“Ja mogu samo da pozovem predstavnike srpskog naroda iz RS, da dobro paze šta rade. Da dobro čuvaju Dejtonski mirovni sporazum, da poštuju sve tačke sporazuma jer Dejton nije jelovnik da odbacujete šta vam ne odgovara. On se primjenjuje u potpunosti ili nikako. Ako dođe do toga nikako onda sigurno neće trpjeti država BiH”, kazao je član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, nakon današnje sjednice.

“Predsjedništvo je jednoglasno usvojilo jednu odluku a to je da se odbije molba za pomilovanje dva lica. Što se tiče ostalih tačaka dnevnog reda, mnoge od njih idu u drugi krug glasanja, idu na iduću sjednicu. To su odluke koje se tiču vanjske politike, davanju avrimana ambasadorima Norveške i SAD, nekoliko sporazuma važnih za BiH i države koje su te sporazume zaključile. Kada je u pitanju posjeta gospodina Đukanovića, gospodin Dodik je bio protiv. Tačke koje se tiču OS BiH nisu usvojene jer je gospodin Dodik glasao protiv”, kazao je na početku obraćanja Šefik Džaferović.

Nakon toga, pojasnio je šta se dešavalo na sjednici koja je završena nakon petnaestak minuta.

“Ako vas još nešto interesuje ja ću vam pojasniti, ali generalno posmatrano možemo vidjeti na djelu jednu opstrukciju, opstrukciju u funkcioniranju institucija BiH. Kako drugačije nazvati glasanje protiv usvajanja odluke o ratifikaciji 19 sporazuma koji su prošli svu verifikaciju i na kraju se glasa protiv. Tako je i glede drugih tačaka. Radi se o opstrukciji funkcionisanja institucija BiH, a to je opstrukcija Dejtonskog mirovnog sporazuma. Oni koji to rade ne mogu to opravdavati time da učestvuju u sjednicama, a onda protiv svega glasaju protiv jer je to povreda Dejtonskog mirovnog sporazuma”, ističe Džaferović.

Potom je uputio poziv svima koji se bave “opstrukcijom funkcionisanja institucija BiH”.

“Koristim priliku da ih pozovem da to ne rade, jer to će u konačnici biti na štetu entiteta iz kojeg dolaze. BiH je postojala prije Dejtona, postojaće i poslije Dejtona, može nestati samo ono što je nastalo u Dejtonu, a to su entiteti. Pozivam ih da to ne čine, jer ne mogu opstruirati državu BiH. Ovo će se završiti tako što će BiH nastaviti svoje funkcioniranje. Ne može se uzimati ono što odgovara, a odbacivati što ne odgovara. Ovo je udar na ustavni poredak BiH!

Ja mogu samo da pozovem predstavnike srpskog naroda iz RS, da dobro paze šta rade. Da dobro čuvaju Dejtonski mirovni sporazum, da poštuju sve tačke sporazuma jer Dejton nije jelovnik da odbacujete šta vam ne odgovara. On se primjenjuje u potpunosti ili nikako. Ako dođe do toga nikako onda sigurno neće trpjeti država BiH”.

Džaferović je kazao da se pokušava pronaći rješenje koje bi “moglo da dovede u sunovrat BiH”, ali i da BiH kao država neće nestati.

“Ovdje se pokušava dejstvovati rješenje koje bi BiH moglo da dovede u sunovrat. Nisu slučajno sudije Ustavnog sudija, trojica onih koji nisu državljani BiH niti ijedne susjedne države. To je tako sa svrhom napravljeno i omogućeno takvom kompozicijom Ustavnog suda da BiH može da funkcionira. Tražiti u situaciji blokada, opstrukcija, prijetnji otcjepljenjem da strane sudije odu iz Ustavnog suda i ništa drugo ne promijeniti je put u nestanak BiH. BiH neće nestati. Neka Dodik i oni koji ga prate omoguće da promjenimo Ustav bez stranih sudija, ali da se promjene brojna druga rješenja onda možemo razgovarati. Tražiti samo to a ostaviti sve isto je opasnost za ovu državu.

