Europska unija već pruža značajnu pomoć Bosni i Hercegovini, a što se više reformi provede u zemlji to će se više otvarati novih mogućnosti. Procjenjuje se da bi tješnja integracija u jedinstveno tržište Europske unije, kao i stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta na zapadnom Balkanu, u kombinaciji s reformama i investicijama EU, mogli udvostručiti veličinu bosanskohercegovačke ekonomije u narednom desetljeću, rečeno je Feni iz Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini.

Štaviše, kažu iz Delegacije, prema novom IPA okviru (IPA III 2021.-2027.), dodjela sredstava se više ne vrši po državama, nego na osnovu relevantnosti politika i zrelosti projekata koje država korisnica predloži na godišnjoj razini. Prema tome, projekti zahtijevaju visok stupanj pripremljenosti, sektorske strategije za cijelu zemlju, jasne provedbene mehanizme i druge elemente kako bi zemlja u potpunosti iskoristila raspoloživa sredstva. Nadalje, procjene projekata i financiranje su također povezani i s reformskim procesima, što zahtijeva visok stupanj koordinacije svih aktera i političku posvećenost reformama.

Novi Plan rasta za zapadni Balkan nastavlja se na trenutnu pomoć i podršku EU. Europska komisija je predložila 6 milijardi eura za zapadni Balkan, uključujući 2 milijarde eura u vidu bespovratnih sredstava (grantova) i 4 milijarde eura u vidu povoljnih zajmova.

Ova sredstva će također biti puštena nakon ispunjavanja reformskih agendi. Partneri sa zapadnog Balkana, uključujući BiH, morat će izraditi vlastite reformske agende koje će se temeljiti na postojećim preporukama, uključujući i preporuke iz godišnjeg paketa dokumenata o proširenju EU, i zaključaka ekonomskog i financijskog dijaloga, na osnovu Programa ekonomskih reformi zemalja (ERP). Pri izradi reformskih agendi konsultirat će se Europska komisija, koja će ih također ocjenjivati i usvajati.

Iz Delegacije Europske unije u BiH također napominju da su Europska unija i njene zemlje članice daleko najveći pružatelji financijske pomoći, investitori i trgovinski partneri Bosne i Hercegovine.

Pomoć Unije usmjerena je na podršku Bosni i Hercegovini na putu ka EU, uključujući jačanje vladavine prava, borbu protiv korupcije, jačanje zelene i energetske tranzicije, podršku digitalizaciji, poboljšanje poslovne klime i podršku ekonomskom rastu.

S obzirom na to da proces pristupanja EU zahtijeva ispunjenje standarda EU u velikom broju različitih oblasti, podrška se pruža u raznim sektorima.

Projekti koji se trenutno provode u BiH podijeljeni su po sektorima:

– Razvoj privatnog sektora (program Go Digital – 11,5 miliona eura, EU4DigitalSME – 5 milijuna  eura).

– Energija (Energetski paket podrške EU – 70 milijuna eura, EU podrška za smanjenje potrošnje električne energije i energetsku efikasnost – 1 milijun eura, EU4Energy 4,4 milijuna eura).

– Okoliš i klima za podršku upravljanju vodama i otpadom (voda i kanalizacija WATSAN – 6 milijuna eura, Projekat banjalučkog vodovoda – 4 milijuna eura, EU Pročišćavanje gradskih otpadnih voda, EU4MEG Održive vodne usluge i Planiranje upravljanja riječnim slivom).

– Međunarodna prava vlasništva, državna pomoć i zaštita potrošača (podrška EU pravima intelektualnog vlasništva – 2,4 milijuna eura, Podrška EU zakonima o državnoj pomoći – 1,9 milijuna eura, Zaštita prava potrošača – 200.000 eura).

– Transport (priprema projekta za pruge Tuzla-Zvornik, Visoko-Konjic, Kostajnica-Doboj-Rasputnica Miljacka i banjalučku obilaznicu, ukupne vrijednosti 9,8 milijuna eura); Napomena: Investicioni fond za zapadni Balkan je najvažniji pružatelj pomoći infrastrukturi u Bosni i Hercegovini – samo za izgradnju Koridora Vc, osigurao je 870 milijuna eura bespovratne pomoći.

