Dug Radio-televizije Bosne i Hercegovine (BHRT) krajem septembra 2024. godine po osnovu poreza, doprinosa, taksi i drugih naknada iznosio je 34.342.802 KM.

Danas je taj dug i veći, a porastom minimalne plaće na 1.000 KM, BHRT se suočava sa novom krizom. Nekoliko puta su apelovali na državnu vlast, ali konkretnog odgovora nije bilo. Ministar prometa i komunikacija Edin Forto u čijoj ingerenciji je i novi zakon o Javnom RTV servisu, priznao je na javnom saslušanju u Parlamentu da nema rješenja za taj zakon. Dok nema rješenja, finansijska dubioza BHRT-a sve je veća.

Januarska plaća još uvijek nije isplaćena uposlenicima BHRT-a, a za 503 zaposlenih treba izvršiti novi obračun jer su imali plaću nižu od 1.000 KM. Kada je riječ o ostalim plaćama, menadžment BHRT-a je Sindikatu poručio da nema novca za linearni rast plaća.

Tako će nakon novog obračuna i plaća novinara iznositi 1.000 KM, bez razlike sa nekim drugim uposlenicima koji ne učestvuju u kreiranju medijskih sadržaja. BHRT ima 800 uposlenih, a 60 posto je primalo plaću ispod 1.000 KM.

U aprilu 2024. godine iz BHRT-a su za Patriju potvrdili da ostaje otvoreno pitanje doprinosa za penziono. Prema informacijama Patrije doprinosi za penziono nisu uplaćeni više od 90 mjeseci.

“Nastojimo izmiriti sve obaveze prema uposlenicima, tako da su uplaćene sve neto plaće, naknade za topli obrok i prijevoz, dok ostaje otvoreno pitanje doprinosa za penziono”, glasio je odgovor BHRT za Patriju 16. aprila 2024. godine.

Iako je i više puta postupala i inspekcija i izricala kazne BHRT-u, stanje se nije promijenilo.

Dio radnika tužio je BHRT zbog neuplaćenih obaveza, a na sudu bi se mogao pojaviti i Belmin Karamehmedović kao odgovorno lice BHRT-a jer neko je donio odluku da se radnicima ne uplaćuju doprinosi. Iako Karamehmedoviću ističe mandat u februaru on bi na ovoj poziciji mogao ostati još neko vrijeme.

A da su nagomilani problem počeli izlaziti na površinu pokazuje i slučaj radnika BHRT-a koji ima uslove za penziju, ali mu zbog neplaćenih doprinosa ne može biti obračunata penzija.

Amer Švraka ima neuvezan staž za sedam godina, a u radnom odnosu je bio 40 godina.

“Čim sam napunio 40 godina staža, dobio sam papir, rješenje da sam u penziji. Potpisao sam 5. juna 2024. godine rješenje pošto Karamehmedović nije bio tu nego na putu, isti dan sam predao u penzijsko i invalidsko osiguranje. Kada sam izvadio listing o stažu, vidio sam da mi 2016. godina nije nikako uplaćena, zatim 2021, 2022, 2023. i dio 2024, a ostale godine ponešto. U Zavodu PIO su mi kazali kako mi je socijalno priznato (zdravstveno osiguranje), ali da u penziju ne mogu jer nemam godina života. Imam 40 godina staža, ali ne mogu dobiti penziju dok mi se ne uplati nedostajući staž. I ja evo tapkam u mjestu mjesecima. Ni sam ne znam šta da radim. Iz firme su me molili da ih ne tužim”, kazao je Švraka za Faktor.

Isplata plaća radnicima BHRT-a očekuje se naredne sedmice, a prije nekoliko dana u posjeti BHRT-u bio je i federalni premijer Nermin Nikšić. No, očito je da vlast zanima preuzimanje kontrole nad RTV FBiH, a ne rješavanje nagomilanih problema na državnom javnom servisu.

