Svjetska zdravstvena organizacija (SZO – WHO World Health Organisation) već godinama 31. maj obilježava Svjetskim danom bez duhanskog dima. Štetni utjecaj duhanske industrije na životnu sredinu je ogroman i sve veći, dodajući nepotreban pritisak na ionako oskudne resurse naše planete i krhke ekosisteme, kaže se u saopćenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).
Kako je povodom ovog datuma saopćila WHO, duhan ubija više od osam miliona ljudi, pušača i nepušača svake godine, te dodatno uništava našu okolinu, dodatno šteti ljudskom zdravlju, kroz uzgoj, proizvodnju, distribuciju, potrošnju i otpad nakon konzumiranja. Crne statistike kažu da je posiječeno više od 600 miliona stabala radi proizvodnje cigareta, da je u atmosferu ispušteno 84 miliona tona CO2, podižući globalnu temperaturu Planete, te da je više od 22 milijarde tona vode iskorišteno zbog pravljena cigareta.

Cilj Svjetskog dana bez duhanskog dima je širenje svijesti o rizicima upotrebe duhana i kako svijet možemo osloboditi duhana. Štetnost konzumacije cigareta i upotreba nargila za srce uglavnom uzrokuju nikotin i ugljen monoksid zbog svoje prisutnosti u dimu cigarete. Nikotin povećava potrebu srca za kisikom i hranjivim materijama, dok ugljen monoksid smanjuje sposobnost krvi da osigura srcu potrebnu količinu kisika, kažu u INZ-u.
Služba za školsku higijenu ovog instituta intenzivno radi na podizanju svijesti kod djece i omladine kroz redovne aktivnosti i preventivne preglede, edukacije o zdravoj prehrani, očuvanju okoline i zdravog odrastanja. te učestalim edukacijama djece, nastavnog osoblja i roditelja na ojačavanju zajednice na svim poljima, a sve u cilju poboljšanja životnih navika.
Zdravlje je najveća vrijednost svakog pojedinca, ističu u INZ. Ne možemo birati zdravlje, ali možemo izabrati zdrav način života kako kod djece tako i kod odraslih. Zdrav način života nije nešto što nam je dato ili urođeno, već se mora strpljivo razvijati i njegovati tokom života. Praktikovanje zdravog načina života značajno unapređuje zdravlje čovjeka na mnogo načina. Da bi se čovjek nazvao zdravim, mora imati dobar preduslov, a to je dobar balans u životu.
Vodeći uzroci smrti stanovništva Federacije BiH već godinama su oboljenja cirkulatornog sistema s udjelom od više od 50 posto svih uzroka (stopa 508,2/100.000 stanovnika), nakon čega slijede maligne neoplazme sa 22,3 posto udjela (stopa 219,6/100.000 stanovnika) što predstavlja povećanje iz godine u godinu. Ove dvije grupe oboljenja čine oko tri četvrtine svih uzroka smrti. Jedan od glavnih riziko faktora za ova oboljenja je – dokazano – pušenje cigareta.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO – WHO World Health Organisation) već godinama 31. maj obilježava Svjetskim danom bez duhanskog dima. Štetni utjecaj duhanske industrije na životnu sredinu je ogroman i sve veći, dodajući nepotreban pritisak na ionako oskudne resurse naše planete i krhke ekosisteme, kaže se u saopćenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).
Kako je povodom ovog datuma saopćila WHO, duhan ubija više od osam miliona ljudi, pušača i nepušača svake godine, te dodatno uništava našu okolinu, dodatno šteti ljudskom zdravlju, kroz uzgoj, proizvodnju, distribuciju, potrošnju i otpad nakon konzumiranja. Crne statistike kažu da je posiječeno više od 600 miliona stabala radi proizvodnje cigareta, da je u atmosferu ispušteno 84 miliona tona CO2, podižući globalnu temperaturu Planete, te da je više od 22 milijarde tona vode iskorišteno zbog pravljena cigareta.

Cilj Svjetskog dana bez duhanskog dima je širenje svijesti o rizicima upotrebe duhana i kako svijet možemo osloboditi duhana. Štetnost konzumacije cigareta i upotreba nargila za srce uglavnom uzrokuju nikotin i ugljen monoksid zbog svoje prisutnosti u dimu cigarete. Nikotin povećava potrebu srca za kisikom i hranjivim materijama, dok ugljen monoksid smanjuje sposobnost krvi da osigura srcu potrebnu količinu kisika, kažu u INZ-u.
Služba za školsku higijenu ovog instituta intenzivno radi na podizanju svijesti kod djece i omladine kroz redovne aktivnosti i preventivne preglede, edukacije o zdravoj prehrani, očuvanju okoline i zdravog odrastanja. te učestalim edukacijama djece, nastavnog osoblja i roditelja na ojačavanju zajednice na svim poljima, a sve u cilju poboljšanja životnih navika.
Zdravlje je najveća vrijednost svakog pojedinca, ističu u INZ. Ne možemo birati zdravlje, ali možemo izabrati zdrav način života kako kod djece tako i kod odraslih. Zdrav način života nije nešto što nam je dato ili urođeno, već se mora strpljivo razvijati i njegovati tokom života. Praktikovanje zdravog načina života značajno unapređuje zdravlje čovjeka na mnogo načina. Da bi se čovjek nazvao zdravim, mora imati dobar preduslov, a to je dobar balans u životu.
Vodeći uzroci smrti stanovništva Federacije BiH već godinama su oboljenja cirkulatornog sistema s udjelom od više od 50 posto svih uzroka (stopa 508,2/100.000 stanovnika), nakon čega slijede maligne neoplazme sa 22,3 posto udjela (stopa 219,6/100.000 stanovnika) što predstavlja povećanje iz godine u godinu. Ove dvije grupe oboljenja čine oko tri četvrtine svih uzroka smrti. Jedan od glavnih riziko faktora za ova oboljenja je – dokazano – pušenje cigareta.