Pravoslavni vjernici danas slave Božić – najradosniji hrišćanski praznik. Pored Srpske pravoslavne crkve, Božić 7. januara proslavljaju Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijaršija, Sveta Gora, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti, koji kao svoj bogoslužbeni poštuju julijanski kalendar.

Božić se praznuje tri dana kao uspomena na dan rođenja Isusa Hrista. To je praznik rađanja novog života, praznik djece i djetinjstva.

U času Rođenja Isusa Hrista zvijezda je obasjala Vitlejemsku pećinu, a na nebu su anđeli zapjevali “Slava Bogu na visini i na zemlji mir, među ljudima dobra volja. Bogomladencu su se prvo poklonili pastiri, koji su mu darovali jagnje, a potom tri mudraca koja su mu na dar donijeli smirnu, tamjan i zlato.

Na Božić vjernici idu na jutrenje i liturgiju, pričešćuju se, a zatim dolaze kući, gdje je spremljena bogata trpeza.

Na božićnoj trpezi nalazi se česnica koja podsjeća na noć kada su mudraci došli na poklonjenje, a Isusova majka Marija im je ponudila hljeb. U česnicu se stavljaju dren i dio iveraka sa badnjaka koji simbolizuje zdravlje, te zlatnik ili novčić za blagostanje.

Važan momenat u slavljenju Božića je položajnik ili polaznik /u nekim krajevima radovan/, odnosno prva osoba koja uđe u kuću na Božić, a obično je to dijete ili osoba bliska porodici i njegova prva dužnost je da poželi sreću, zdravlje i napredak domaćinovom domu. Položajnik je čovjek koji na Božić i cijelu narednu godinu donosi sreću u kuću.

Položajnik u kuću domaćina stupa desnom nogom preko praga, pozdravlja ukućane i čestita Božić riječima “Hristos se rodi!”, ukućani odgovaraju sa “Vaistinu se rodi!”, a zatim pali grančicu badnjaka i počinje da izgovara želje za domaćine i kuću “Koliko iskrica toliko srećica. Koliko varnica toliko zdravlja i parica…”

Položajnik i džaranje vatre predstavljaju mudrace sa istoka koji su išli da daruju novorođenče Isusa i koji su svoje tumačenje izvodili iz jata nebrojenih nebeskih zvijezda.

Domaćin i položajnik poslije mirboženja razmjenjuju pozdrav – “Hristos se rodi” – “Vaistinu se rodi!”, a onda položajnik daruje ognjište, to jest na kraj ognjišta sa istočne strane stavi novac, malo posjedi, popije kuvanu rakiju ili sok ako je dijete, te odlazi.

Na odlasku se položajnik daruje čarapama ili peškirom, jabukom ili kolačem koji je ispečen zajedno sa česnicom.

Božić je porodični praznik, pa se na dan Božića ne ide u goste, ali neki običaji kažu da treba započeti raditi upravo onaj posao koji je bio naročito težak prethodne godine kako bi ove godine lijepo tekao.

Pravoslavni Božić se čestita riječima “Hristos se rodi”, na šta se odgovara “Vaistinu se rodi”.

Uz Vaskrs i Duhove, Božić spada među tri najveća hrišćanska praznika.

Pravoslavni vjernici danas slave Božić – najradosniji hrišćanski praznik. Pored Srpske pravoslavne crkve, Božić 7. januara proslavljaju Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijaršija, Sveta Gora, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti, koji kao svoj bogoslužbeni poštuju julijanski kalendar.

Božić se praznuje tri dana kao uspomena na dan rođenja Isusa Hrista. To je praznik rađanja novog života, praznik djece i djetinjstva.

U času Rođenja Isusa Hrista zvijezda je obasjala Vitlejemsku pećinu, a na nebu su anđeli zapjevali “Slava Bogu na visini i na zemlji mir, među ljudima dobra volja. Bogomladencu su se prvo poklonili pastiri, koji su mu darovali jagnje, a potom tri mudraca koja su mu na dar donijeli smirnu, tamjan i zlato.

Na Božić vjernici idu na jutrenje i liturgiju, pričešćuju se, a zatim dolaze kući, gdje je spremljena bogata trpeza.

Na božićnoj trpezi nalazi se česnica koja podsjeća na noć kada su mudraci došli na poklonjenje, a Isusova majka Marija im je ponudila hljeb. U česnicu se stavljaju dren i dio iveraka sa badnjaka koji simbolizuje zdravlje, te zlatnik ili novčić za blagostanje.

Važan momenat u slavljenju Božića je položajnik ili polaznik /u nekim krajevima radovan/, odnosno prva osoba koja uđe u kuću na Božić, a obično je to dijete ili osoba bliska porodici i njegova prva dužnost je da poželi sreću, zdravlje i napredak domaćinovom domu. Položajnik je čovjek koji na Božić i cijelu narednu godinu donosi sreću u kuću.

Položajnik u kuću domaćina stupa desnom nogom preko praga, pozdravlja ukućane i čestita Božić riječima “Hristos se rodi!”, ukućani odgovaraju sa “Vaistinu se rodi!”, a zatim pali grančicu badnjaka i počinje da izgovara želje za domaćine i kuću “Koliko iskrica toliko srećica. Koliko varnica toliko zdravlja i parica…”

Položajnik i džaranje vatre predstavljaju mudrace sa istoka koji su išli da daruju novorođenče Isusa i koji su svoje tumačenje izvodili iz jata nebrojenih nebeskih zvijezda.

Domaćin i položajnik poslije mirboženja razmjenjuju pozdrav – “Hristos se rodi” – “Vaistinu se rodi!”, a onda položajnik daruje ognjište, to jest na kraj ognjišta sa istočne strane stavi novac, malo posjedi, popije kuvanu rakiju ili sok ako je dijete, te odlazi.

Na odlasku se položajnik daruje čarapama ili peškirom, jabukom ili kolačem koji je ispečen zajedno sa česnicom.

Božić je porodični praznik, pa se na dan Božića ne ide u goste, ali neki običaji kažu da treba započeti raditi upravo onaj posao koji je bio naročito težak prethodne godine kako bi ove godine lijepo tekao.

Pravoslavni Božić se čestita riječima “Hristos se rodi”, na šta se odgovara “Vaistinu se rodi”.

Uz Vaskrs i Duhove, Božić spada među tri najveća hrišćanska praznika.