Da med iz Bosne i Hercegovine teško pronalazi kupce na stranom tržištu zbog, kako tvrde domaći pčelari, lažnog proizvoda koji je dosta jeftiniji, govori i podatak da je izvoz lani išao puževim koracima.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) Bosne i Hercegovine, od januara do kraja novembra prošle godine domaći pčelari su izvezli med vrijedan 263.061 KM, što je čak 15 puta manje u odnosu na uvezene količine, koje su dostigle 3,9 miliona KM, piše Glas Srpske.

Vodeća izvozna tržišta bila su Saudijska Arabija, zatim Jordan, Ujedinjeni Arapski Emirati i Kuvajt. Nešto manje količine su otišle na tržište Velike Britanije, Njemačke i Austrije, kao i u zemlje regiona, dok je najviše uvezeno iz Hrvatske, Turske, Srbije, Bugarske i Mađarske.

Ovakvi poražavajući bilansi sve snažnije udaraju na egzistenciju pčelara u BiH, naročito u sezonama poput prošle, kada je suša desetkovala proizvodnju.

Predsjednik Saveza udruženja pčelara RS-a Damir Barašin ističe da domaći pčelari uglavnom izvoze mala, luksuzna pakovanja meda.

“Glavno tržište su nam zemlje Bliskog istoka, a razlog našeg tankog plasmana je cijena, koja je u Evropi izuzetno niska zbog velikih količina patvorenog meda, kojeg najviše ima u Velikoj Britaniji i Njemačkoj”, kazao je Barašin.

On je dodao da se pošten i savjestan pčelar teško može nositi sa cijenama patvorenog meda.

Ističe i da su kontrole kvaliteta meda izuzetno slabe.

Prema njegovim riječima, kilogram domaćeg meda košta otprilike 25 KM.

Klimatske promjene, koje su iz godine u godinu sve ekstremnije, priča pčelar Svetislav Nikolić iz Banje Luke, uveliko određuju godišnji prinos meda.

“Sa košnicama koje posjedujem lako mogu da osiguram plasman na domaćem tržištu. Naše područje je u deficitu s medom, odnosno imamo manju ponudu u odnosu na potražnju, zato se kod nas i pojavljuje razni med. Ko je uspio da izgradi svoj imidž i na tržištu se pokaže da ima dobar med, lako proda svoje proizvode”, kazao je Nikolić koji se pčelarstvom bavi 44 godine.

Damir Barašin kaže da se pčelari nadaju da se prošla godina neće ponoviti.

“Nadu nam daje i ovaj snijeg koji je pao, jer sve mora doći u svoje vrijeme. Ima jedna pčelarska izreka koja kaže: “Koliko leda, toliko meda”, zbog čega su naša očekivanja optimistična”, dodao je.

Da med iz Bosne i Hercegovine teško pronalazi kupce na stranom tržištu zbog, kako tvrde domaći pčelari, lažnog proizvoda koji je dosta jeftiniji, govori i podatak da je izvoz lani išao puževim koracima.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) Bosne i Hercegovine, od januara do kraja novembra prošle godine domaći pčelari su izvezli med vrijedan 263.061 KM, što je čak 15 puta manje u odnosu na uvezene količine, koje su dostigle 3,9 miliona KM, piše Glas Srpske.

Vodeća izvozna tržišta bila su Saudijska Arabija, zatim Jordan, Ujedinjeni Arapski Emirati i Kuvajt. Nešto manje količine su otišle na tržište Velike Britanije, Njemačke i Austrije, kao i u zemlje regiona, dok je najviše uvezeno iz Hrvatske, Turske, Srbije, Bugarske i Mađarske.

Ovakvi poražavajući bilansi sve snažnije udaraju na egzistenciju pčelara u BiH, naročito u sezonama poput prošle, kada je suša desetkovala proizvodnju.

Predsjednik Saveza udruženja pčelara RS-a Damir Barašin ističe da domaći pčelari uglavnom izvoze mala, luksuzna pakovanja meda.

“Glavno tržište su nam zemlje Bliskog istoka, a razlog našeg tankog plasmana je cijena, koja je u Evropi izuzetno niska zbog velikih količina patvorenog meda, kojeg najviše ima u Velikoj Britaniji i Njemačkoj”, kazao je Barašin.

On je dodao da se pošten i savjestan pčelar teško može nositi sa cijenama patvorenog meda.

Ističe i da su kontrole kvaliteta meda izuzetno slabe.

Prema njegovim riječima, kilogram domaćeg meda košta otprilike 25 KM.

Klimatske promjene, koje su iz godine u godinu sve ekstremnije, priča pčelar Svetislav Nikolić iz Banje Luke, uveliko određuju godišnji prinos meda.

“Sa košnicama koje posjedujem lako mogu da osiguram plasman na domaćem tržištu. Naše područje je u deficitu s medom, odnosno imamo manju ponudu u odnosu na potražnju, zato se kod nas i pojavljuje razni med. Ko je uspio da izgradi svoj imidž i na tržištu se pokaže da ima dobar med, lako proda svoje proizvode”, kazao je Nikolić koji se pčelarstvom bavi 44 godine.

Damir Barašin kaže da se pčelari nadaju da se prošla godina neće ponoviti.

“Nadu nam daje i ovaj snijeg koji je pao, jer sve mora doći u svoje vrijeme. Ima jedna pčelarska izreka koja kaže: “Koliko leda, toliko meda”, zbog čega su naša očekivanja optimistična”, dodao je.