Bilinopoljska izjava dokument je u kojem se bosanski vladar, Kulin ban pred izaslanicima pape Ivanom de Kazamarisom i dubrovačkim arhiđakonom Marinom odrekao učenja Crkve bosanske, koje nije bilo u skladu sa učenjem rimske crkve. Optužbe za herezu stigle su u pismu zetskog kneza Vukana, koje je 1199. godine uputio papi optužujući Kulina bana da upražnjava vjeru sa svojim podanicima koja nije u skladu sa učenjima Vatikana.

Kulin ban, kako bi izbjegao krstaški rat kojim je bilo zaprijećeno, pozvao je papine izaslanike da sa njim riješe ovu situaciju. Iako se formalno odrekao učenja Crkve bosanske, Kulin ban je ipak potajno, zajedno sa svojim podanicima i građanima koji su živjeli na teritoriji Bosne i Hercegovine, nastavio upražnjavati potajno učenje Crkve bosanske, ali je ovim potezom izbjegao pohod na Bosnu i Hercegovinu, javlja Anadolu Agency (AA).

Obilježavanje ovog bitnog datuma, Forum građana Zenica organizovao je u VIP salonu stadiona “Bilino polje“, pored čije se istočne tribine nalazi park u kojem je 2003. godine upravo Forum građana Zenica, na 800. godišnjicu Bilinopoljske izjave postavio spomen-ploču u znak sjećanja na ovaj bitan datum, na mjestu gdje je i potpisana.

Tvrtko Mišanović, predsjednik Foruma građana Zenica, rekao je kako je Bilinopoljska izjava bitna ne samo za Zenicu, nego i čitavu Bosnu i Hercegovinu.

– Bilinopoljska izjava je dokument koji je jako bitan za državnost Bosne i Hercegovine. Treba naglasiti da, osim što se to desilo na današnji dan 1203. godine, da je u tom trenutku Kulin ban napravio jako bitan potez za opstojnost Bosne i Hercegovine. To su bila vremena krstaških ratova i kada su naši susjedi imali pretenzije da zauzmu Bosnu i Hercegovinu. Kulin ban je jednim potezom napravio djelo kojim je zadržao suverenitet Bosne i Hercegovine – rekao je Mišanović.

Bilinopoljska izjava dokument je u kojem se bosanski vladar, Kulin ban pred izaslanicima pape Ivanom de Kazamarisom i dubrovačkim arhiđakonom Marinom odrekao učenja Crkve bosanske, koje nije bilo u skladu sa učenjem rimske crkve. Optužbe za herezu stigle su u pismu zetskog kneza Vukana, koje je 1199. godine uputio papi optužujući Kulina bana da upražnjava vjeru sa svojim podanicima koja nije u skladu sa učenjima Vatikana.

Kulin ban, kako bi izbjegao krstaški rat kojim je bilo zaprijećeno, pozvao je papine izaslanike da sa njim riješe ovu situaciju. Iako se formalno odrekao učenja Crkve bosanske, Kulin ban je ipak potajno, zajedno sa svojim podanicima i građanima koji su živjeli na teritoriji Bosne i Hercegovine, nastavio upražnjavati potajno učenje Crkve bosanske, ali je ovim potezom izbjegao pohod na Bosnu i Hercegovinu, javlja Anadolu Agency (AA).

Obilježavanje ovog bitnog datuma, Forum građana Zenica organizovao je u VIP salonu stadiona “Bilino polje“, pored čije se istočne tribine nalazi park u kojem je 2003. godine upravo Forum građana Zenica, na 800. godišnjicu Bilinopoljske izjave postavio spomen-ploču u znak sjećanja na ovaj bitan datum, na mjestu gdje je i potpisana.

Tvrtko Mišanović, predsjednik Foruma građana Zenica, rekao je kako je Bilinopoljska izjava bitna ne samo za Zenicu, nego i čitavu Bosnu i Hercegovinu.

– Bilinopoljska izjava je dokument koji je jako bitan za državnost Bosne i Hercegovine. Treba naglasiti da, osim što se to desilo na današnji dan 1203. godine, da je u tom trenutku Kulin ban napravio jako bitan potez za opstojnost Bosne i Hercegovine. To su bila vremena krstaških ratova i kada su naši susjedi imali pretenzije da zauzmu Bosnu i Hercegovinu. Kulin ban je jednim potezom napravio djelo kojim je zadržao suverenitet Bosne i Hercegovine – rekao je Mišanović.