SAD moraju poslati snažan signal zapadnom Balkanu i ostatku svijeta da smo spremni da snažno podržimo demokratske vrijednosti i promoviramo ulogu ovog regiona kao strateškog partnera u transatlantskim odnosima, stoji u pismu koje je devetnaest članova američkog Kongresa uputilo Državnom sekretaru SAD Entoniju Blinkenu (Antony), pozivajući da se poduzme niz koraka.

Dok svijet posmatra kako se odvija ruska nezakonita invazija na Ukrajinu, važnije je nego ikada da SAD prodube svoj angažman na Balkanu. Danas sam sa svojim kolegama uputila pismo u kojem pozivam State Department da pokažemo našu spremnost da podržimo demokratske vrijednosti u inostranstvu, napisala je članica Kongresa Dina Tajtus (Titus) na Twitteru, te podjelila pismo.

Pišemo danas da pozovemo Bajdenovu (Biden) administraciju da poveća svoj diplomatski angažman na Zapadnom Balkanu i udvostruči svoje napore na konsolidaciji demokratije i promoviranju integracije Zapadnog Balkana u Zapadnu Evropu. S obzirom na ničim izazvanu i nezakonitu invaziju Rusije na Ukrajinu, važnije je nego ikada da SAD prodube svoj angažman i uključenost u regionu. Potpuna integracija Zapadnog Balkana u transatlantsku zajednicu trebala bi biti prioritet za SAD dok nastojimo učvrstiti naše saveze širom Evrope i potisnuti širenje i utjecaj autokratskih režima, uključujući režime Rusije i Kine – započinje pismo.

Navodi se da širom zapadnog Balkana Rusija i Kina promovišu autoritarne i antidemokratske narative.

Zajedno sa rasprostranjenošću retorike koja izaziva podjele nekih političkih lidera u regionu, teško stečeni demokratski dobici su pod ekstremnom prijetnjom. Na primjer, sredinom januara, Visoki komesar UN-a za ljudska prava i Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini izrazili su zabrinutost da postupci i retorike koje preovladavaju u Srbiji i Bosni i Hercegovini kojima se veličaju osuđeni ratni zločinci mogu potaknuti na ponovno nasilje.

Kao primjer ovoga se navodi konkretno prijetnja člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika, da će povući entitet Republiku Srpsku iz državnih institucija, što predstavlja veliku prijetnju Dejtonskom sporazumu i održivosti Bosne i Hercegovine kao države.

Što se tiče Srbije, demokratija u toj zemlji je, navodi se, i dalje je osporavana slabom podjelom vlasti , nedostatkom ravnoteže u političkom predstavljanju i polariziranim medijima. Štaviše, nenormalizovani odnosi Srbije i Kosova ugrožavaju stabilnost šireg regiona i zahtjevaju hitnu pažnju.

Jednako zabrinjavajuće je i da demokratska nestabilnost dozvoljava zlonamjernim utjecajima iz Moskve i Pekinga da uzmu maha na Zapadnom Balkanu, te prijeti godinama dugog međunarodnog rada na podršci u uspostavljanju otpornih demokratija”, navode oni, te predstavljaju podatke regionalne ankete Nacionalnog demokratskog instituta za zemlje Zapadnog Balkana iz 2021. godine koji pokazali su “gotovo ujednačene negativne trendove od 2018. godine u pogledu procjena stanja demokratije u regionu i percepcije građana o stranim akterima.

– Takvi trendovi dopuštaju da neliberalni narativi puste dublje korijene. Širom Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbije i Kosova, veliki dio stanovništva ne povezuje svoj kvalitet života sa demokratijom, niti povezuje poboljšanje kvaliteta života sa procesom evropskih integracija. Ovi trendovi potvrđuju ista uvjerenja izražena u podacima Međunarodnog republikanskog instituta iz 2020. godine, gdje većina ispitanika u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji također ima negativan stav o stanju demokratije u svojim zemljama i plaši se da otvoreno izražavaju svoje mišljenje.

Podcrtali su da je oklijevanje nekih država članica EU da prihvate nove članice podstaklo euroskepticizam u cijelom regionu i da postoje naznake da su neki građani spremni da žrtvuju demokratiju za brzo rješenje kako bi poboljšali svoju ekonomsku situaciju.

– Za borbu protiv ovih trendova, vjerujemo da SAD treba poslati snažan signal zapadnom Balkanu i ostatku svijeta da smo spremni da snažno podržimo demokratske vrijednosti i promoviramo ulogu ovog regiona kao strateškog partnera u transatlantskim odnosima.

Uzumajući sve ovo u obzir, potpisani članovi Kongresa vjeruju da bi se SAD trebale fokusirati na niz aktivnosti.