– Poljoprivreda (EU4Agri – 20 miliona eura, EU4AgriRecovery – 5 milijuna eura, podrška EU za sigurnost hrane, veterinarski i fitosanitarni sektor – 6 milijuna eura, snabdijevanje velikim količinama cjepiva, IT i vozila – 4 milijuna eura).

– Zapošljavanje (Lokalna partnerstva u zapošljavanju, faza II – 6 milijuna eura za osnivanje minimalno 26 lokalnih partnerstava i pomoć da uspješno razviju lokalne inicijative zapošljavanja, EU4Employment – 4 milijuna eura za podršku poboljšanju socioekonomske situacije i uvjetima života u BiH).

– Obrazovanje (projekat obrazovanja i zapošljavanja – 2,6 milijuna eura za unapređenje kapaciteta ljudskih resursa na svim razinama obrazovanja u skladu s potrebama tržišta rada u BiH, EU4Preschool – 2 milijuna eura za doprinos poboljšanju predškolskih programa kroz uvođenje ishoda učenja, kvalifikacija za stručno obrazovanje, povećanje mobilnosti studenata, akademskog osoblja u okviru BiH – 3,5 milijuna eura, obnova 11 stručnih škola širom BiH – 2,5 milijuna eura, izrada standarda kvalifikacija i zanimanja u BiH – 1 milijun eura, IT oprema za 40 stručnih škola u BiH – 800.000 eura, EU4Sport – 2,1 milijuna eura za obnovu i modernizaciju sportskih dvorana u 17 osnovnih škola u BiH).

– Zdravlje (EU podrška reformi zdravstvenog sektora BiH – 10 milijuna eura za podršku reformi primarne zdravstvene zaštite i jačanje kapaciteta zdravstvenog sektora BiH).

– Civilno društvo, demokracija i ljudska prava (trenutno 24 projekta bespovratne pomoći za organizacije civilnog društva u oblastima vladavine prava, borbe protiv korupcije, obrazovanja, zdravlja, izbornih procesa, socijalne inkluzije, okoliša i klimatskih promjena, mladih, lokalne ekonomije i poduzetništva, prava žena, slobode izražavanja, medija, rodno zasnovanog nasilja, jednakosti spolova, LGBTI, ljudskih prava i Roma – 8,8 milijun eura, Program ubrzanja ravnopravnosti spolova za rješavanje rodno zasnovanog nasilja i bavljenje direktivom o ravnoteži između poslovnog i privatnog života – 4,5 milijuna eura, Isporuka IT opreme Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice za uspostavljanje sistema izvještavanja i praćenja i rješavanja potreba ugroženih grupa – 1 milijun eura).

– Pravosuđe – (jačanje institucionalnih kapaciteta VSTV-a, digitalna transformacija i korištenje IKT-a u pravosuđu – 6,8 milijuna eura, EU4Justice za pružanje sveobuhvatne pomoći reformi pravosuđa – 4,5 milijuna eura, Moderna tehnička oprema zgradama pravosudnih ustanova i sudskoj policiji – 3,8 milijuna eura, Izgradnja novog zatvora na Igmanu – 4,6 milijuna eura, Postupanje s pritvorenim i osuđenim licima podržava regionalni program Horizontalni instrument III – 1,4 milijuna eura), Pravosuđe/ratni zločini (podrška tranzicijskoj pravdi i ciljevima Revidirane državne strategije o ratnim zločinima radi procesuiranja najsloženijih slučajeva ratnih zločina – 6 milijuna eura, Praćenje procesuiranja slučajeva ratnih zločina – 500.000 eura).

– Pravosuđe/nestale osobe (podrška Institutu za nestale osobe i tužilaštvima ICMP – 3 milijuna eura), pravosuđe/infrastruktura (izgradnja palate pravosuđa u Sarajevu – 4 milijuna eura (od 2003., Unija je osigurala preko 48 milijuna eura bespovratne pomoći za poboljšanje zgrada u sektoru pravosuđa, posebno sudova, tužilaštava, zatvora i pritvorskih jedinica. Do sada je izgrađeno ili renovirano 32 zgrade pravosudnih institucija u 17 gradova širom  BiH).

