Mr. biomed. sci. prim. dr. Senada Kubat-Čaušević, istinska je heroina, posebno za pacijente u Federaciji Bosne i Hercegovine koji godinama čekaju na transplantaciju organa.
Ovih dana stigla je lijepa vijest iz Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla, gdje su urađene dvije kadaverične transplantacije bubrega (presađivanje organa sa preminule osobe).
Sve to urađeno je zahvaljujući Kantonalnoj bolnici Zenica, koja je i dalje najbolja donor bolnica u FBiH, i naravno dr. Čaušević, glavnoj transplant koordinatorici u ovoj zdravstvenoj ustanovi.
Humana, vrijedna, doktorica velikog srca samo ove godine, razgovorom sa porodicama preminulih od kojih je dobila pristanak za doniranje organa, spasila je 20 pacijenata, koji su dobili priliku za novi i bolji život.
U Kantonalnoj bolnici Zenica prva eksplantacija organa urađena je 2014. godine, a ovih dana imali su 15-og donora od kojeg su uspješno eksplantirani organi. Čaušević kaže da je bolnica u Zenici jedina u BiH koja je za donora imala dijete.
Od 214. godine imali su ukuno 62 eksplantacije organa, što znači da su spašena 62 života.
“Tokom covid pandemije napravljena je pauza od tri godine kada je cijeli svijet pauzirao, pa ni mi nismo smjeli raditi eksplantacije. Već 5. maja prošle godine imali smo prvog postcovid donora kada smo ustvari ponovo aktivirali naš donorski program. Za nešto više od godinu dana imali smo pet donora i isto toliko uspješnih eksplantacija”, kaže Čaušević.
Federacija BiH ima 13 transplant koordinatora, ali je problem što klinički centri u Sarajevu, Tuzli i Mostaru nemaju donora.
Čaušević kaže kako recept za uspješnog transplant koordinatora ne postoji. Svoj posao, kako nam reče, “radi na volonterskoj, entuzijastičnoj osnovi”.
“Ja stvarno volim svoj posao, volim da radim i da pomažem ljudima. Mislim da je dovoljno biti čovjek. Kad s ljudima iskreno razgovarate, sa empatijom i poštovanjem, mislim da je to ključ uspjeha. I naravno, važno je prepoznati potencijalnog donora. Krenuti u postupak da neko i postane donor je ogroman proces, veliki broj timova, ljudi učestvuje u tome. Radi se o kompleksnom procesu, razgovor sa porodicom nije nimalo lak, ali na kraju kad uspijete, kad spasite živote ljudi, to je neospiv osjećaj, nešto što vam riječima ne mogu ispričati”, dodaje Čaušević.
Doktorica kaže kako su do sada urađene eksplantacije bubrega, rožnjače i jetre, a 2014. godine u Kantonoj bolnici Zenica, uz pomoć ljekara iz Eurotransplanta, eksplantirano je i srce.
“Nama ljudi vjeruju i to je najvažnije. Sam pristup pacijentu dok ga liječite je važan. Porodice tada vide koliko se dajemo, zalažemo, a kad više ne možemo, kad smo iscrpili sve mogućnosti, jer ni ljekari nisu svemogući, kad nastupi moždana smrt, razgovaramo sa najbližima. Naši ljudi su merhametli i vole da pomažu što nam također pomaže u poslu transplant koordinatora”, naglašava Čaušević.
Malo se radi na prosvijećenosti ljudi
Kako onda u drugim zdravstvenim ustanovama nema donora. Čaušević kaže da se malo radi na prosvijećenosti ljudi o važnosti doniranja organa.
“Ljudi malo znaju, a kad malo znate onda zazirete od toga. Porodice mi najčešće postavljaju pitanje – da li je to uredu sa vjerske strane, da li to vjera dozvoljava i šta će biti na “onom” svijetu? Kad im objasnita da je to ispravan put i da je najviši čin to da nekome pomognete, spasite mu život, onda mnogi razmotre opciju i većinom na kraju pristanu biti donori. Naravno, mnogi navode i druge razloge, ali u većini slučajeva pozivaju se na vjeru, da li ona to dozvoljava, ne znajući da svaka vjera u BiH odobrava doniranje organa i tkiva u svrhu liječenja”, kazala je Čaušević.
Prema riječima Tomislava Žuljevića, predsjednika Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika u FBiH, u zadnja tri mjeseca u FBiH urađeno je 12 transplantacija organa. Ako se tome doda i presađivanje rožnica, broj transplantacija u zadnja tri mjeseca, približio se brojci – 20.
“Jedino nam je žao što predzadnji i zadnji put nisu iskorišteni jetra i srce. Mislim da je BiH sazrela da uradi i transplantaciju srca. Kantolna bolnica u Zenici i dr. Čaušević rade vrhunski posao. Kad bi se još samo dva transplant koordinatora uključila kao što to radi Čaušević, mi bismo imali puno više transplantacija, puno više spašenih života i sa 30 i nešto transplantacija godišnje možda bismo mogli razgovarati i o priključenju Eurotransplantu”, zaključio je Žuljević.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
