Bogata zemlja sve više siromašnih – tako Njemačku, najbogatiju zemlju Evropske unije, sve češće opisuju njeni stanovnici.

Više od 607.000 ljudi bez stalnog je krova nad glavom. Od toga njh 50.000 živi na ulici. Narodne kuhinje pod sve većim su pritiskom. Korisnika je sve više, donacija sve manje.

Njemačka već duže korača po rubu recesije. Nema čak ni budžet za iduću godinu. Sporno je 60 milijardi eura koje je koalicijska vlada Olafa Scholza prebacila iz fonda za saniranje posljedica pandemije u fond za ekološku transformaciju ekonomije.

Ustavni sud proglasio je to neustavnim. Zbog rupe u budžetu, sva ministarstva moraju dodatno štedjeti. Na udaru su njemački poljoprivrednici. Smanjuju im se subvencije za poljoprivredni dizel i cestovni porez. Tvrde da ih vlada gura u bankrot.

“Napravila sam grubi izračun, bez subvencija znači 20 hiljada eura troškova više, što je neprihvatljivo”, rekla je Jule Bonsels, poljoprivrednica.

“Većina farmi je porodična i, provedu li se planovi, možemo ih zatvoriti”, rekao je Erwin Decker, vinar.

“Posljedice ćemo osjetiti mi, ali i svi potrošači, cijene hrane će rasti”, poručio je Benny Hecht, uzgajivač svinja.

Kako prenosi BiznisInfo.ba, rastući životni troškovi, nedostatak stanova i povećane cijene smještaja utječu na većinu njemačkih porodica. Siromaštvo je, uprkos bogatstvu Njemačke, vidljivo posvuda, narodne kuhinje su pune, objavio je HRT.

“Prije dva mjeseca saznala sam da imam rak i nisam mogla nastaviti raditi. Skoro svaki dan dolazim ručati”, rekla je Antje Fuersenau, njegovateljica i majka četvero djece.

Prije 30-ak godina u Njemačkoj je u siromaštvu živjelo malo više od milion djece. Uprkos padu nataliteta, taj se broj utrostručio. Manje novca odvaja se i za obrazovanje. Stoga ne čudi sve slabije poznavanje njemačkog jezika.

“U sklopu međunarodnog programa PISA, testovi su pokazali da 25 posto učenika četvrtog razreda ne zna pravilno čitati. To je alarmantno, no povezano je s novcem”, rekao je Bern Siggelkow, humanitarna udruga “Arche”.

Raste broj beskućnika. I ne, nisu to samo migranti. Gotovo 60 posto su Nijemci. Volonterska udruženja pomažu, no nema za sve.

“Potražnja premašuje ponudu. To vidimo svaki dan, to je ono što se promijenilo i sve je primjetnije posljednjih godina”, rekao je Mathias Foerster, volonter udruženja “Cold Bus”.

Organizirane su besplatne božićne večere, nudilo se besplatno šišanje i brijanje.

Banka hrane Die Tafel pripremila je više od 10.000 paketa s najnužnijim potrepštinama. Vlada bi, kažu, mogla više učiniti jer potrebe stalno rastu.

“Jednostavno primjećujemo da nema razlike u pristupu socijalnoj politici između bivše i sadašnje vlada, barem ne kad su u pitanju ljudi pogođeni siromaštvo. Pokušava se, no sve je to vrlo slabo”, rekla je Sabine Werth, udruga “Tafel”.

Siromašni se u Njemačkoj sve češće smrzavaju jer ne mogu platiti grijanje, uz to izloženi su i socijalnoj isključenosti.

Bogata zemlja sve više siromašnih – tako Njemačku, najbogatiju zemlju Evropske unije, sve češće opisuju njeni stanovnici.

Više od 607.000 ljudi bez stalnog je krova nad glavom. Od toga njh 50.000 živi na ulici. Narodne kuhinje pod sve većim su pritiskom. Korisnika je sve više, donacija sve manje.

Njemačka već duže korača po rubu recesije. Nema čak ni budžet za iduću godinu. Sporno je 60 milijardi eura koje je koalicijska vlada Olafa Scholza prebacila iz fonda za saniranje posljedica pandemije u fond za ekološku transformaciju ekonomije.

Ustavni sud proglasio je to neustavnim. Zbog rupe u budžetu, sva ministarstva moraju dodatno štedjeti. Na udaru su njemački poljoprivrednici. Smanjuju im se subvencije za poljoprivredni dizel i cestovni porez. Tvrde da ih vlada gura u bankrot.

“Napravila sam grubi izračun, bez subvencija znači 20 hiljada eura troškova više, što je neprihvatljivo”, rekla je Jule Bonsels, poljoprivrednica.

“Većina farmi je porodična i, provedu li se planovi, možemo ih zatvoriti”, rekao je Erwin Decker, vinar.

“Posljedice ćemo osjetiti mi, ali i svi potrošači, cijene hrane će rasti”, poručio je Benny Hecht, uzgajivač svinja.

Kako prenosi BiznisInfo.ba, rastući životni troškovi, nedostatak stanova i povećane cijene smještaja utječu na većinu njemačkih porodica. Siromaštvo je, uprkos bogatstvu Njemačke, vidljivo posvuda, narodne kuhinje su pune, objavio je HRT.

“Prije dva mjeseca saznala sam da imam rak i nisam mogla nastaviti raditi. Skoro svaki dan dolazim ručati”, rekla je Antje Fuersenau, njegovateljica i majka četvero djece.

Prije 30-ak godina u Njemačkoj je u siromaštvu živjelo malo više od milion djece. Uprkos padu nataliteta, taj se broj utrostručio. Manje novca odvaja se i za obrazovanje. Stoga ne čudi sve slabije poznavanje njemačkog jezika.

“U sklopu međunarodnog programa PISA, testovi su pokazali da 25 posto učenika četvrtog razreda ne zna pravilno čitati. To je alarmantno, no povezano je s novcem”, rekao je Bern Siggelkow, humanitarna udruga “Arche”.

Raste broj beskućnika. I ne, nisu to samo migranti. Gotovo 60 posto su Nijemci. Volonterska udruženja pomažu, no nema za sve.

“Potražnja premašuje ponudu. To vidimo svaki dan, to je ono što se promijenilo i sve je primjetnije posljednjih godina”, rekao je Mathias Foerster, volonter udruženja “Cold Bus”.

Organizirane su besplatne božićne večere, nudilo se besplatno šišanje i brijanje.

Banka hrane Die Tafel pripremila je više od 10.000 paketa s najnužnijim potrepštinama. Vlada bi, kažu, mogla više učiniti jer potrebe stalno rastu.

“Jednostavno primjećujemo da nema razlike u pristupu socijalnoj politici između bivše i sadašnje vlada, barem ne kad su u pitanju ljudi pogođeni siromaštvo. Pokušava se, no sve je to vrlo slabo”, rekla je Sabine Werth, udruga “Tafel”.

Siromašni se u Njemačkoj sve češće smrzavaju jer ne mogu platiti grijanje, uz to izloženi su i socijalnoj isključenosti.