– Migracije i upravljanje granicama (upravljanje 4 privremena prihvatna centra – 39,5 milijuna  eura, Podrška BiH za dobrovoljne i nedobrovoljne povratke – 500.000 eura, Izgradnja i upravljanje prostorom za zadržavanje u Lipi – 500.000 eura, Podrška integriranom upravljanju granicama – 6,4 miliona eura, Podrška uspostavljanju informacionog sistema o migracijama – 2,5 milijuna eura). (Od 2018. godine, EU je osigurala 140 milijuna eura BiH za upravljanje migracijama.

– Reforma javne uprave /digitalizacija (unapređenje usluga za građane Bosne i Hercegovine kroz jačanje kapaciteta Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine IDDEEA – 800.000 eura).

Najviše se investiralo u sektorima transporta, energetike, pravosuđa i vladavine prava…

Na pitanje u koje je projekte Unija najviše ulagala, iz Delegacije EU u BiH odgovaraju da su svi projekti koje financira EU važni su jer pomažu Bosni i Hercegovini da učini napredak ka standardima EU i osigura bolje uvjete života i prilike građanima BiH. Međutim, najveće investicije zabilježene su u sektorima transporta, energetike, pravosuđa i vladavine prava, poljoprivrede, razvoja privatnog sektora, migracija i upravljanja granicama, zapošljavanja i okoliša.

Paket energetske podrške

Kroz Paket energetske podrške, EU je dodijelila 50 milijuna eura ugroženim domaćinstvima i 20 milijuna eura za poboljšanje energetske efikasnosti najmanje 4.000 stambenih zgrada kao i najmanje 400 mikro, malih i srednjih poduzeća koja se suočavaju s problemima zbog energetske krize.

Prva tranša od 90 posto sredstava uplaćena je Bosni i Hercegovini a vlasti Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko distrikta rade na raspodjeli sredstava putem odgovarajućih entitetskih ministarstava i entitetskih fondova za zaštitu okoliša i administrativnih jedinica.

Upravljanje sredstvima je odgovornost relevantnih tijela u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu jer je paket osiguran kao proračunska podrška direktnim prijenosom sredstava korisničkim institucijama, kažu iz Delegacije pa nadodaju da je ovo prvi put da su vlasti BiH dobile podršku koja se raspodjeljuje na ovaj način.

Dalje navode da se provođenje Paketa energetske podrške odvija u skladu s Akcionim planom, koji je Vijeće ministara BiH usvojilo 22. decembra 2022. godine. Akcioni plan navodi mjere kojima se provodi Paket energetske podrške ali i ključne reforme za napredovanje u energetskoj tranziciji. Vremenski okvir za provođenje Paketa energetske podrške je april 2023. – april 2024., a vlasti BiH garantiraju da će planirani primatelji pravovremeno dobiti pomoć.

Evaluaciju provedenih aktivnosti Paketa energetske podrške provest će EU u prvom kvartalu 2024., što će poslužiti kao osnova za isplatu druge tranše Paketa energetske podrške od preostalih 10 posto.

“Kako BiH napreduje na putu ka EU, vlasti BiH morat će pokazati da imaju kapacitet da realiziraju značajna sredstva na koje će BiH imati pravo kao članica EU. Način na koji BiH upravlja sredstvima Paketa energetske podrške bit će značajan pokazatelj za svaku pomoć koja će biti dostavljena direktno institucijama BiH u budućnosti”, dodaju iz Delegacije.

Također naglašavaju kako će EU naknadno pratiti je li dogovorena metodologija raspodjele sredstava pravedno i transparentno provedena.

Planirani projekti

Iz Delegacije ističu da EU nastavlja pružati pomoć BiH s ciljem podrške političkim i ekonomskim reformama, kao i društveno-ekonomskom razvoju, pripremajući zemlju za prava i obveze koje proizlaze iz članstva u EU.