Po njihovom mišljenju, SAD moraju povećati investicije i regionalnu integraciju:

– Jače američke investicije u regionu su kritične za očuvanje stabilnosti različitih vlada u skladu sa demokratskim principima. Ovo će pomoći u suprotstavljanju ruskom mješanju, kao i uključenosti Kine u velike infrastrukturne projekte i ulaganja u ključne industrije, uključujući komunikacije i tehnologije sljedeće generacije. SAD bi hitno trebale razviti smislenu strategiju ulaganja koja podržava i tehnologiju sljedeće generacije i ulaganja u zelenu energiju.

Tvrde da je također neophodno podržati jači angažman za podsticanje pristupanja EU:

– Kako bi učvrstile i zaštitile ove dugoročne investicije, SAD bi se trebale fokusirati na rad s relevantnim zainteresovanim stranama gdje je to prikladno kako bi se olakšao proces pristupanja EU i promovirala veća regionalna stabilnost. I Sjeverna Makedonija i Albanija su završile neophodan posao i pripadaju evropskoj sferi. Nastavak zaustavljanja ovog procesa samo će omogućiti zlonamjernim akterima da iskoriste ovu neizvjesnost i izazovu veću integraciju u probleme u regionu.

SAD bi, navode, trebale i promovisati dijalog između Kosova i Srbije:

– Četrnaest godina nakon proglašenja nezavisnosti Kosova, vrijeme je da Srbija i Kosovo postignu sporazum o normalizaciji svojih odnosa. Kroz povećan angažman i ulaganja SAD-a i Evrope, kao i kampanju uvjeravanja javnosti da se pomjeraju čvrsti stavovi u obje zemlje, moguć je napredak u rješavanju otvorenih pitanja. Osiguravanje sveobuhvatnog sporazuma pomoći će podsticanju regionalne integracije i borbi protiv zloćudnih stranih utjecaja.

Što se tiče Bosne i Hercegovine, navodi se da rukovodstvo bosanskih Srba nastavlja voditi secesionističku politiku koja je suprotna Dejtonskom mirovnom sporazumu i podiže tenzije među bošnjačkom, hrvatskom i srpskom zajednicom, što potencijalno rezultira nasiljem koje bi bilo teško obuzdati, te se navodi da su SAD poduzele mjere protiv Dodika, uvodeći sankcije zbog njegovih destabilizujućih akcija.

– Ali međunarodna zajednica, a posebno SAD, moraju se više zalagati za rezoluciju koja poštuje Dejtonski mirovni sporazum i koja odgovara svim političkim, ekonomskim i društvenim interesima građana Bosne i Hercegovine – dodaje se.

– Čini se da građani širom Bosne i Hercegovine daju prioritet miru i ekonomskim prilikama prije svega i SAD bi trebale iskoristiti ovaj osjećaj, u saradnji sa našim saveznicima i partnerima u regionu, da se pronađe put koji će uključiti sve građane, bez obzira na etnički identitet – ističu u pismu.

SAD bi također trebale pružiti pomoć u demokratizaciji, navode u pismu.

– Širom Zapadnog Balkana, zemlje i dalje imaju poteškoća u smanjenju korupcije u vladi, održavanju zaštitnih mjera za ljudska prava i izgradnji održive političke stabilnosti kako bi se prilagodile svojim multietničkim društvima. Kako bi odgovorila na ovaj izazov, američka vlada bi trebala povećati pomoć za demokratizaciju, s fokusom na odgovornu, transparentnu i inkluzivnu upravu u regiji kako bi podržala važne razvojne i reformske napore u ovim oblastima.

– Nakon dvije decenije nedovoljno realizovanih investicija na Zapadnom Balkanu, američki ciljevi mira i prosperiteta za region zahtijevaju udvostručenje napora. Gore navedeni alarmantni trendovi, posebno strani zloćudni uticaj, zahtijevaju snažnije djelovanje, posebno pred zaustavljenim procesom proširenja EU i ničim izazvanim ruskim vojnim napadima na Ukrajinu. SAD moraju poslati snažan signal zapadnom Balkanu i ostatku svijeta da smo spremni da snažno podržimo demokratske vrijednosti i promoviramo ulogu ovog regiona kao strateškog partnera u transatlantskim odnosima – zaključili su, te pozvali Blinkena da obrati pažnju na ova pitanja što prije.

Pismo potpisuju: Dina Titus, Brad Schneider, William R. Keating, Adriano Espaillat, Jim Kosta, Eddie Bernice Johnson, Juan Vargas, David E. Price, Ritchie Torres, James P. McGovern, Ted W. Lieu, Emmanuel Cleaver, Albio Sires, Joseph D. Morelle, Marc Veasey, Tom Malinowski, David N. Cicilline, Gerald E. Connolly i Sheila Cherfilus-McCormick.

