Mađarska je navodno poslala policajce u Bosnu i Hercegovinu kako bi pomogli predsjedniku entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku da napusti zemlju u slučaju akcije hapšenja, piše švicarski državni medij Schweizer Fernsehen (SRF).

“Podržavajući Dodika, djelujemo kao protivteža Zapadu koji na njega vrši pritisak”, izjavio je zamjenik ministra vanjskih poslova Mađarske Levente Mađar za SRF. On ne vidi problem u Dodikovim stalnim prijetnjama secesijom, koje destabilizuju Bosnu i Hercegovinu. Naprotiv, smatra da Zapad “svojom politikom zapravo gura bosanske Srbe prema otcjepljenju”.

Na dan izricanja prvostepene presude Miloradu Dodiku u februaru, oko 70 mađarskih policajaca boravilo je u Bosni i Hercegovini. Zvanično, oni su trebali učestvovati u zajedničkoj vježbi s policijom Republike Srpske. Međutim SRF piše da je njihova stvarna misija bila je drugačija – pomoći Dodiku da pobjegne, ukoliko bi Sud BiH naredio njegovo hapšenje.

Mađarski zamjenik ministra vanjskih poslova Levente Mađar potvrdio je za Schweizer Fernsehen prisustvo mađarskih policajaca u BiH, ali je odbacio optužbe, nazvavši ih “šalom”.

Švicarski medij piše kako u trenutku boravka mađarskih policajaca u BiH, Dodik nije imao izdat nalog za hapšenje, pa bijeg nije bio neophodan. No, situacija se u međuvremenu promijenila.

Nakon presude, Dodik je donio niz dekreta koji su ocijenjeni kao pokušaj potkopavanja državnih institucija. Kada su vlasti pokušale da ga pozovu na saslušanje, odbio je saradnju, što je rezultiralo izdavanjem naloga za njegovo hapšenje, podsjeća švicarski SRF.

Podsjetimo, mađarska veza s političkim bjeguncima nije novost. Najpoznatiji primjer je slučaj Nikole Gruevskog, bivšeg premijera Sjeverne Makedonije, koji je u novembru 2018. pobjegao iz zemlje uz pomoć mađarskih diplomata i obavještajaca. Tada je, uprkos raspisanoj potjernici, prešao više državnih granica koristeći diplomatske automobile stigao u Mađarsku, a prema tvrdnjama bivšeg premijera Zorana Zaeva to je učinio boraveći i u gepeku.

Kada je na kraju pronašao utočište u Mađarskoj, Orbanova vlast mu je odobrila azil.

Slučaj Gruevski nije bio jedini. Godine 2024, bivši brazilski predsjednik Jair Bolsonaro se sklonio u mađarsku ambasadu u Brazilu, strahujući od hapšenja nakon oduzimanja pasoša. Također, poljski političar Marcin Romanowski, optužen za korupciju i zloupotrebu položaja, pobjegao je u Mađarsku i tamo dobio zaštitu.

Iako je Dodik ranije tvrdio da neće bježati, Mađarska se pokazala kao sigurno utočište za lidere koji bježe od pravosudnih procesa. Ukoliko bi situacija u BiH eskalirala i ukoliko bi Dodik procijenio da mu prijeti hapšenje, ne bi bilo nerealno zamisliti sličan scenarij kao s Gruevskim.

Mađarska je navodno poslala policajce u Bosnu i Hercegovinu kako bi pomogli predsjedniku entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku da napusti zemlju u slučaju akcije hapšenja, piše švicarski državni medij Schweizer Fernsehen (SRF).

“Podržavajući Dodika, djelujemo kao protivteža Zapadu koji na njega vrši pritisak”, izjavio je zamjenik ministra vanjskih poslova Mađarske Levente Mađar za SRF. On ne vidi problem u Dodikovim stalnim prijetnjama secesijom, koje destabilizuju Bosnu i Hercegovinu. Naprotiv, smatra da Zapad “svojom politikom zapravo gura bosanske Srbe prema otcjepljenju”.

Na dan izricanja prvostepene presude Miloradu Dodiku u februaru, oko 70 mađarskih policajaca boravilo je u Bosni i Hercegovini. Zvanično, oni su trebali učestvovati u zajedničkoj vježbi s policijom Republike Srpske. Međutim SRF piše da je njihova stvarna misija bila je drugačija – pomoći Dodiku da pobjegne, ukoliko bi Sud BiH naredio njegovo hapšenje.

Mađarski zamjenik ministra vanjskih poslova Levente Mađar potvrdio je za Schweizer Fernsehen prisustvo mađarskih policajaca u BiH, ali je odbacio optužbe, nazvavši ih “šalom”.

Švicarski medij piše kako u trenutku boravka mađarskih policajaca u BiH, Dodik nije imao izdat nalog za hapšenje, pa bijeg nije bio neophodan. No, situacija se u međuvremenu promijenila.

Nakon presude, Dodik je donio niz dekreta koji su ocijenjeni kao pokušaj potkopavanja državnih institucija. Kada su vlasti pokušale da ga pozovu na saslušanje, odbio je saradnju, što je rezultiralo izdavanjem naloga za njegovo hapšenje, podsjeća švicarski SRF.

Podsjetimo, mađarska veza s političkim bjeguncima nije novost. Najpoznatiji primjer je slučaj Nikole Gruevskog, bivšeg premijera Sjeverne Makedonije, koji je u novembru 2018. pobjegao iz zemlje uz pomoć mađarskih diplomata i obavještajaca. Tada je, uprkos raspisanoj potjernici, prešao više državnih granica koristeći diplomatske automobile stigao u Mađarsku, a prema tvrdnjama bivšeg premijera Zorana Zaeva to je učinio boraveći i u gepeku.

Kada je na kraju pronašao utočište u Mađarskoj, Orbanova vlast mu je odobrila azil.

Slučaj Gruevski nije bio jedini. Godine 2024, bivši brazilski predsjednik Jair Bolsonaro se sklonio u mađarsku ambasadu u Brazilu, strahujući od hapšenja nakon oduzimanja pasoša. Također, poljski političar Marcin Romanowski, optužen za korupciju i zloupotrebu položaja, pobjegao je u Mađarsku i tamo dobio zaštitu.

Iako je Dodik ranije tvrdio da neće bježati, Mađarska se pokazala kao sigurno utočište za lidere koji bježe od pravosudnih procesa. Ukoliko bi situacija u BiH eskalirala i ukoliko bi Dodik procijenio da mu prijeti hapšenje, ne bi bilo nerealno zamisliti sličan scenarij kao s Gruevskim.