U narednom razdoblju planirani su sljedeći projekti:

– Privatni sektor – za jačanje otpornosti MSP-a u BiH, EU4Transport, i EU4Energy za podršku energetske efikasnosti i održive energije, EU4Environment and Climate za poboljšanje efektivnog odgovora na utjecaj klimatskih promjena na vodne resurse, Jačanje upravljanja rizikom od poplava, Podrška Upravi za indirektno oporezivanje BiH, Podrška Zavodima za statistiku u BiH, EU4Green Economy za podršku pravednoj energetskoj tranziciji i kružnoj ekonomiji – projekti vrijedni 62,5 milijuna eura.

– Transport – Bosna i Hercegovina će nastaviti da uživa koristi od investicija koje se pružaju putem Okvirni sporazum o ulaganju u zapadni Balkan.

– Zapošljavanje – ublažavanje posljedica pandemije COVID-19 postići će se olakšavanjem zapošljavanja i pristupa tržištu rada nakon pandemije, shemom Garancija za mlade, i podrškom u oblasti zdravlja i sigurnosti na radu.  

– Civilna zaštita – opremanje timova za potragu i spašavanje u gradovima i Odjeljenja za seizmologiju u dva hidrometeorološka zavoda – 2 milijuna eura

– Civilno društvo i mediji – 7,6 milijuna eura u okviru regionalne IPA III 2024/2025 za podršku civilnom društvu i medijima u brojnim oblastima

– Deminiranje – 10 milijuna eura za razminiranje minski sumnjivih područja i nabavku opreme za upravljanje entitetskim upravama civilne zaštite (EU je najveću donator u ovoj oblasti i do sada je donirala 50 milijuna eura)

– Pravosuđe/Borba protiv korupcije – 1 milijun eura  za unaprjeđenje institucionalnih i rukovodnih kapaciteta Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije

– Unutarnji  poslovi (Pomoć EU policiji BiH u borbi protiv transnacionalnog organiziranog/teškog kriminala – 10 milijuna eura, nabavka hardvera i softvera za sistem elektronske razmjene podataka u BiH – 4,5 milijuna eura, Obuka za IT stručnjake – 500.000 eura).

– Reforma javne uprave (EU nastavlja pružati podršku ovom sektoru kroz predstojeći projekat EU4Public Administration Reform s fokusom na planiranje i provođenje politika, reformu javne uprave, i podršku koordinaciji).

EU fondovi

Upitani za EU fondove i koliko se oni koriste i za što najviše, kažu kako je u proteklom desetljeću Delegacija EU u BiH implementirala oko 1.000 projekata, ukupne vrijednosti blizu milijardu eura u vidu grantova koji se dodjeljuju u okviru IPA-e.

U okviru Investicionog fonda za zapadni Balkan, koji se sada usmjerava kroz IPA III, EU je do sada financirala 79 projekata u BiH u oblastima transporta, energetike, socijalne zaštite, i okoliša, ukupne vrijednosti više od milijardu eura u vidu grantova. U okviru ovog instrumenta, EU je izdvojila 870 milijuna eura bespovratnih sredstava samo za izgradnju Koridora Vc.

Međutim, dodaju iz Delegacije, Bosna i Hercegovina ima priliku da iskoristi još više sredstava EU. Kao što je već spomenuto, u okviru IPA III, raspodjela sredstava se zasniva na relevantnosti politike i zrelosti predloženih projekata što stvara mogućnosti da Bosna i Hercegovina dobije veći dio raspoloživih sredstava. S druge strane, ako Bosna i Hercegovina ne iskoristi ponuđene mogućnosti, ona će dobiti manji udio sredstava od nekih svojih susjeda.

“Zato je od presudne važnosti postojanje potpuno funkcionalnih institucija koje su u stanju da izrade zrele prijedloge projekata s jasnom opredijeljenošću za ključne reforme. Vlasti u BiH moraju osigurati da značajne prilike koje pruža pomoć EU ne budu propuštene”, zaključili su u razgovoru za Fenu iz Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini.