SAD moraju poslati snažan signal zapadnom Balkanu i ostatku svijeta da smo spremni da snažno podržimo demokratske vrijednosti i promoviramo ulogu ovog regiona kao strateškog partnera u transatlantskim odnosima, stoji u pismu koje je devetnaest članova američkog Kongresa uputilo Državnom sekretaru SAD Entoniju Blinkenu (Antony), pozivajući da se poduzme niz koraka.

Dok svijet posmatra kako se odvija ruska nezakonita invazija na Ukrajinu, važnije je nego ikada da SAD prodube svoj angažman na Balkanu. Danas sam sa svojim kolegama uputila pismo u kojem pozivam State Department da pokažemo našu spremnost da podržimo demokratske vrijednosti u inostranstvu, napisala je članica Kongresa Dina Tajtus (Titus) na Twitteru, te podjelila pismo.

Pišemo danas da pozovemo Bajdenovu (Biden) administraciju da poveća svoj diplomatski angažman na Zapadnom Balkanu i udvostruči svoje napore na konsolidaciji demokratije i promoviranju integracije Zapadnog Balkana u Zapadnu Evropu. S obzirom na ničim izazvanu i nezakonitu invaziju Rusije na Ukrajinu, važnije je nego ikada da SAD prodube svoj angažman i uključenost u regionu. Potpuna integracija Zapadnog Balkana u transatlantsku zajednicu trebala bi biti prioritet za SAD dok nastojimo učvrstiti naše saveze širom Evrope i potisnuti širenje i utjecaj autokratskih režima, uključujući režime Rusije i Kine – započinje pismo.

Navodi se da širom zapadnog Balkana Rusija i Kina promovišu autoritarne i antidemokratske narative.

Zajedno sa rasprostranjenošću retorike koja izaziva podjele nekih političkih lidera u regionu, teško stečeni demokratski dobici su pod ekstremnom prijetnjom. Na primjer, sredinom januara, Visoki komesar UN-a za ljudska prava i Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini izrazili su zabrinutost da postupci i retorike koje preovladavaju u Srbiji i Bosni i Hercegovini kojima se veličaju osuđeni ratni zločinci mogu potaknuti na ponovno nasilje.

Kao primjer ovoga se navodi konkretno prijetnja člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika, da će povući entitet Republiku Srpsku iz državnih institucija, što predstavlja veliku prijetnju Dejtonskom sporazumu i održivosti Bosne i Hercegovine kao države.

Što se tiče Srbije, demokratija u toj zemlji je, navodi se, i dalje je osporavana slabom podjelom vlasti , nedostatkom ravnoteže u političkom predstavljanju i polariziranim medijima. Štaviše, nenormalizovani odnosi Srbije i Kosova ugrožavaju stabilnost šireg regiona i zahtjevaju hitnu pažnju.

Jednako zabrinjavajuće je i da demokratska nestabilnost dozvoljava zlonamjernim utjecajima iz Moskve i Pekinga da uzmu maha na Zapadnom Balkanu, te prijeti godinama dugog međunarodnog rada na podršci u uspostavljanju otpornih demokratija”, navode oni, te predstavljaju podatke regionalne ankete Nacionalnog demokratskog instituta za zemlje Zapadnog Balkana iz 2021. godine koji pokazali su “gotovo ujednačene negativne trendove od 2018. godine u pogledu procjena stanja demokratije u regionu i percepcije građana o stranim akterima.

– Takvi trendovi dopuštaju da neliberalni narativi puste dublje korijene. Širom Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbije i Kosova, veliki dio stanovništva ne povezuje svoj kvalitet života sa demokratijom, niti povezuje poboljšanje kvaliteta života sa procesom evropskih integracija. Ovi trendovi potvrđuju ista uvjerenja izražena u podacima Međunarodnog republikanskog instituta iz 2020. godine, gdje većina ispitanika u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji također ima negativan stav o stanju demokratije u svojim zemljama i plaši se da otvoreno izražavaju svoje mišljenje.

Podcrtali su da je oklijevanje nekih država članica EU da prihvate nove članice podstaklo euroskepticizam u cijelom regionu i da postoje naznake da su neki građani spremni da žrtvuju demokratiju za brzo rješenje kako bi poboljšali svoju ekonomsku situaciju.

– Za borbu protiv ovih trendova, vjerujemo da SAD treba poslati snažan signal zapadnom Balkanu i ostatku svijeta da smo spremni da snažno podržimo demokratske vrijednosti i promoviramo ulogu ovog regiona kao strateškog partnera u transatlantskim odnosima.

Uzumajući sve ovo u obzir, potpisani članovi Kongresa vjeruju da bi se SAD trebale fokusirati na niz aktivnosti.

