Danas se obilježava Međunarodni dan bijelog štapa, odnosno Dan slijepih, čiji je cilj podići svijest u društvu o specifičnim potrebama slijepih i slabovidnih osoba, kao i obvezama zajednice prema njima. U Bosni i Hercegovini živi više od 5.000 osoba s oštećenjem vida.

Njihova svakodnevica obilježena je poteškoćama u zapošljavanju, kretanju i obavljanju drugih svakodnevnih obaveza.

Dan bijelog štapa se obilježava svakog 15. oktobra od 1964. godine, kad je Lindon Džonson, tadašnji predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, taj dan proglasio Danom bijelog štapa.

Bijeli štap slijepima omogućuje samostalno kretanje na poznatom terenu. Da bi štap zaista bio pomagalo, slijepa osoba mora proći obuku za samostalno kretanje, tokom koje savladava osnove tehnike i vještine korištenja štapa, osnovna saobraćajna pravila i konfiguraciju terena kojim će se samostalno kretati.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu više od dvije milijarde ljudi ima probleme s vidom.

Globalno, jedna milijarda ljudi (osmina svjetske populacije) živi sa oštećenjem vida koje je moglo biti spriječeno ili izliječeno.

Vodeći uzrok sljepoće u srednje i niže razvijenim zemljama je mrena ili katarakta, što se povezuje sa starenjem. Oko 80 posto od 45 miliona slijepih ljudi na svijetu starije je od 50 godina. Oko 90 posto slijepih ljudi živi u zemljama s niskim prihodima, gdje se starije osobe, posebno starije žene, suočavaju s preprekama da dobiju neophodnu zdravstvenu zaštitu očiju. Čak 90 posto oštećenja vida posljedica je kroničnih bolesti oka, 19 miliona djece je slabovidno, a 1,4 miliona djece imalo bi korist od pravovremene korekcije vida. Intervencija izvedena na vrijeme može odgoditi ili otkloniti u cjelosti problem s vidom.

Za osobe koje nisu imale smetnje s vidom tokom mladosti, optimalna dob za prvi detaljan oftalmološki pregled je 40 godina.

Osim vidne oštrine, pregled treba uključivati kontrolu očnog pritiska i detaljnu kontrolu očnog dna. Samim pregledom očnog dna mogu se otkriti razne očne bolesti ali i stanja poput dijabetesa i povišenog krvnog pririska. Ovo su bolesti koje mogu, neliječene ili kasno otkrivene, dovesti do ozbiljnih oštećenja vida. Pregled treba ponavljati svake dvije godine ili po preporuci oftalmologa.

Danas se obilježava Međunarodni dan bijelog štapa, odnosno Dan slijepih, čiji je cilj podići svijest u društvu o specifičnim potrebama slijepih i slabovidnih osoba, kao i obvezama zajednice prema njima. U Bosni i Hercegovini živi više od 5.000 osoba s oštećenjem vida.

Njihova svakodnevica obilježena je poteškoćama u zapošljavanju, kretanju i obavljanju drugih svakodnevnih obaveza.

Dan bijelog štapa se obilježava svakog 15. oktobra od 1964. godine, kad je Lindon Džonson, tadašnji predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, taj dan proglasio Danom bijelog štapa.

Bijeli štap slijepima omogućuje samostalno kretanje na poznatom terenu. Da bi štap zaista bio pomagalo, slijepa osoba mora proći obuku za samostalno kretanje, tokom koje savladava osnove tehnike i vještine korištenja štapa, osnovna saobraćajna pravila i konfiguraciju terena kojim će se samostalno kretati.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu više od dvije milijarde ljudi ima probleme s vidom.

Globalno, jedna milijarda ljudi (osmina svjetske populacije) živi sa oštećenjem vida koje je moglo biti spriječeno ili izliječeno.

Vodeći uzrok sljepoće u srednje i niže razvijenim zemljama je mrena ili katarakta, što se povezuje sa starenjem. Oko 80 posto od 45 miliona slijepih ljudi na svijetu starije je od 50 godina. Oko 90 posto slijepih ljudi živi u zemljama s niskim prihodima, gdje se starije osobe, posebno starije žene, suočavaju s preprekama da dobiju neophodnu zdravstvenu zaštitu očiju. Čak 90 posto oštećenja vida posljedica je kroničnih bolesti oka, 19 miliona djece je slabovidno, a 1,4 miliona djece imalo bi korist od pravovremene korekcije vida. Intervencija izvedena na vrijeme može odgoditi ili otkloniti u cjelosti problem s vidom.

Za osobe koje nisu imale smetnje s vidom tokom mladosti, optimalna dob za prvi detaljan oftalmološki pregled je 40 godina.

Osim vidne oštrine, pregled treba uključivati kontrolu očnog pritiska i detaljnu kontrolu očnog dna. Samim pregledom očnog dna mogu se otkriti razne očne bolesti ali i stanja poput dijabetesa i povišenog krvnog pririska. Ovo su bolesti koje mogu, neliječene ili kasno otkrivene, dovesti do ozbiljnih oštećenja vida. Pregled treba ponavljati svake dvije godine ili po preporuci oftalmologa.