Europska unija već pruža značajnu pomoć Bosni i Hercegovini, a što se više reformi provede u zemlji to će se više otvarati novih mogućnosti. Procjenjuje se da bi tješnja integracija u jedinstveno tržište Europske unije, kao i stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta na zapadnom Balkanu, u kombinaciji s reformama i investicijama EU, mogli udvostručiti veličinu bosanskohercegovačke ekonomije u narednom desetljeću, rečeno je Feni iz Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini.

Štaviše, kažu iz Delegacije, prema novom IPA okviru (IPA III 2021.-2027.), dodjela sredstava se više ne vrši po državama, nego na osnovu relevantnosti politika i zrelosti projekata koje država korisnica predloži na godišnjoj razini. Prema tome, projekti zahtijevaju visok stupanj pripremljenosti, sektorske strategije za cijelu zemlju, jasne provedbene mehanizme i druge elemente kako bi zemlja u potpunosti iskoristila raspoloživa sredstva. Nadalje, procjene projekata i financiranje su također povezani i s reformskim procesima, što zahtijeva visok stupanj koordinacije svih aktera i političku posvećenost reformama.

Novi Plan rasta za zapadni Balkan nastavlja se na trenutnu pomoć i podršku EU. Europska komisija je predložila 6 milijardi eura za zapadni Balkan, uključujući 2 milijarde eura u vidu bespovratnih sredstava (grantova) i 4 milijarde eura u vidu povoljnih zajmova.

Ova sredstva će također biti puštena nakon ispunjavanja reformskih agendi. Partneri sa zapadnog Balkana, uključujući BiH, morat će izraditi vlastite reformske agende koje će se temeljiti na postojećim preporukama, uključujući i preporuke iz godišnjeg paketa dokumenata o proširenju EU, i zaključaka ekonomskog i financijskog dijaloga, na osnovu Programa ekonomskih reformi zemalja (ERP). Pri izradi reformskih agendi konsultirat će se Europska komisija, koja će ih također ocjenjivati i usvajati.

Iz Delegacije Europske unije u BiH također napominju da su Europska unija i njene zemlje članice daleko najveći pružatelji financijske pomoći, investitori i trgovinski partneri Bosne i Hercegovine.

Pomoć Unije usmjerena je na podršku Bosni i Hercegovini na putu ka EU, uključujući jačanje vladavine prava, borbu protiv korupcije, jačanje zelene i energetske tranzicije, podršku digitalizaciji, poboljšanje poslovne klime i podršku ekonomskom rastu.

S obzirom na to da proces pristupanja EU zahtijeva ispunjenje standarda EU u velikom broju različitih oblasti, podrška se pruža u raznim sektorima.

Projekti koji se trenutno provode u BiH podijeljeni su po sektorima:

– Razvoj privatnog sektora (program Go Digital – 11,5 miliona eura, EU4DigitalSME – 5 milijuna  eura).

– Energija (Energetski paket podrške EU – 70 milijuna eura, EU podrška za smanjenje potrošnje električne energije i energetsku efikasnost – 1 milijun eura, EU4Energy 4,4 milijuna eura).

– Okoliš i klima za podršku upravljanju vodama i otpadom (voda i kanalizacija WATSAN – 6 milijuna eura, Projekat banjalučkog vodovoda – 4 milijuna eura, EU Pročišćavanje gradskih otpadnih voda, EU4MEG Održive vodne usluge i Planiranje upravljanja riječnim slivom).

– Međunarodna prava vlasništva, državna pomoć i zaštita potrošača (podrška EU pravima intelektualnog vlasništva – 2,4 milijuna eura, Podrška EU zakonima o državnoj pomoći – 1,9 milijuna eura, Zaštita prava potrošača – 200.000 eura).

– Transport (priprema projekta za pruge Tuzla-Zvornik, Visoko-Konjic, Kostajnica-Doboj-Rasputnica Miljacka i banjalučku obilaznicu, ukupne vrijednosti 9,8 milijuna eura); Napomena: Investicioni fond za zapadni Balkan je najvažniji pružatelj pomoći infrastrukturi u Bosni i Hercegovini – samo za izgradnju Koridora Vc, osigurao je 870 milijuna eura bespovratne pomoći.

