Sjedinjene Američke Države nisu birale zvaničnike Republike Srpske, pa ih neće ni smjenjivati, izjavio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik reagujući na stavljanje zvaničnika ovog bh. entiteta na crnu listu SAD-a.

Dodik je uvrštavanje predsjednika Vlade Republike Srpske Radovana Viškovića, predsjednika NSRS Nenada Stevandića, člana Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i ministra pravde Miloša Bukejlovića na crnu listu SAD ocijenio nepotrebnim, prenosi RTRS.

Naglasio je i da RS neće odustati od svoje politike te da nisu zabrinuti zbog ovih sankcija.

Jedan od sankcioniranih, Nenad Stevandić izjavio je da stavljanje na američku crnu listu smatra odlikovanjem za “dosljednost, nepokolebljivost i nepopuštanje pred ucjenama i prijetnjama onih koji se smatraju svemoćnim”.

Ured za kontrolu strane imovine Ministarstva financija SAD (OFAC) uveo je danas sankcije Nenadu Stevadniću, Željki Cvijanović, Radovanu Viškoviću i Milošu Bukejloviću. 

“Ovi lideri direktno su odgovorni za podsticanje donošenja zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) kojim se odluke Ustavnog suda BiH proglašavaju neprimjenjivim u RS, čime se opstruiše i ugrožava provedba Dejtonskog mirovnog sporazuma”, saopćeno je iz Ministarstva finansija SAD. 

Podsekretar Ministarstva finansija za terorizam i finansijske obavještajne poslove, Brajan E. Nelson izjavio je: “Ovakav postupak ugrožava stabilnost, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i teško postignuti mir podržan Dejtonskim mirovnim sporazumom. Ovakvo ponašanje predstavlja dalju prijetnju budućem putu ove zemlje i njenoj uspješnoj integraciji u evroatlantske institucije. Nastavićemo pružati podršku građanima Bosne i Hercegovine i njihovim naporima na očuvanju vladavine prava i održavanju mira i prosperiteta.”

Predsjednik RS, Milorad Dodik, bio je predlagač Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH pred NSRS, te glavni zagovornik njegovog usvajanja. SAD su protiv Dodika uvele sankcije 5. januara 2022. godine u skladu sa Izvršnom uredbom 14033 zbog odgovornosti za ili umiješanosti, te zbog direktne ili indirektne uključenosti u kršenje ili postupak koji predstavlja opstrukciju ili prijetnju provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao i u koruptivne radnje.

Prethodno su SAD, u skladu sa Izvršnom uredbom 13304, uvele sankcije protiv Dodika 17. jula 2017. godine zbog opstruisanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Nakon što je NSRS usvojila ovaj zakon u junu 2023. godine, visoki predstavnik u BiH primijenio je svoja ovlaštenja 1. jula kako bi poništio ovaj propis, javno osuđujući zakon kao čin podrivanja regionalnog ustavnog poretka, vladavine prava i raspodjele vlasti. Uprkos postupanju visokog predstavnika, s ciljem poništavanja ovog zakona, Dodik je potpisao Ukaz o stupanju zakona na snagu 7. jula 2023. godine.

Ova objava o sankcionisanju nastavak je prethodno uvedenih sankcija i zabrane izdavanja viza za ulazak u SAD s ciljem podsticanja na pozivanje na odgovornost lica koja podrivaju demokratske procese ili institucije. Ovi postupci dio su širih napora koje Vlada SAD ulaže u promociju mira, stabilnosti i funkcionalne demokratske vlasti u regiji Zapadnog Balkana.

Sjedinjene Američke Države nisu birale zvaničnike Republike Srpske, pa ih neće ni smjenjivati, izjavio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik reagujući na stavljanje zvaničnika ovog bh. entiteta na crnu listu SAD-a.

Dodik je uvrštavanje predsjednika Vlade Republike Srpske Radovana Viškovića, predsjednika NSRS Nenada Stevandića, člana Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i ministra pravde Miloša Bukejlovića na crnu listu SAD ocijenio nepotrebnim, prenosi RTRS.

Naglasio je i da RS neće odustati od svoje politike te da nisu zabrinuti zbog ovih sankcija.

Jedan od sankcioniranih, Nenad Stevandić izjavio je da stavljanje na američku crnu listu smatra odlikovanjem za “dosljednost, nepokolebljivost i nepopuštanje pred ucjenama i prijetnjama onih koji se smatraju svemoćnim”.

Ured za kontrolu strane imovine Ministarstva financija SAD (OFAC) uveo je danas sankcije Nenadu Stevadniću, Željki Cvijanović, Radovanu Viškoviću i Milošu Bukejloviću. 

“Ovi lideri direktno su odgovorni za podsticanje donošenja zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) kojim se odluke Ustavnog suda BiH proglašavaju neprimjenjivim u RS, čime se opstruiše i ugrožava provedba Dejtonskog mirovnog sporazuma”, saopćeno je iz Ministarstva finansija SAD. 

Podsekretar Ministarstva finansija za terorizam i finansijske obavještajne poslove, Brajan E. Nelson izjavio je: “Ovakav postupak ugrožava stabilnost, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i teško postignuti mir podržan Dejtonskim mirovnim sporazumom. Ovakvo ponašanje predstavlja dalju prijetnju budućem putu ove zemlje i njenoj uspješnoj integraciji u evroatlantske institucije. Nastavićemo pružati podršku građanima Bosne i Hercegovine i njihovim naporima na očuvanju vladavine prava i održavanju mira i prosperiteta.”

Predsjednik RS, Milorad Dodik, bio je predlagač Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH pred NSRS, te glavni zagovornik njegovog usvajanja. SAD su protiv Dodika uvele sankcije 5. januara 2022. godine u skladu sa Izvršnom uredbom 14033 zbog odgovornosti za ili umiješanosti, te zbog direktne ili indirektne uključenosti u kršenje ili postupak koji predstavlja opstrukciju ili prijetnju provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao i u koruptivne radnje.

Prethodno su SAD, u skladu sa Izvršnom uredbom 13304, uvele sankcije protiv Dodika 17. jula 2017. godine zbog opstruisanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Nakon što je NSRS usvojila ovaj zakon u junu 2023. godine, visoki predstavnik u BiH primijenio je svoja ovlaštenja 1. jula kako bi poništio ovaj propis, javno osuđujući zakon kao čin podrivanja regionalnog ustavnog poretka, vladavine prava i raspodjele vlasti. Uprkos postupanju visokog predstavnika, s ciljem poništavanja ovog zakona, Dodik je potpisao Ukaz o stupanju zakona na snagu 7. jula 2023. godine.

Ova objava o sankcionisanju nastavak je prethodno uvedenih sankcija i zabrane izdavanja viza za ulazak u SAD s ciljem podsticanja na pozivanje na odgovornost lica koja podrivaju demokratske procese ili institucije. Ovi postupci dio su širih napora koje Vlada SAD ulaže u promociju mira, stabilnosti i funkcionalne demokratske vlasti u regiji Zapadnog Balkana.