Vrtoglavi rast cijena prehrambenih namirnica proteklih mjeseci u Bosni i Hercegovini udario je na sve tanje džepove građana.

Brašno, ulje, šećer, so, meso, jaja, mlijeko, ali i gorivo, proizvodi su koje bh. građani svakodnevno koriste, a njihove cijene proteklih mjeseci stalno rastu.

U junu 2021. godine ćete za kilogram brašna platiti između 1,05 i 1,70 maraka, zavisno od proizvođača. Litar ulja iznosi od 2,55 do 3,80 KM, kilogram šećera je u prosjeku 1,15 KM. Kilogram hljeba košta oko dvije i po marke. Litra mlijeka 1,38 KM. Pakovanje maslaca od 250 grama je 5,35 maraka. Jedan kilogram pilećih prsa trenutno košta od osam do deset maraka, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Prema podacima Agencije za statistiku, u junu 2020. godine kilogram pilećih prsa bio je oko šest maraka, litar mlijeka 1,4, litar ulja 2,2, šećer kristal 1,2, maslac od 250 grama od 4,8 do pet maraka, a kilogram hljeba 2,3 marke.

Do sada je u ovoj godini samo pojeftinila kuhinjska so, koja se 2020, prodavala za 0,90 maraka za kilogram, a ove godine 0,85 KM.

Kao jedan od glavnih razloga rasta cijena prehrambenih namirnica u BiH se navodi povećanje cijene goriva koja je prije nekoliko mjeseci iznosila okvirno 1,60 KM, a danas je nešto iznad dvije marke po litru.

Prosječne cijene po gradovima, koje objavljuju agencije za statistiku, ne mogu se koristiti za međusobno poređenje.

Evo kakve su, u pet gradova FBiH, prosječne cijene hrane, lijekova i nekih usluga iz maja 2021. godine koje je objavio Federalni zavod za statistiku.

Edin Pašić, predsjednik Udruženja potrošača Kantona Sarajevo, kaže da je pandemija koronavirusa “kriva” za poskupljenje sindikalne potrošačke korpe.

– Kriva je i država koja se odrekla da kontroliše cijene, a na slobodnom tržištu formiraju cijene po svojim željama jer znaju da ih u tome neće niko spriječiti – tvrdi Pašić.

Ombudsman za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini Saša Marić kaže da se povećanje cijena bilježi svake godine u cijelom svijetu pa i u BiH.

– Nije sporno povećanje cijena, kada bi i povećanje plaća pratilo povećanje cijena. To se posebno odnosi na situaciju u Bosni i Hercegovini, gdje plaće slabo rastu ili nikako, ili se čak smanjuju, većini zaposlenih. Veliki broj zaposlenih već desecima godina imaju istu plaću, dok prosječne plaće rastu svakog mjeseca zahvaljujući onim koji ne rade u realnom sektoru, a s druge strane cijene prehrambenih namirnica i režija rastu kontinuirano. Bosna i Hercegovina ima dva problema koja su donekle spojivi. Prvi problem je što BiH kao mala država u svijetu ne može utjecati na rast cijena. Drugi problem je što vlade oba entiteta u BiH, koje imaju neke robne rezerve i mogućnost odluka o zamrzavanju cijena, mogle bi doprinijeti stabilizaciji cijena. Ali s druge strane moraju voditi računa da ne unište profitne marže proizvođača i trgovaca. To se uglavnom ne događa ili traje destak dana i nakon žalbi trgovaca mjere se ukidaju – pojašnjava Marić.

Potrošači se svakodnevno žale obdusmanima, potvrdio je Marić, po raznim osnovama, ali kod povećanja cijena rijetko, odnosno imaju u prosjeku jednu žalbu mjesečno.

– Kada primijetimo kod nekih trgovaca da cijene divljaju i kada nam potrošači pošalju svoje dokaze, obdusmani se odmah obraćaju direktno tim trgovcima i traže od njih obrazloženje zbog čega rastu cijene. Trgovci odgovore na naše zahtjeve, ali se uglavnom žale da cijene dižu proizvođači, pa moraju i oni. Međutim, kada počne opadati prodaja, cijene se snižavaju jer građani nemaju sredstava za preskupe proizvode – zaključuje Marić.