– Poljoprivreda (EU4Agri – 20 miliona eura, EU4AgriRecovery – 5 milijuna eura, podrška EU za sigurnost hrane, veterinarski i fitosanitarni sektor – 6 milijuna eura, snabdijevanje velikim količinama cjepiva, IT i vozila – 4 milijuna eura).

– Zapošljavanje (Lokalna partnerstva u zapošljavanju, faza II – 6 milijuna eura za osnivanje minimalno 26 lokalnih partnerstava i pomoć da uspješno razviju lokalne inicijative zapošljavanja, EU4Employment – 4 milijuna eura za podršku poboljšanju socioekonomske situacije i uvjetima života u BiH).

– Obrazovanje (projekat obrazovanja i zapošljavanja – 2,6 milijuna eura za unapređenje kapaciteta ljudskih resursa na svim razinama obrazovanja u skladu s potrebama tržišta rada u BiH, EU4Preschool – 2 milijuna eura za doprinos poboljšanju predškolskih programa kroz uvođenje ishoda učenja, kvalifikacija za stručno obrazovanje, povećanje mobilnosti studenata, akademskog osoblja u okviru BiH – 3,5 milijuna eura, obnova 11 stručnih škola širom BiH – 2,5 milijuna eura, izrada standarda kvalifikacija i zanimanja u BiH – 1 milijun eura, IT oprema za 40 stručnih škola u BiH – 800.000 eura, EU4Sport – 2,1 milijuna eura za obnovu i modernizaciju sportskih dvorana u 17 osnovnih škola u BiH).

– Zdravlje (EU podrška reformi zdravstvenog sektora BiH – 10 milijuna eura za podršku reformi primarne zdravstvene zaštite i jačanje kapaciteta zdravstvenog sektora BiH).

– Civilno društvo, demokracija i ljudska prava (trenutno 24 projekta bespovratne pomoći za organizacije civilnog društva u oblastima vladavine prava, borbe protiv korupcije, obrazovanja, zdravlja, izbornih procesa, socijalne inkluzije, okoliša i klimatskih promjena, mladih, lokalne ekonomije i poduzetništva, prava žena, slobode izražavanja, medija, rodno zasnovanog nasilja, jednakosti spolova, LGBTI, ljudskih prava i Roma – 8,8 milijun eura, Program ubrzanja ravnopravnosti spolova za rješavanje rodno zasnovanog nasilja i bavljenje direktivom o ravnoteži između poslovnog i privatnog života – 4,5 milijuna eura, Isporuka IT opreme Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice za uspostavljanje sistema izvještavanja i praćenja i rješavanja potreba ugroženih grupa – 1 milijun eura).

– Pravosuđe – (jačanje institucionalnih kapaciteta VSTV-a, digitalna transformacija i korištenje IKT-a u pravosuđu – 6,8 milijuna eura, EU4Justice za pružanje sveobuhvatne pomoći reformi pravosuđa – 4,5 milijuna eura, Moderna tehnička oprema zgradama pravosudnih ustanova i sudskoj policiji – 3,8 milijuna eura, Izgradnja novog zatvora na Igmanu – 4,6 milijuna eura, Postupanje s pritvorenim i osuđenim licima podržava regionalni program Horizontalni instrument III – 1,4 milijuna eura), Pravosuđe/ratni zločini (podrška tranzicijskoj pravdi i ciljevima Revidirane državne strategije o ratnim zločinima radi procesuiranja najsloženijih slučajeva ratnih zločina – 6 milijuna eura, Praćenje procesuiranja slučajeva ratnih zločina – 500.000 eura).

– Pravosuđe/nestale osobe (podrška Institutu za nestale osobe i tužilaštvima ICMP – 3 milijuna eura), pravosuđe/infrastruktura (izgradnja palate pravosuđa u Sarajevu – 4 milijuna eura (od 2003., Unija je osigurala preko 48 milijuna eura bespovratne pomoći za poboljšanje zgrada u sektoru pravosuđa, posebno sudova, tužilaštava, zatvora i pritvorskih jedinica. Do sada je izgrađeno ili renovirano 32 zgrade pravosudnih institucija u 17 gradova širom  BiH).

