Federacija bi uskoro trebala dobiti registar osuđenih pedofila. Za Evropom u tom pogledu kasnimo nekoliko decenija. Načelno, politička volja postoji, ali registar nikad nije uspostavljen. Naznake su da bi mogao biti do kraja godine.
Gosti emisije Federalne TV bili su Aleksandra Marin-Diklić, šefica Odjela za praćenje prava djece i pomoćnica ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine, i Jasmin Duvnjak, jedan od inicijatora uspostavljanja registra pravosnažno osuđenih pedofila i bivši delegat SDA u Domu naroda Parlamenta Federacije.
Duvnjak podsjeća da je zakon o registru pedofila u FBiH već četiri godine u parlamentarnoj proceduri.
“Predložili smo to prije četiri godine, a prošle godine je usvojen u formi nacrta. Kolegica Lana Prlić, kolega Aner Žuljević i ja, zajedno smo se udružili i predložili jedan ovakav bitan zakon u parlamentarnu proceduru FBiH. Kolegica Prlić je taj zakon uputila u parlamentarnu proceduru na početku prošlog mandata 2019. On je usvojen u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH početkom 2020. u formi nacrta, a na Domu naroda usvojen je u julu 2022.”, navodi Duvnjak.
Od same inicijative, do javne rasprave prošlo je tri godine, kaže on.
“Javna rasprava je bila u julu prošle godine, i od tog momenta prošlo je skoro godinu i pol. Nažalost, evo više od četiri godine je u parlamentarnoj proceduri zakon oko kojeg nema spora, postoji konsenzus, ali još uvijek zakon nije izglasan. Ovo me podsjeća na basnu o kornjači i zecu. Mi smo u BiH počesto u mnogim političkim situacijama – spori kao kornjače, a neozbiljni kao zečevi”, rekao je Duvnjak.
Potrebno donijeti i zakon o registru lica koja su pravosnažno osuđena
“Mi imamo sve potrebne informacije vezano za procedure donošenja ovog zakona. Mi smo kao institucija bili uključeni u ovu problematiku od samog početka. Ali vrlo aktivno od polovine 2018. kada smo zajedno sa nevladinim organizacijama otvorili predmet po službenoj dužnosti i reagovali. Donijeli smo preporuke koje smo uputili Parlamentu FBiH i dobili smo odgovor da se obratimo federalnom ministarstvu pravde. Ne znamo jasno obrazloženje – kako, zašto, ali smo dobijali informacije da je formirana radna grupa, da će izmjene i dopune Krivičnog zakona ugledati svjetlo dana kao i registar”, kazala je Marin-Diklić.
Ona je pojasnila da je potrebno donijeti i zakon o registru lica koja su pravosnažno osuđena za seksualne zloupotrebe i seksualnog iskorištavanja djece, zatim izmijeniti i Krivični zakon FBiH, a sve to kako bismo uskladili zakonodavstvo sa Lanzarote konvencijom.
“Naše nevladine organizacije i Udruženje tužilaca FBiH su ponudili zaista dobra zakonska rješenja, i za realizaciju ovih aktivnosti nisu potrebna dodatna budžetska izdvajanja”, dodala je.
Na pitanje koja je suština uspostavljanja registra i može li dovesti do smanjenja ovakvih krivičnih djela, Duvnjak ističe da je registar preventivni funkcionalni mehanizam.
“On je dobra prevencija da se oni koji su skloni počinjenju ovih krivičnih djela udalje od mjesta na kojima se nalaze djeca. Prije svega, predškolske ustanove, školske ustanove, sportske klubove i sl. Svi poslodavci, subjekti u kojima se nalaze djece, prilikom zapošljavanja novih osoba, dužni su da traže izvod iz registra pedofila. I tek ukoliko se lice ne nalazi u ovom registru, mogu da ga angažuju”, rekao je Duvnjak.
Registar trajan
On je naglasio da postoji i niz drugih posebnih mjera koje se odnose na obavezu presuđenih pedofila da se javljaju, ukoliko imaju promjenu mjesta boravišta, u nadležne organe unutrašnjih poslova svakih šest mjeseci. Sav zakon je u funkciji preventive, kazao je.
Naglasio je da je registar trajan, evidencija se ne briše.
“Podaci su tajni, dostupni su nadležnim sudovima, tužilaštvima, MUP-ovima i organizacijama koje se bave pitanjima djece. Sugerisano nam je da pravne posljedice osude spustimo sa 20 na 10 godina”, kazao je.
Podvukao je da za svaki zakon mora postojati politička volja i morate imati većinu da ga usvojite.
“Međutim, u FBiH smo imali jednu situaciju u kojoj su se kršile odredbe ustava i izbornog zakona i od 2018. smo imali jednu blokadu vlasti. To je velika razlika u odnosnu na entitet Republika Srpska. Zar nije bilo za očekivati da jedan ovakav bitan zakon predloži federalno ministarstvo pravde i vlada, a ne nas troje parlamentaraca. Politički nestabilna situacija u FBiH izazvana blokadom HDZ-a je učinila da mi mnoge bitne zakone ostavimo po strani. Sve bitne stvari zavise počesto od entuzijazma, energije i volje pojedinih zastupnika”, zaključio je Duvnjak.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