Vrtoglavi rast cijena prehrambenih namirnica proteklih mjeseci u Bosni i Hercegovini udario je na sve tanje džepove građana.

Brašno, ulje, šećer, so, meso, jaja, mlijeko, ali i gorivo, proizvodi su koje bh. građani svakodnevno koriste, a njihove cijene proteklih mjeseci stalno rastu.

U junu 2021. godine ćete za kilogram brašna platiti između 1,05 i 1,70 maraka, zavisno od proizvođača. Litar ulja iznosi od 2,55 do 3,80 KM, kilogram šećera je u prosjeku 1,15 KM. Kilogram hljeba košta oko dvije i po marke. Litra mlijeka 1,38 KM. Pakovanje maslaca od 250 grama je 5,35 maraka. Jedan kilogram pilećih prsa trenutno košta od osam do deset maraka, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Prema podacima Agencije za statistiku, u junu 2020. godine kilogram pilećih prsa bio je oko šest maraka, litar mlijeka 1,4, litar ulja 2,2, šećer kristal 1,2, maslac od 250 grama od 4,8 do pet maraka, a kilogram hljeba 2,3 marke.

Do sada je u ovoj godini samo pojeftinila kuhinjska so, koja se 2020, prodavala za 0,90 maraka za kilogram, a ove godine 0,85 KM.

Kao jedan od glavnih razloga rasta cijena prehrambenih namirnica u BiH se navodi povećanje cijene goriva koja je prije nekoliko mjeseci iznosila okvirno 1,60 KM, a danas je nešto iznad dvije marke po litru.

Prosječne cijene po gradovima, koje objavljuju agencije za statistiku, ne mogu se koristiti za međusobno poređenje.

Evo kakve su, u pet gradova FBiH, prosječne cijene hrane, lijekova i nekih usluga iz maja 2021. godine koje je objavio Federalni zavod za statistiku.

Edin Pašić, predsjednik Udruženja potrošača Kantona Sarajevo, kaže da je pandemija koronavirusa “kriva” za poskupljenje sindikalne potrošačke korpe.

– Kriva je i država koja se odrekla da kontroliše cijene, a na slobodnom tržištu formiraju cijene po svojim željama jer znaju da ih u tome neće niko spriječiti – tvrdi Pašić.

Ombudsman za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini Saša Marić kaže da se povećanje cijena bilježi svake godine u cijelom svijetu pa i u BiH.

– Nije sporno povećanje cijena, kada bi i povećanje plaća pratilo povećanje cijena. To se posebno odnosi na situaciju u Bosni i Hercegovini, gdje plaće slabo rastu ili nikako, ili se čak smanjuju, većini zaposlenih. Veliki broj zaposlenih već desecima godina imaju istu plaću, dok prosječne plaće rastu svakog mjeseca zahvaljujući onim koji ne rade u realnom sektoru, a s druge strane cijene prehrambenih namirnica i režija rastu kontinuirano. Bosna i Hercegovina ima dva problema koja su donekle spojivi. Prvi problem je što BiH kao mala država u svijetu ne može utjecati na rast cijena. Drugi problem je što vlade oba entiteta u BiH, koje imaju neke robne rezerve i mogućnost odluka o zamrzavanju cijena, mogle bi doprinijeti stabilizaciji cijena. Ali s druge strane moraju voditi računa da ne unište profitne marže proizvođača i trgovaca. To se uglavnom ne događa ili traje destak dana i nakon žalbi trgovaca mjere se ukidaju – pojašnjava Marić.

Potrošači se svakodnevno žale obdusmanima, potvrdio je Marić, po raznim osnovama, ali kod povećanja cijena rijetko, odnosno imaju u prosjeku jednu žalbu mjesečno.

– Kada primijetimo kod nekih trgovaca da cijene divljaju i kada nam potrošači pošalju svoje dokaze, obdusmani se odmah obraćaju direktno tim trgovcima i traže od njih obrazloženje zbog čega rastu cijene. Trgovci odgovore na naše zahtjeve, ali se uglavnom žale da cijene dižu proizvođači, pa moraju i oni. Međutim, kada počne opadati prodaja, cijene se snižavaju jer građani nemaju sredstava za preskupe proizvode – zaključuje Marić.