– Migracije i upravljanje granicama (upravljanje 4 privremena prihvatna centra – 39,5 milijuna  eura, Podrška BiH za dobrovoljne i nedobrovoljne povratke – 500.000 eura, Izgradnja i upravljanje prostorom za zadržavanje u Lipi – 500.000 eura, Podrška integriranom upravljanju granicama – 6,4 miliona eura, Podrška uspostavljanju informacionog sistema o migracijama – 2,5 milijuna eura). (Od 2018. godine, EU je osigurala 140 milijuna eura BiH za upravljanje migracijama.

– Reforma javne uprave /digitalizacija (unapređenje usluga za građane Bosne i Hercegovine kroz jačanje kapaciteta Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine IDDEEA – 800.000 eura).

Najviše se investiralo u sektorima transporta, energetike, pravosuđa i vladavine prava…

Na pitanje u koje je projekte Unija najviše ulagala, iz Delegacije EU u BiH odgovaraju da su svi projekti koje financira EU važni su jer pomažu Bosni i Hercegovini da učini napredak ka standardima EU i osigura bolje uvjete života i prilike građanima BiH. Međutim, najveće investicije zabilježene su u sektorima transporta, energetike, pravosuđa i vladavine prava, poljoprivrede, razvoja privatnog sektora, migracija i upravljanja granicama, zapošljavanja i okoliša.

Paket energetske podrške

Kroz Paket energetske podrške, EU je dodijelila 50 milijuna eura ugroženim domaćinstvima i 20 milijuna eura za poboljšanje energetske efikasnosti najmanje 4.000 stambenih zgrada kao i najmanje 400 mikro, malih i srednjih poduzeća koja se suočavaju s problemima zbog energetske krize.

Prva tranša od 90 posto sredstava uplaćena je Bosni i Hercegovini a vlasti Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko distrikta rade na raspodjeli sredstava putem odgovarajućih entitetskih ministarstava i entitetskih fondova za zaštitu okoliša i administrativnih jedinica.

Upravljanje sredstvima je odgovornost relevantnih tijela u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu jer je paket osiguran kao proračunska podrška direktnim prijenosom sredstava korisničkim institucijama, kažu iz Delegacije pa nadodaju da je ovo prvi put da su vlasti BiH dobile podršku koja se raspodjeljuje na ovaj način.

Dalje navode da se provođenje Paketa energetske podrške odvija u skladu s Akcionim planom, koji je Vijeće ministara BiH usvojilo 22. decembra 2022. godine. Akcioni plan navodi mjere kojima se provodi Paket energetske podrške ali i ključne reforme za napredovanje u energetskoj tranziciji. Vremenski okvir za provođenje Paketa energetske podrške je april 2023. – april 2024., a vlasti BiH garantiraju da će planirani primatelji pravovremeno dobiti pomoć.

Evaluaciju provedenih aktivnosti Paketa energetske podrške provest će EU u prvom kvartalu 2024., što će poslužiti kao osnova za isplatu druge tranše Paketa energetske podrške od preostalih 10 posto.

“Kako BiH napreduje na putu ka EU, vlasti BiH morat će pokazati da imaju kapacitet da realiziraju značajna sredstva na koje će BiH imati pravo kao članica EU. Način na koji BiH upravlja sredstvima Paketa energetske podrške bit će značajan pokazatelj za svaku pomoć koja će biti dostavljena direktno institucijama BiH u budućnosti”, dodaju iz Delegacije.

Također naglašavaju kako će EU naknadno pratiti je li dogovorena metodologija raspodjele sredstava pravedno i transparentno provedena.

Planirani projekti

Iz Delegacije ističu da EU nastavlja pružati pomoć BiH s ciljem podrške političkim i ekonomskim reformama, kao i društveno-ekonomskom razvoju, pripremajući zemlju za prava i obveze koje proizlaze iz članstva u EU.

