Ured za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine proveo je reviziju učinka o temi “Upravljanje oduzetom i zaplijenjenom imovinom”. Portal Fokus.ba donosi najzanimljivije dijelove ovog izvještaja. Neki od njih su poprilično frapantni.
Tako su federalni revizori obilaskom skladišta, kojeg Kantonalni ured Porezne uprave Sarajevo unajmljuje, utvrdili da nije uslovno i da ne osigurava očuvanje oduzete imovine koja bi se u tom prostoru potencijalno skladištila.
“Prema informacijama dobijenim od nadležnih iz KPU Sarajevo, u ovom prostoru se ne skladišti imovina koja ima određenu vrijednost. Uglavnom je riječ o otpadu koji treba ukloniti iz ovog prostora. Pored navedenog, u ovom skladištu su smještena i dva motorna vozila, koja su ranije bila predmetom prodaje. Međutim, vozila su vraćena zbog nemogućnosti registracije jer su bila opterećena kaznama. Nije osigurano održavanje ovih vozila”, samo su neki od nalaza federalnih revizora.
Također, kako su naveli revizori, prema podacima iz odgovora na upitnik revizije učinka MUP-a KS, “postoje problemi sa smještajem oduzetih opojnih droga”.
“Uprava policije je detektovala da uslovi i način rukovanja i čuvanja opojnih droga dovode do ispuštanja neugodnih mirisa u radne prostorije, te je od Sektora kriminalističke policije traženo hitno preduzimanje mjera”, navodi se u izjveštaju.
Inače, revizijom su obuhvaćene aktivnosti ukupno osam institucija: Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom, Povjerenstva za upravljanje oduzetom imovinom Vlade Zapadnohercegovačkog kantona, Porezne uprave Federacije BiH i pet kantonalnih policijskih uprava (KS, ZDK, TK, HNK i SBK). Vremenski obuhvat revizije bio je period 2021-2023. godine.
Mali broj prodaja
Zaključak federalnih revizora je da se raspolaganje oduzetom i zaplijenjenom imovinom ne vrši na efikasan način, uz ostvarenje potrebne koristi.
I Ureda za reviziju navode da su nadležne institucije u posmatranom periodu realizovale mali broj prodaja. Federalna agencija realizovala je ukupno devet prodaja, od čega sedam u 2023. godini. Prodavana su isključivo motorna vozila. U prve dvije godine posmatranog perioda uspješno je realizovana samo po jedna prodaja.
“Ukupna dobit ostvarena ovim prodajama iznosila je 148.958, dok je vrijednost uskladištenih motornih vozila na kraju 2023. godine iznosila 320.788 KM. Od oduzimanja imovine do donošenja odluke o prodaji prođe značajan period, koji se kreće između pet mjeseci i četiri godine i dva mjeseca”, istaknuli su federalni revizori.
Većina odluka o prodaji, njih šest, kako su naveli, donesena je više od dvije godine nakon oduzimanja imovine. Kao uzrok za navedeno nadležni iz Agencije, između ostalog, navode postupanje nadležnih sudova, jer u pojedinim slučajevima sudovi ne dostavljaju imovinu odmah po oduzimanju Agenciji na postupanje.
Prema podacima kojima raspolaže FAZUOI, ukupna vrijednost imovine kojom je upravljao na kraju 2023. godine iznosila je 25.770.608,22 KM. Međutim, u Izvještaju o stanju u oblasti oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom u FBiH za 2023. godinu navedeno je da podaci kojima raspolaže Agencija o vrsti i vrijednosti oduzete imovine ne odražavaju nužno potpunu tačnost oduzete imovinske koristi u FBiH.
Vrijednosti imovine se ne ažurira nakon prvobitne procjene obavljene prilikom zapljene
Naime, ističu revizori, nadležni sudovi ne dostavljaju Agenciji podatke o svim oblicima oduzete imovine, već samo o onoj imovini koja se daje Agenciji na privremeno upravljanje. Također, u najvećem broju slučajeva ne dostavljaju ni podatke o imovini za koju donose određene mjere “blokade” (zabrana raspolaganja nekretninom, upravljanja motornim vozilom i dr.).
“Stoga podaci iz evidencija FAZUOI-ja ne predstavljaju stvarno stanje oduzete imovine stečene krivičnim djelom u FBiH s obzirom na to da ne sadrže podatke o svim sudskim postupcima u kojima se odlučuje o takvoj imovini. FAZUOI, između ostalog, ima obavezu da prati i analizira stanje u oblasti upravljanja oduzetom imovinom. Stoga je neophodno da raspolaže podacima o svoj imovini, ne samo o onoj koja mu je data na upravljanje”, zaključuju revizori.
Također, dodaju, procjena vrijednosti imovine se ne ažurira nakon prvobitne procjene obavljene prilikom zapljene. Imovina koja protekom vremena i neodržavanjem gubi na vrijednosti (motorna vozila, građevinski alati i mašine, razne vrste inventara i dr.) zahtijeva ponovnu procjenu vrijednosti kako bi se izbjegle posljedice poput prodaje ispod očekivane vrijednosti prilikom prodaje putem aukcije ili postizanje mnogostruko manje cijene od procijenjene prilikom direktne prodaje.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
