretač budućeg razvoja i prosperiteta – rekao je Brown.

Direktor Mikrofina Mladen Bosnić je rekao da Mikrofin ima dugu i uspješnu saradnju sa EBRD-om.

– Očekujemo nastavak zajedničkog rada ka istom cilju, a to je pružanje podrške preduzetnicima, koje smatramo najinventivnijim i najproduktivnijim dijelom privrede u Bosni i Hercegovini. Takođe smo veoma zahvalni EBRD-u što je prepoznao naše tehničke i strateške potrebe za finansijskim sredstvima kao podršku implementaciji novog standarda IFRS 9 – kazao je Bosnić.

Od početka rada u BiH, EBRD je investirao više od dvije milijarde eura u preko 140 projekata u zemlji. Banka je fokusirana na podršku restrukturisanju i širenju lokalnog privatnog sektora, stvaranju jačih veza sa širim regionalnim tržištima i promovisanju efikasnijeg i održivog korišćenja resursa.