To bi moglo da znači da ako bi se donijela neka odluka onih koji prijete disolucijom, onda ne bi bilo institucije u BiH koja bi mogla da tu mogućnost odbaci. To može samo Ustavni sud. Kome smetaju stranci? Sudije koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava? Kome smetaju? Oni ne navijaju ni za koga ovdje, osim za Ustav BiH. To je njihov posao”.

“Nema ucjene, ničiji diktat neće proći”, kategoričan je bio Džaferović.

“Naši građani imaju pravo da se obrate Evropskom sudu za ljudska prava i traže pravdu, a ovdje neko osporava trojicu ljudi iz Ustavnog suda. Zašto? Mislim da to rade sa ovim ciljem. Bez obzira na cilj, nijedno rješenje neće proći kao produkt pritiska, kao produkt ucjene. Nema ucjene, ničiji diktat ne može proći pa ni Dodikov diktat, niti Komšićev, niti Džaferovićev, bilo čiji. Možemo razgovarati, ali dok ne postignemo odgovor na ravnopravnim osnovama moramo poštovati ono što imamo kao okvir a to je Dejtonski mirovni sporazum, Ustav BiH. Dejtonski mirovni sporazum su i odluke međunarodnih i domaćih sudova.

25. aprila jednom od sudija ističe mandat. Sva tri člana su imala priliku da reagiraju. Ja sam dobio pismo predsjednika Ustavnog suda i kopiju pisma koje je otišlo u Evropski sud za ljudska prava”, pojasnio je on.

Još je kazao da je uloga Predsjedništva BiH u procesu izbora stranih sudija u Ustavnom sudu na nivou konsultacija.

“Nemojte zaboraviti da Predsjedništvo BiH u procesu izbora sudija učestvuje na nivou konsultacija. Od nas se ne traži saglasnost, odluka, u pitanju su konsultacije. Kako će se obavljati, to je drugo pitanje. To ne obavezuje predsjednika Evropskog suda za ljudska prava. On imenuje sudiju i to je njegova odgovornost. Ne obavljaju se konsultacije da li treba biti imenovan sudija, konsultacije su u vezi imena. Ovdje se radi o zamjeni teza gospodina Dodika”.

“Ja mogu samo da pozovem predstavnike srpskog naroda iz RS, da dobro paze šta rade. Da dobro čuvaju Dejtonski mirovni sporazum, da poštuju sve tačke sporazuma jer Dejton nije jelovnik da odbacujete šta vam ne odgovara. On se primjenjuje u potpunosti ili nikako. Ako dođe do toga nikako onda sigurno neće trpjeti država BiH”, kazao je član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, nakon današnje sjednice.

“Predsjedništvo je jednoglasno usvojilo jednu odluku a to je da se odbije molba za pomilovanje dva lica. Što se tiče ostalih tačaka dnevnog reda, mnoge od njih idu u drugi krug glasanja, idu na iduću sjednicu. To su odluke koje se tiču vanjske politike, davanju avrimana ambasadorima Norveške i SAD, nekoliko sporazuma važnih za BiH i države koje su te sporazume zaključile. Kada je u pitanju posjeta gospodina Đukanovića, gospodin Dodik je bio protiv. Tačke koje se tiču OS BiH nisu usvojene jer je gospodin Dodik glasao protiv”, kazao je na početku obraćanja Šefik Džaferović.

Nakon toga, pojasnio je šta se dešavalo na sjednici koja je završena nakon petnaestak minuta.

“Ako vas još nešto interesuje ja ću vam pojasniti, ali generalno posmatrano možemo vidjeti na djelu jednu opstrukciju, opstrukciju u funkcioniranju institucija BiH. Kako drugačije nazvati glasanje protiv usvajanja odluke o ratifikaciji 19 sporazuma koji su prošli svu verifikaciju i na kraju se glasa protiv. Tako je i glede drugih tačaka. Radi se o opstrukciji funkcionisanja institucija BiH, a to je opstrukcija Dejtonskog mirovnog sporazuma. Oni koji to rade ne mogu to opravdavati time da učestvuju u sjednicama, a onda protiv svega glasaju protiv jer je to povreda Dejtonskog mirovnog sporazuma”, ističe Džaferović.

Potom je uputio poziv svima koji se bave “opstrukcijom funkcionisanja institucija BiH”.

