Predsjedništvo HDZ-a BiH održalo je u petak proširenu sjednicu u Tuzli na kojoj su, među ostalim, razmatrani problemi Hrvata koji žive u tom kantonu.

Također, na sjednici je bilo riječi i o izmjenama Izbornog zakona u BiH.

“Napravili smo detaljan plan aktivnosti da u središte našeg interesa i političkog djelovanja stavimo sredine u kojima hrvatski narod nije brojniji, gdje je naša brojnost takva da trebamo napraviti dodatnu aktivnost da bi njihova pozicija bila zaštićena, ali i da im otvorimo vrata kako bi mogli normalno i legitimno politički djelovati, kao i da se osjeti ta jedna komunikacija središnjice s najnižim razinama organiziranja”, izjavio je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović nakon današnje sjednice.

S obzirom da HDZ BiH ne participira u vlasti u Tuzlanskoj županiji, dogovoreno je da ta stranka preko izvršne i zakonodavne vlasti na federalnoj razini sudjeluje u realizaciji projekata na tom području.

“Bez obzira što nemamo svoje gradonačelnike ili načelnike ima jako puno resora gdje naši ljudi mogu djelovati i to je najbolji način. Želimo da, kao što u središnjici stranke imamo predstavnike s ovog prostora, da ih imamo i u Sarajevu, za one koje imaju volje i kapaciteta da djeluju kroz različite institucije, da im to žurno osiguramo. Želimo potpuno promijeniti koncept djelovanja i cilj je da do kraja godine imamo jasnu strategiju kada je ova županija u pitanju”, kazao je predsjednik HDZ-a BiH.

Osvrnuo se i na broj Hrvata na području Tuzlanskog kantona, kao i općenito demografsko stanje u BiH, naglasivši kako „svi u BiH moraju biti zabrinuti.“

“BiH danas nema više od dva milijuna stanovnika, a ovdje nema više od 12 tisuća Hrvata i to su realne brojke. Ja sam spomenuo brojku s kojom raspolažem iz određenih podataka, ali koji su špekulacije jer nismo proveli popis stanovništva ni nakon deset godina od zadnjeg popisa. To je pokazatelj da svi u BiH moramo biti zabrinuti. Želimo pojačati interes na ovom području, razgovarali smo i o stanju u Republici Srpskoj, Sarajevu, zeničko-dobojskom prostoru, ali i o Središnjoj Bosni. Želimo napraviti jasan plan i strategiju, kako bi poslali poruku onima koji žele ostati ovdje, što možemo učiniti za njih kako bi im život bio lakši i kako bi se osjećali svoji na svome, a to HDZ BiH kao stožerna stranka hrvatskog naroda ima kao svoju odgovornost i obavezu i zbog toga ćemo dolaziti sve češće”, poručio je Čović.

Istaknuo je kako je demografski problemi muče ne samo BiH, nego i druge zemlje u regiji.

“Objektivno, nije lako sagledati čitavu sliku demografskih problema na području Balkana, kamoli u BiH sa svim poteškoćama koje imamo. Hrvatska nema ovakvih problema kao mi ovdje, članica je svih asocijacija, a slični su nam demografski problemi. Prema nekim projekcijama njima nedostaje čak 400.000 ljudi radne snage, a bojim se da smo došli u fazu da će i samoj Tuzli trebati deseci tisuća radnika izvana kako bi se neke osnovne životne aktivnosti normalno odvijale”, smatra Čović.

Komentarišući funkcionisanje vlasti na federalnom i državnom nivou, predsjednik HDZ-a BiH kazao je kako je u posljednjih šest mjeseci napravljen „fenomenalan napredak“ kada se učinak upoređuje s prethodne četiri godine.

“Mi smo došli i otvorili sve zakone iz onih 14 uvjeta, od kojih su dva ili tri došla da se međusobno uvjetuju između partnera. Došli smo i do Izbornog zakona, to je paket, bez njega nećemo u konačnici dobiti otvorena vrata pregovaračkog procesa, sve je na nama”, kazao je.

Čović je podsjetio kako su izmjene Izbornog zakona BiH jedan od 14 uslova koje je Europska unija postavila pred BiH.

“Nastojat ćemo do kraja godine to pitanje završiti, jer smo i sami sebi zadali rok od šest mjeseci nakon uspostave vlasti. Iz EU su nam dali šansu, mi smo u pregovaračkom procesu, samo moramo svoje uvjete ispuniti, a jedan od njih je i Izborni zakon. Sjest ćemo i oko toga ćemo se dogovoriti, a primarni cilj HDZ-a i HNS-a je legitimno predstavljanje i u Predsjedništvu i u domovima naroda. Naravno, veoma je važan je i dignitet izbornog procesa. Ne može se nitko krivo predstavljati kroz izborni ciklus i tako devalvirati proces izbora. Zar ima gorega od predstavljanja nekog naroda koji vas nije izabrao? Uvjeren sam da ćemo naći rješenje”, utvrdio je Čović.