Dug Radio-televizije Bosne i Hercegovine (BHRT) krajem septembra 2024. godine po osnovu poreza, doprinosa, taksi i drugih naknada iznosio je 34.342.802 KM.

Danas je taj dug i veći, a porastom minimalne plaće na 1.000 KM, BHRT se suočava sa novom krizom. Nekoliko puta su apelovali na državnu vlast, ali konkretnog odgovora nije bilo. Ministar prometa i komunikacija Edin Forto u čijoj ingerenciji je i novi zakon o Javnom RTV servisu, priznao je na javnom saslušanju u Parlamentu da nema rješenja za taj zakon. Dok nema rješenja, finansijska dubioza BHRT-a sve je veća.

Januarska plaća još uvijek nije isplaćena uposlenicima BHRT-a, a za 503 zaposlenih treba izvršiti novi obračun jer su imali plaću nižu od 1.000 KM. Kada je riječ o ostalim plaćama, menadžment BHRT-a je Sindikatu poručio da nema novca za linearni rast plaća.

Tako će nakon novog obračuna i plaća novinara iznositi 1.000 KM, bez razlike sa nekim drugim uposlenicima koji ne učestvuju u kreiranju medijskih sadržaja. BHRT ima 800 uposlenih, a 60 posto je primalo plaću ispod 1.000 KM.

U aprilu 2024. godine iz BHRT-a su za Patriju potvrdili da ostaje otvoreno pitanje doprinosa za penziono. Prema informacijama Patrije doprinosi za penziono nisu uplaćeni više od 90 mjeseci.

“Nastojimo izmiriti sve obaveze prema uposlenicima, tako da su uplaćene sve neto plaće, naknade za topli obrok i prijevoz, dok ostaje otvoreno pitanje doprinosa za penziono”, glasio je odgovor BHRT za Patriju 16. aprila 2024. godine.

Iako je i više puta postupala i inspekcija i izricala kazne BHRT-u, stanje se nije promijenilo.

Dio radnika tužio je BHRT zbog neuplaćenih obaveza, a na sudu bi se mogao pojaviti i Belmin Karamehmedović kao odgovorno lice BHRT-a jer neko je donio odluku da se radnicima ne uplaćuju doprinosi. Iako Karamehmedoviću ističe mandat u februaru on bi na ovoj poziciji mogao ostati još neko vrijeme.

A da su nagomilani problem počeli izlaziti na površinu pokazuje i slučaj radnika BHRT-a koji ima uslove za penziju, ali mu zbog neplaćenih doprinosa ne može biti obračunata penzija.

Amer Švraka ima neuvezan staž za sedam godina, a u radnom odnosu je bio 40 godina.

“Čim sam napunio 40 godina staža, dobio sam papir, rješenje da sam u penziji. Potpisao sam 5. juna 2024. godine rješenje pošto Karamehmedović nije bio tu nego na putu, isti dan sam predao u penzijsko i invalidsko osiguranje. Kada sam izvadio listing o stažu, vidio sam da mi 2016. godina nije nikako uplaćena, zatim 2021, 2022, 2023. i dio 2024, a ostale godine ponešto. U Zavodu PIO su mi kazali kako mi je socijalno priznato (zdravstveno osiguranje), ali da u penziju ne mogu jer nemam godina života. Imam 40 godina staža, ali ne mogu dobiti penziju dok mi se ne uplati nedostajući staž. I ja evo tapkam u mjestu mjesecima. Ni sam ne znam šta da radim. Iz firme su me molili da ih ne tužim”, kazao je Švraka za Faktor.

Isplata plaća radnicima BHRT-a očekuje se naredne sedmice, a prije nekoliko dana u posjeti BHRT-u bio je i federalni premijer Nermin Nikšić. No, očito je da vlast zanima preuzimanje kontrole nad RTV FBiH, a ne rješavanje nagomilanih problema na državnom javnom servisu.