“Koristim priliku da ih pozovem da to ne rade, jer to će u konačnici biti na štetu entiteta iz kojeg dolaze. BiH je postojala prije Dejtona, postojaće i poslije Dejtona, može nestati samo ono što je nastalo u Dejtonu, a to su entiteti. Pozivam ih da to ne čine, jer ne mogu opstruirati državu BiH. Ovo će se završiti tako što će BiH nastaviti svoje funkcioniranje. Ne može se uzimati ono što odgovara, a odbacivati što ne odgovara. Ovo je udar na ustavni poredak BiH!

Ja mogu samo da pozovem predstavnike srpskog naroda iz RS, da dobro paze šta rade. Da dobro čuvaju Dejtonski mirovni sporazum, da poštuju sve tačke sporazuma jer Dejton nije jelovnik da odbacujete šta vam ne odgovara. On se primjenjuje u potpunosti ili nikako. Ako dođe do toga nikako onda sigurno neće trpjeti država BiH”.

Džaferović je kazao da se pokušava pronaći rješenje koje bi “moglo da dovede u sunovrat BiH”, ali i da BiH kao država neće nestati.

“Ovdje se pokušava dejstvovati rješenje koje bi BiH moglo da dovede u sunovrat. Nisu slučajno sudije Ustavnog sudija, trojica onih koji nisu državljani BiH niti ijedne susjedne države. To je tako sa svrhom napravljeno i omogućeno takvom kompozicijom Ustavnog suda da BiH može da funkcionira. Tražiti u situaciji blokada, opstrukcija, prijetnji otcjepljenjem da strane sudije odu iz Ustavnog suda i ništa drugo ne promijeniti je put u nestanak BiH. BiH neće nestati. Neka Dodik i oni koji ga prate omoguće da promjenimo Ustav bez stranih sudija, ali da se promjene brojna druga rješenja onda možemo razgovarati. Tražiti samo to a ostaviti sve isto je opasnost za ovu državu.

To bi moglo da znači da ako bi se donijela neka odluka onih koji prijete disolucijom, onda ne bi bilo institucije u BiH koja bi mogla da tu mogućnost odbaci. To može samo Ustavni sud. Kome smetaju stranci? Sudije koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava? Kome smetaju? Oni ne navijaju ni za koga ovdje, osim za Ustav BiH. To je njihov posao”.

“Nema ucjene, ničiji diktat neće proći”, kategoričan je bio Džaferović.

“Naši građani imaju pravo da se obrate Evropskom sudu za ljudska prava i traže pravdu, a ovdje neko osporava trojicu ljudi iz Ustavnog suda. Zašto? Mislim da to rade sa ovim ciljem. Bez obzira na cilj, nijedno rješenje neće proći kao produkt pritiska, kao produkt ucjene. Nema ucjene, ničiji diktat ne može proći pa ni Dodikov diktat, niti Komšićev, niti Džaferovićev, bilo čiji. Možemo razgovarati, ali dok ne postignemo odgovor na ravnopravnim osnovama moramo poštovati ono što imamo kao okvir a to je Dejtonski mirovni sporazum, Ustav BiH. Dejtonski mirovni sporazum su i odluke međunarodnih i domaćih sudova.

25. aprila jednom od sudija ističe mandat. Sva tri člana su imala priliku da reagiraju. Ja sam dobio pismo predsjednika Ustavnog suda i kopiju pisma koje je otišlo u Evropski sud za ljudska prava”, pojasnio je on.

Još je kazao da je uloga Predsjedništva BiH u procesu izbora stranih sudija u Ustavnom sudu na nivou konsultacija.

“Nemojte zaboraviti da Predsjedništvo BiH u procesu izbora sudija učestvuje na nivou konsultacija. Od nas se ne traži saglasnost, odluka, u pitanju su konsultacije. Kako će se obavljati, to je drugo pitanje. To ne obavezuje predsjednika Evropskog suda za ljudska prava. On imenuje sudiju i to je njegova odgovornost. Ne obavljaju se konsultacije da li treba biti imenovan sudija, konsultacije su u vezi imena. Ovdje se radi o zamjeni teza gospodina Dodika”.