U narednom razdoblju planirani su sljedeći projekti:

– Privatni sektor – za jačanje otpornosti MSP-a u BiH, EU4Transport, i EU4Energy za podršku energetske efikasnosti i održive energije, EU4Environment and Climate za poboljšanje efektivnog odgovora na utjecaj klimatskih promjena na vodne resurse, Jačanje upravljanja rizikom od poplava, Podrška Upravi za indirektno oporezivanje BiH, Podrška Zavodima za statistiku u BiH, EU4Green Economy za podršku pravednoj energetskoj tranziciji i kružnoj ekonomiji – projekti vrijedni 62,5 milijuna eura.

– Transport – Bosna i Hercegovina će nastaviti da uživa koristi od investicija koje se pružaju putem Okvirni sporazum o ulaganju u zapadni Balkan.

– Zapošljavanje – ublažavanje posljedica pandemije COVID-19 postići će se olakšavanjem zapošljavanja i pristupa tržištu rada nakon pandemije, shemom Garancija za mlade, i podrškom u oblasti zdravlja i sigurnosti na radu.  

– Civilna zaštita – opremanje timova za potragu i spašavanje u gradovima i Odjeljenja za seizmologiju u dva hidrometeorološka zavoda – 2 milijuna eura

– Civilno društvo i mediji – 7,6 milijuna eura u okviru regionalne IPA III 2024/2025 za podršku civilnom društvu i medijima u brojnim oblastima

– Deminiranje – 10 milijuna eura za razminiranje minski sumnjivih područja i nabavku opreme za upravljanje entitetskim upravama civilne zaštite (EU je najveću donator u ovoj oblasti i do sada je donirala 50 milijuna eura)

– Pravosuđe/Borba protiv korupcije – 1 milijun eura  za unaprjeđenje institucionalnih i rukovodnih kapaciteta Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije

– Unutarnji  poslovi (Pomoć EU policiji BiH u borbi protiv transnacionalnog organiziranog/teškog kriminala – 10 milijuna eura, nabavka hardvera i softvera za sistem elektronske razmjene podataka u BiH – 4,5 milijuna eura, Obuka za IT stručnjake – 500.000 eura).

– Reforma javne uprave (EU nastavlja pružati podršku ovom sektoru kroz predstojeći projekat EU4Public Administration Reform s fokusom na planiranje i provođenje politika, reformu javne uprave, i podršku koordinaciji).

EU fondovi

Upitani za EU fondove i koliko se oni koriste i za što najviše, kažu kako je u proteklom desetljeću Delegacija EU u BiH implementirala oko 1.000 projekata, ukupne vrijednosti blizu milijardu eura u vidu grantova koji se dodjeljuju u okviru IPA-e.

U okviru Investicionog fonda za zapadni Balkan, koji se sada usmjerava kroz IPA III, EU je do sada financirala 79 projekata u BiH u oblastima transporta, energetike, socijalne zaštite, i okoliša, ukupne vrijednosti više od milijardu eura u vidu grantova. U okviru ovog instrumenta, EU je izdvojila 870 milijuna eura bespovratnih sredstava samo za izgradnju Koridora Vc.

Međutim, dodaju iz Delegacije, Bosna i Hercegovina ima priliku da iskoristi još više sredstava EU. Kao što je već spomenuto, u okviru IPA III, raspodjela sredstava se zasniva na relevantnosti politike i zrelosti predloženih projekata što stvara mogućnosti da Bosna i Hercegovina dobije veći dio raspoloživih sredstava. S druge strane, ako Bosna i Hercegovina ne iskoristi ponuđene mogućnosti, ona će dobiti manji udio sredstava od nekih svojih susjeda.

“Zato je od presudne važnosti postojanje potpuno funkcionalnih institucija koje su u stanju da izrade zrele prijedloge projekata s jasnom opredijeljenošću za ključne reforme. Vlasti u BiH moraju osigurati da značajne prilike koje pruža pomoć EU ne budu propuštene”, zaključili su u razgovoru za Fenu iz Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini.