U 20 najjačih ekonomija svijeta i 12 najrazvijenijih industrijih područja od 2018. do 2022. godine nestaće oko 75 miliona sadašnjih radnih mjesta tokom preraspodjele poslova između ljudi, mašina i algoritama, a biće otvoreno 133 miliona novih.

U izvještaju o budućnosti radnih mjesta Svjetskog ekonomskog foruma ističe se da će automatizacija, robotizacija i digitalizacija snažno uticati na različite industrije, javlja Srna.

Mobilni internet velike brzine, vještačka inteligencija, obrada velikog broja podataka biće na vrhu novih tehnologija.

Nepokretni roboti će do 2022. godine biti široko prihvaćeni, a novonastala zanimanja porašće za 16 do 27 odsto, što će se osjetiti u broju zaposlenih u velikim firmama širom svijeta.

Istovremeno, poslovi koje trenutno pogađa tehnološko zastarijevanje biće smanjeni i do 32 odsto, što će značiti i smanjenje zaposlenih u tim sektorima.

Novonastala zanimanja uključuju analizu podataka, razvojne programere softvera i aplikacija, te stručnjake za imejl trgovinu i društvene medije. Riječ je o radnim mjestima koja se umnogome zasnivaju na korištenju novih tehnologija.

Poslodavci očekuju značajniju promjenu u raspodjeli rada između ljudi, mašina i algoritama. U industrijama koje pokriva izvještaj o budućnosti radnih mjesta Svjetskog ekonomskog foruma ljudi u prosjeku obavljaju 71 odsto svih radnih časova, a 29 odsto mašine i algoritmi.

Do 2022. godine taj prosjek će biti promijenjen, pa će 58 odsto radnih časova obavljati ljudi, a 42 mašine ili algoritmi.

Takođe, 62 odsto organizovane obrade podataka i potrage za informacijama vršiće mašine, odnosno roboti.

Mašine će sve više zauzimati mjesta u poslovima koji se odnose i na donošenje odluka i upravu. Čak i radni zadaci koje danas gotovo isključivo obavljaju ljudi – komunikaciju, interakciju, upravljanje i savjetovanje – počeće da preuzimaju mašine, i to u manjem obimu na početku.

Emocionalna inteligencija, sposobnost upravljanja i društveni uticaj biće visoko vrednovani.

U prosjeku, zaposlenima će trebati 101 dan obuke i poboljšavanja vještina u periodu do 2022. godine.

Jaz između postojećih i potrebnih vještina kako među pojedinim radnicima tako i među rukovodstvom velikih firmi mogao bi da primora najmanje polovinu kompanija da se okrenu podizvođačima i privremenom osoblju.

U 20 najjačih ekonomija svijeta i 12 najrazvijenijih industrijih područja od 2018. do 2022. godine nestaće oko 75 miliona sadašnjih radnih mjesta tokom preraspodjele poslova između ljudi, mašina i algoritama, a biće otvoreno 133 miliona novih.

U izvještaju o budućnosti radnih mjesta Svjetskog ekonomskog foruma ističe se da će automatizacija, robotizacija i digitalizacija snažno uticati na različite industrije, javlja Srna.

Mobilni internet velike brzine, vještačka inteligencija, obrada velikog broja podataka biće na vrhu novih tehnologija.

Nepokretni roboti će do 2022. godine biti široko prihvaćeni, a novonastala zanimanja porašće za 16 do 27 odsto, što će se osjetiti u broju zaposlenih u velikim firmama širom svijeta.

Istovremeno, poslovi koje trenutno pogađa tehnološko zastarijevanje biće smanjeni i do 32 odsto, što će značiti i smanjenje zaposlenih u tim sektorima.

Novonastala zanimanja uključuju analizu podataka, razvojne programere softvera i aplikacija, te stručnjake za imejl trgovinu i društvene medije. Riječ je o radnim mjestima koja se umnogome zasnivaju na korištenju novih tehnologija.

Poslodavci očekuju značajniju promjenu u raspodjeli rada između ljudi, mašina i algoritama. U industrijama koje pokriva izvještaj o budućnosti radnih mjesta Svjetskog ekonomskog foruma ljudi u prosjeku obavljaju 71 odsto svih radnih časova, a 29 odsto mašine i algoritmi.

Do 2022. godine taj prosjek će biti promijenjen, pa će 58 odsto radnih časova obavljati ljudi, a 42 mašine ili algoritmi.

Takođe, 62 odsto organizovane obrade podataka i potrage za informacijama vršiće mašine, odnosno roboti.

Mašine će sve više zauzimati mjesta u poslovima koji se odnose i na donošenje odluka i upravu. Čak i radni zadaci koje danas gotovo isključivo obavljaju ljudi – komunikaciju, interakciju, upravljanje i savjetovanje – počeće da preuzimaju mašine, i to u manjem obimu na početku.

Emocionalna inteligencija, sposobnost upravljanja i društveni uticaj biće visoko vrednovani.

U prosjeku, zaposlenima će trebati 101 dan obuke i poboljšavanja vještina u periodu do 2022. godine.

Jaz između postojećih i potrebnih vještina kako među pojedinim radnicima tako i među rukovodstvom velikih firmi mogao bi da primora najmanje polovinu kompanija da se okrenu podizvođačima i privremenom osoblju.