Za danas su najavljene dvije sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, na kojima će birti vođena rasprave o trasi autoputa Sarajevo-Beograd, Izbornom zakonu, akcizama i brojnim drugim temama.
Na prvoj sjednici, koja bi trebalo da bude nastavljena po treći put, između ostaloga bit će razmatrana buduća trasa autoputa Sarajevo-Beograd. Radi se o Deklaraciji o kriterijima za definiranje te trase, koju je predložio dopredsjedavajući Doma Mladen Bosić (SDS), a koja predviđa da ruta ide trasom Sarajevo-Žepče-Tuzla-Brčko-Bijeljina-Beograd.

Izborni zakon: Da niko nikome ne bira predstavnike
Nakon okončanja te sjednice, trebalo bi da počne nova, na kojoj je predviđeno razmatranje izmjena Izbornog zakona BiH, a Dom naroda, koji je ranije podržao ta rješenja, zatražio je da se zakon razmatra po hitnom zakonodavnom postupku.

Kako navode predlagači, tim izmjenama regulira se izbor članova Predsjedništva BiH, implementira Odluka Ustavnog suda BiH, odnosno izbor delegata u Domu naroda Federacije BiH, te Odluka Ustavnog suda BiH koja se tiče izbora u Gradu Mostaru.

“Razlozi za donošenje ovog zakona ogledaju se u provođenju Odluke Ustavnog suda BiH od 1. decembra 2016. godine, kao i zadovoljavanje općeg principa demokratije da jedan narod drugom narodu ne bira predstavnike”, stoji u obrazloženju.

I poslanici Nezavisnog bloka (Salko Sokolović, Senad Šepić i Sadik Ahmetović) predložili su izmjene Izbornog zakona, a cilj njihovog prijedloga je, kako kažu, osigurati da volja glasača bude poštovana, svodeći mogućnosti za malverzacije na minimum.

Hoće li biti napokon usvojen i set zakona o akcizama?
U dnevni red te sjednice uvrštene su i izmjene seta zakona koji se odnose na akcize. Te izmjene prethodno je usvojio Dom naroda u oba čitanja i predložio Predstavničkom domu da ga razmatra po hitnom zakonodavnom postupku.

Te izmjene predložilo je Vijeće ministara, a ključna izmjena odnosi se na činjenicu da se ne povećavaju akcize, osim na biogoriva i biotečnosti, nego se za 0,15 KM povećavaju cestarine, pri čemu će se prikupljena sredstva isključivo koristiti za izgradnju autocesta i cesta.

Usvajanje tog seta zakona značilo bi, tvrde u Vijeću ministara, pokretanje investicionog ciklusa u izgradnji autocesta i cesta, što bi vodilo ka daljnjem rastu bruto društvenog proizvoda (BDP), jačanju i razvoju niza komplementarnih privrednih djelatnosti i otvaranju novih radnih mjesta.

Izmjene tih zakonskih rješenja ranije su predlagane od Vijeća ministara, ali nikada nisu usvojene jer su opozicione stranka, ali i neke iz vladajuće koalicije na državnom nivou, zamjerale transparentnost trošenja budžetskih sredstava što je sada precizirano.

Radi se o izmjenama Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini, izmjenama Zakona o uplatama na Jedinstveni račun i raspodjeli prihoda, te izmjenama Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini.

Za danas su najavljene dvije sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, na kojima će birti vođena rasprave o trasi autoputa Sarajevo-Beograd, Izbornom zakonu, akcizama i brojnim drugim temama.
Na prvoj sjednici, koja bi trebalo da bude nastavljena po treći put, između ostaloga bit će razmatrana buduća trasa autoputa Sarajevo-Beograd. Radi se o Deklaraciji o kriterijima za definiranje te trase, koju je predložio dopredsjedavajući Doma Mladen Bosić (SDS), a koja predviđa da ruta ide trasom Sarajevo-Žepče-Tuzla-Brčko-Bijeljina-Beograd.

Izborni zakon: Da niko nikome ne bira predstavnike
Nakon okončanja te sjednice, trebalo bi da počne nova, na kojoj je predviđeno razmatranje izmjena Izbornog zakona BiH, a Dom naroda, koji je ranije podržao ta rješenja, zatražio je da se zakon razmatra po hitnom zakonodavnom postupku.

Kako navode predlagači, tim izmjenama regulira se izbor članova Predsjedništva BiH, implementira Odluka Ustavnog suda BiH, odnosno izbor delegata u Domu naroda Federacije BiH, te Odluka Ustavnog suda BiH koja se tiče izbora u Gradu Mostaru.

“Razlozi za donošenje ovog zakona ogledaju se u provođenju Odluke Ustavnog suda BiH od 1. decembra 2016. godine, kao i zadovoljavanje općeg principa demokratije da jedan narod drugom narodu ne bira predstavnike”, stoji u obrazloženju.

I poslanici Nezavisnog bloka (Salko Sokolović, Senad Šepić i Sadik Ahmetović) predložili su izmjene Izbornog zakona, a cilj njihovog prijedloga je, kako kažu, osigurati da volja glasača bude poštovana, svodeći mogućnosti za malverzacije na minimum.

Hoće li biti napokon usvojen i set zakona o akcizama?
U dnevni red te sjednice uvrštene su i izmjene seta zakona koji se odnose na akcize. Te izmjene prethodno je usvojio Dom naroda u oba čitanja i predložio Predstavničkom domu da ga razmatra po hitnom zakonodavnom postupku.

Te izmjene predložilo je Vijeće ministara, a ključna izmjena odnosi se na činjenicu da se ne povećavaju akcize, osim na biogoriva i biotečnosti, nego se za 0,15 KM povećavaju cestarine, pri čemu će se prikupljena sredstva isključivo koristiti za izgradnju autocesta i cesta.

Usvajanje tog seta zakona značilo bi, tvrde u Vijeću ministara, pokretanje investicionog ciklusa u izgradnji autocesta i cesta, što bi vodilo ka daljnjem rastu bruto društvenog proizvoda (BDP), jačanju i razvoju niza komplementarnih privrednih djelatnosti i otvaranju novih radnih mjesta.

Izmjene tih zakonskih rješenja ranije su predlagane od Vijeća ministara, ali nikada nisu usvojene jer su opozicione stranka, ali i neke iz vladajuće koalicije na državnom nivou, zamjerale transparentnost trošenja budžetskih sredstava što je sada precizirano.

Radi se o izmjenama Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini, izmjenama Zakona o uplatama na Jedinstveni račun i raspodjeli prihoda, te izmjenama Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini.