Danas se obilježava Međunarodni dan bijelih traka, 31. maj. Ovaj dan obilježava se u znak sjećanja na više od 3.000 ubijenih u prijedorskoj opštini od 1992. do 1995. godine, među kojima je 102 ubijene djece.

Srpske vlasti u Prijedoru su 31. maja 1992. izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se nesrpskom stanovništvu nalaže da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, te da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava.

– Građani srpske nacionalnosti, pridružite se svojoj vojsci i policiji u potjeri za ovim ekstremistima. Ostali građani, muslimanske i hrvatske nacionalnosti, moraju na svoje kuće i stanove izvjesiti bijele zastave i na ruke staviti bijele trake. U protivnom, snosit će teške posljedice – glasio je poziv na radiju.

Duratović je rekao kako je prvi put nakon Drugog svjetskog rata naređeno da se na takav način obilježi jedna etnička zajednica koja je, istakao je, sistemski odvođena u logore Omarska, Trnopolje i Keraterm te ostale logore, koje je mali broj njih preživio.

Prema zvaničnim informacijama iz udruženja žrtava, u Prijedoru je ubijeno 3.176 civila, dok je 31.000 ljudi bila zatočena u logorima u okolini Prijedora. Istraživačko dokumentacijski centar iz Sarajeva navodi da je od 1991. do 1995. u direktnim vojnim akcijama ubijeno ili nestalo 5.209 građana Prijedora, od toga 4.093 Bošnjaka, 898 Srba te 182 Hrvata.

Za zločine počinjene na prijedorskoj opštini do sada je doneseno više od 50 presuda i otkriveno je preko 400 masovnih grobnica, među kojima je i Tomašica, najveća masovna grobnica na Balkanu, otkrivena 2013. godine.

Dan bijelih traka će biti obilježen i ove godine u Zenici.

Danas se obilježava Međunarodni dan bijelih traka, 31. maj. Ovaj dan obilježava se u znak sjećanja na više od 3.000 ubijenih u prijedorskoj opštini od 1992. do 1995. godine, među kojima je 102 ubijene djece.

Srpske vlasti u Prijedoru su 31. maja 1992. izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se nesrpskom stanovništvu nalaže da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, te da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava.

– Građani srpske nacionalnosti, pridružite se svojoj vojsci i policiji u potjeri za ovim ekstremistima. Ostali građani, muslimanske i hrvatske nacionalnosti, moraju na svoje kuće i stanove izvjesiti bijele zastave i na ruke staviti bijele trake. U protivnom, snosit će teške posljedice – glasio je poziv na radiju.

Duratović je rekao kako je prvi put nakon Drugog svjetskog rata naređeno da se na takav način obilježi jedna etnička zajednica koja je, istakao je, sistemski odvođena u logore Omarska, Trnopolje i Keraterm te ostale logore, koje je mali broj njih preživio.

Prema zvaničnim informacijama iz udruženja žrtava, u Prijedoru je ubijeno 3.176 civila, dok je 31.000 ljudi bila zatočena u logorima u okolini Prijedora. Istraživačko dokumentacijski centar iz Sarajeva navodi da je od 1991. do 1995. u direktnim vojnim akcijama ubijeno ili nestalo 5.209 građana Prijedora, od toga 4.093 Bošnjaka, 898 Srba te 182 Hrvata.

Za zločine počinjene na prijedorskoj opštini do sada je doneseno više od 50 presuda i otkriveno je preko 400 masovnih grobnica, među kojima je i Tomašica, najveća masovna grobnica na Balkanu, otkrivena 2013. godine.

Dan bijelih traka će biti obilježen i ove godine u Zenici.