Po njihovom mišljenju, SAD moraju povećati investicije i regionalnu integraciju:

– Jače američke investicije u regionu su kritične za očuvanje stabilnosti različitih vlada u skladu sa demokratskim principima. Ovo će pomoći u suprotstavljanju ruskom mješanju, kao i uključenosti Kine u velike infrastrukturne projekte i ulaganja u ključne industrije, uključujući komunikacije i tehnologije sljedeće generacije. SAD bi hitno trebale razviti smislenu strategiju ulaganja koja podržava i tehnologiju sljedeće generacije i ulaganja u zelenu energiju.

Tvrde da je također neophodno podržati jači angažman za podsticanje pristupanja EU:

– Kako bi učvrstile i zaštitile ove dugoročne investicije, SAD bi se trebale fokusirati na rad s relevantnim zainteresovanim stranama gdje je to prikladno kako bi se olakšao proces pristupanja EU i promovirala veća regionalna stabilnost. I Sjeverna Makedonija i Albanija su završile neophodan posao i pripadaju evropskoj sferi. Nastavak zaustavljanja ovog procesa samo će omogućiti zlonamjernim akterima da iskoriste ovu neizvjesnost i izazovu veću integraciju u probleme u regionu.

SAD bi, navode, trebale i promovisati dijalog između Kosova i Srbije:

– Četrnaest godina nakon proglašenja nezavisnosti Kosova, vrijeme je da Srbija i Kosovo postignu sporazum o normalizaciji svojih odnosa. Kroz povećan angažman i ulaganja SAD-a i Evrope, kao i kampanju uvjeravanja javnosti da se pomjeraju čvrsti stavovi u obje zemlje, moguć je napredak u rješavanju otvorenih pitanja. Osiguravanje sveobuhvatnog sporazuma pomoći će podsticanju regionalne integracije i borbi protiv zloćudnih stranih utjecaja.

Što se tiče Bosne i Hercegovine, navodi se da rukovodstvo bosanskih Srba nastavlja voditi secesionističku politiku koja je suprotna Dejtonskom mirovnom sporazumu i podiže tenzije među bošnjačkom, hrvatskom i srpskom zajednicom, što potencijalno rezultira nasiljem koje bi bilo teško obuzdati, te se navodi da su SAD poduzele mjere protiv Dodika, uvodeći sankcije zbog njegovih destabilizujućih akcija.

– Ali međunarodna zajednica, a posebno SAD, moraju se više zalagati za rezoluciju koja poštuje Dejtonski mirovni sporazum i koja odgovara svim političkim, ekonomskim i društvenim interesima građana Bosne i Hercegovine – dodaje se.

– Čini se da građani širom Bosne i Hercegovine daju prioritet miru i ekonomskim prilikama prije svega i SAD bi trebale iskoristiti ovaj osjećaj, u saradnji sa našim saveznicima i partnerima u regionu, da se pronađe put koji će uključiti sve građane, bez obzira na etnički identitet – ističu u pismu.

SAD bi također trebale pružiti pomoć u demokratizaciji, navode u pismu.

– Širom Zapadnog Balkana, zemlje i dalje imaju poteškoća u smanjenju korupcije u vladi, održavanju zaštitnih mjera za ljudska prava i izgradnji održive političke stabilnosti kako bi se prilagodile svojim multietničkim društvima. Kako bi odgovorila na ovaj izazov, američka vlada bi trebala povećati pomoć za demokratizaciju, s fokusom na odgovornu, transparentnu i inkluzivnu upravu u regiji kako bi podržala važne razvojne i reformske napore u ovim oblastima.

– Nakon dvije decenije nedovoljno realizovanih investicija na Zapadnom Balkanu, američki ciljevi mira i prosperiteta za region zahtijevaju udvostručenje napora. Gore navedeni alarmantni trendovi, posebno strani zloćudni uticaj, zahtijevaju snažnije djelovanje, posebno pred zaustavljenim procesom proširenja EU i ničim izazvanim ruskim vojnim napadima na Ukrajinu. SAD moraju poslati snažan signal zapadnom Balkanu i ostatku svijeta da smo spremni da snažno podržimo demokratske vrijednosti i promoviramo ulogu ovog regiona kao strateškog partnera u transatlantskim odnosima – zaključili su, te pozvali Blinkena da obrati pažnju na ova pitanja što prije.

Pismo potpisuju: Dina Titus, Brad Schneider, William R. Keating, Adriano Espaillat, Jim Kosta, Eddie Bernice Johnson, Juan Vargas, David E. Price, Ritchie Torres, James P. McGovern, Ted W. Lieu, Emmanuel Cleaver, Albio Sires, Joseph D. Morelle, Marc Veasey, Tom Malinowski, David N. Cicilline, Gerald E. Connolly i Sheila Cherfilus-McCormick.