Predsjedništvo HDZ-a BiH održalo je u petak proširenu sjednicu u Tuzli na kojoj su, među ostalim, razmatrani problemi Hrvata koji žive u tom kantonu.

Također, na sjednici je bilo riječi i o izmjenama Izbornog zakona u BiH.

“Napravili smo detaljan plan aktivnosti da u središte našeg interesa i političkog djelovanja stavimo sredine u kojima hrvatski narod nije brojniji, gdje je naša brojnost takva da trebamo napraviti dodatnu aktivnost da bi njihova pozicija bila zaštićena, ali i da im otvorimo vrata kako bi mogli normalno i legitimno politički djelovati, kao i da se osjeti ta jedna komunikacija središnjice s najnižim razinama organiziranja”, izjavio je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović nakon današnje sjednice.

S obzirom da HDZ BiH ne participira u vlasti u Tuzlanskoj županiji, dogovoreno je da ta stranka preko izvršne i zakonodavne vlasti na federalnoj razini sudjeluje u realizaciji projekata na tom području.

“Bez obzira što nemamo svoje gradonačelnike ili načelnike ima jako puno resora gdje naši ljudi mogu djelovati i to je najbolji način. Želimo da, kao što u središnjici stranke imamo predstavnike s ovog prostora, da ih imamo i u Sarajevu, za one koje imaju volje i kapaciteta da djeluju kroz različite institucije, da im to žurno osiguramo. Želimo potpuno promijeniti koncept djelovanja i cilj je da do kraja godine imamo jasnu strategiju kada je ova županija u pitanju”, kazao je predsjednik HDZ-a BiH.

Osvrnuo se i na broj Hrvata na području Tuzlanskog kantona, kao i općenito demografsko stanje u BiH, naglasivši kako „svi u BiH moraju biti zabrinuti.“

“BiH danas nema više od dva milijuna stanovnika, a ovdje nema više od 12 tisuća Hrvata i to su realne brojke. Ja sam spomenuo brojku s kojom raspolažem iz određenih podataka, ali koji su špekulacije jer nismo proveli popis stanovništva ni nakon deset godina od zadnjeg popisa. To je pokazatelj da svi u BiH moramo biti zabrinuti. Želimo pojačati interes na ovom području, razgovarali smo i o stanju u Republici Srpskoj, Sarajevu, zeničko-dobojskom prostoru, ali i o Središnjoj Bosni. Želimo napraviti jasan plan i strategiju, kako bi poslali poruku onima koji žele ostati ovdje, što možemo učiniti za njih kako bi im život bio lakši i kako bi se osjećali svoji na svome, a to HDZ BiH kao stožerna stranka hrvatskog naroda ima kao svoju odgovornost i obavezu i zbog toga ćemo dolaziti sve češće”, poručio je Čović.

Istaknuo je kako je demografski problemi muče ne samo BiH, nego i druge zemlje u regiji.

“Objektivno, nije lako sagledati čitavu sliku demografskih problema na području Balkana, kamoli u BiH sa svim poteškoćama koje imamo. Hrvatska nema ovakvih problema kao mi ovdje, članica je svih asocijacija, a slični su nam demografski problemi. Prema nekim projekcijama njima nedostaje čak 400.000 ljudi radne snage, a bojim se da smo došli u fazu da će i samoj Tuzli trebati deseci tisuća radnika izvana kako bi se neke osnovne životne aktivnosti normalno odvijale”, smatra Čović.

Komentarišući funkcionisanje vlasti na federalnom i državnom nivou, predsjednik HDZ-a BiH kazao je kako je u posljednjih šest mjeseci napravljen „fenomenalan napredak“ kada se učinak upoređuje s prethodne četiri godine.

“Mi smo došli i otvorili sve zakone iz onih 14 uvjeta, od kojih su dva ili tri došla da se međusobno uvjetuju između partnera. Došli smo i do Izbornog zakona, to je paket, bez njega nećemo u konačnici dobiti otvorena vrata pregovaračkog procesa, sve je na nama”, kazao je.

Čović je podsjetio kako su izmjene Izbornog zakona BiH jedan od 14 uslova koje je Europska unija postavila pred BiH.

“Nastojat ćemo do kraja godine to pitanje završiti, jer smo i sami sebi zadali rok od šest mjeseci nakon uspostave vlasti. Iz EU su nam dali šansu, mi smo u pregovaračkom procesu, samo moramo svoje uvjete ispuniti, a jedan od njih je i Izborni zakon. Sjest ćemo i oko toga ćemo se dogovoriti, a primarni cilj HDZ-a i HNS-a je legitimno predstavljanje i u Predsjedništvu i u domovima naroda. Naravno, veoma je važan je i dignitet izbornog procesa. Ne može se nitko krivo predstavljati kroz izborni ciklus i tako devalvirati proces izbora. Zar ima gorega od predstavljanja nekog naroda koji vas nije izabrao? Uvjeren sam da ćemo naći rješenje”, utvrdio je Čović.