Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i predsjednik HDZ-a Dragan Čović kazao je da Milorad Dodik nije jedini krivac za krizu u BiH, navodeći kako je separatizam dijela srpskog naroda odgovor na presudu Suda BiH.
U intervjuu za zagrebački Večernji list ocijenio je da je sigurnosna situacija u Bosni i Hercegovini stabilna uprkos političkoj krizi.

“Vjerujem kako su upravo međunarodne snage Evropske unije i Sjevernoatlantskog saveza, koje imaju obavezu prema BiH, dovoljna garancija da se u Bosni i Hercegovini ne mogu dogoditi ozbiljni sukobi. Međutim, događaji u Narodnoj skupštini Republike Srpske gdje se ubrzano donose novi zakoni koji devalviraju prethodne, a mnoge se ovlasti institucija BiH nastoje derogirati i spuštati na nivo entiteta, dovele su do sumnji da institucije BiH ne mogu odgovoriti na sva iskušenja i izazove koji slijede u vremenu ispred nas i koji mogu opteretiti odnose u BiH”, kazao je Čović.

Na pitanje ko je odgovoran za najnoviju krizu, Čović tvrdi kako Milorad Dodik nije isključivi krivac.

“Objektivno, da nije bilo presude Suda BiH predsjedniku RS-a, vjerojatno danas ne bismo tako dinamično govorili o ovim problemima. Oni su paralelno s time samo ubrzali pokušaj dobrog dijela bošnjačkih političara da grade unitarnu građansku državu. S druge strane, kao eho imamo odgovor velikog dijela predstavnika srpskog naroda da idu pravcem separatizma”, dodao je.

Ipak, prema njegovim riječima, iako institucije Bosne i Hercegovine, posebno pravosudne, nisu savršene, Čović poručuje kako se mora poštovati postojeći dok ne zaživi, kako kaže, “korektnije uređen sistem”.

Također, prvi čovjek HDZ-a BiH smatra kako se izlaz iz krize mora tražiti razgovorima.

“Mi se moramo osloniti na same sebe kako bismo završili ono što smo trebali davno završiti, a to je da institucije BiH preuzmu potpunu odgovornost za sve ono što se danas događa u zemlji, odnosno da djelujemo bez oslanjanja na intervencionizam međunarodne zajednice. Kako god radili, moramo jednostavno razgovarati sa svim predstavnicima relevantnih političkih stranaka u BiH i predstavnicima oba konstitutivna naroda pa, bez obzira na to što govorili predstavnici određenih politika iz Sarajeva, mislim da na taj način nećemo daleko stići. Opet ćemo doći u situaciju da razgovaramo i poslije krize koja može potrajati i dulje. Predlažemo traženje rješenja razgovorima, i to danas, a ne da nam netko u tome pomaže za godinu ili dvije”, poručio je.

Govoreći o budućnosti Bosne i Hercegovine, Ćović je rekao da se pristupanje Evropskoj uniji mora sačuvati kao strateška odrednica u vanjskoj politici BiH. Također smatra da paralelno s rješavanjem unutrašnjih problema treba rješavati i pitanje EU.

“Mi naravno moramo usvojiti još dva preostala zakona i imenovati glavnog pregovarača, čime bismo formalno ispuniti postojeće uvjete, svjesni da smo jedini u BiH koji razmišljaju o evropskoj budućnosti i proevropskim koracima. Moramo biti vjerodostojni. Mislim da će ovaj dio Jugoistočne Evrope koji se sada naziva Zapadni Balkan u budućnosti u cjelini postati dio EU. To bi bio interes EU, ali i nas samih, odnosno našeg prostora”, zaključio je Čović.

Čović će se tokom dana susresti sa opozicionim liderima iz Republike Srpske, ali će, kako on tvrdi, razgovori ostati iza zatvorenih vrata.

Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i predsjednik HDZ-a Dragan Čović kazao je da Milorad Dodik nije jedini krivac za krizu u BiH, navodeći kako je separatizam dijela srpskog naroda odgovor na presudu Suda BiH.
U intervjuu za zagrebački Večernji list ocijenio je da je sigurnosna situacija u Bosni i Hercegovini stabilna uprkos političkoj krizi.

“Vjerujem kako su upravo međunarodne snage Evropske unije i Sjevernoatlantskog saveza, koje imaju obavezu prema BiH, dovoljna garancija da se u Bosni i Hercegovini ne mogu dogoditi ozbiljni sukobi. Međutim, događaji u Narodnoj skupštini Republike Srpske gdje se ubrzano donose novi zakoni koji devalviraju prethodne, a mnoge se ovlasti institucija BiH nastoje derogirati i spuštati na nivo entiteta, dovele su do sumnji da institucije BiH ne mogu odgovoriti na sva iskušenja i izazove koji slijede u vremenu ispred nas i koji mogu opteretiti odnose u BiH”, kazao je Čović.

Na pitanje ko je odgovoran za najnoviju krizu, Čović tvrdi kako Milorad Dodik nije isključivi krivac.

“Objektivno, da nije bilo presude Suda BiH predsjedniku RS-a, vjerojatno danas ne bismo tako dinamično govorili o ovim problemima. Oni su paralelno s time samo ubrzali pokušaj dobrog dijela bošnjačkih političara da grade unitarnu građansku državu. S druge strane, kao eho imamo odgovor velikog dijela predstavnika srpskog naroda da idu pravcem separatizma”, dodao je.

Ipak, prema njegovim riječima, iako institucije Bosne i Hercegovine, posebno pravosudne, nisu savršene, Čović poručuje kako se mora poštovati postojeći dok ne zaživi, kako kaže, “korektnije uređen sistem”.

Također, prvi čovjek HDZ-a BiH smatra kako se izlaz iz krize mora tražiti razgovorima.

“Mi se moramo osloniti na same sebe kako bismo završili ono što smo trebali davno završiti, a to je da institucije BiH preuzmu potpunu odgovornost za sve ono što se danas događa u zemlji, odnosno da djelujemo bez oslanjanja na intervencionizam međunarodne zajednice. Kako god radili, moramo jednostavno razgovarati sa svim predstavnicima relevantnih političkih stranaka u BiH i predstavnicima oba konstitutivna naroda pa, bez obzira na to što govorili predstavnici određenih politika iz Sarajeva, mislim da na taj način nećemo daleko stići. Opet ćemo doći u situaciju da razgovaramo i poslije krize koja može potrajati i dulje. Predlažemo traženje rješenja razgovorima, i to danas, a ne da nam netko u tome pomaže za godinu ili dvije”, poručio je.

Govoreći o budućnosti Bosne i Hercegovine, Ćović je rekao da se pristupanje Evropskoj uniji mora sačuvati kao strateška odrednica u vanjskoj politici BiH. Također smatra da paralelno s rješavanjem unutrašnjih problema treba rješavati i pitanje EU.

“Mi naravno moramo usvojiti još dva preostala zakona i imenovati glavnog pregovarača, čime bismo formalno ispuniti postojeće uvjete, svjesni da smo jedini u BiH koji razmišljaju o evropskoj budućnosti i proevropskim koracima. Moramo biti vjerodostojni. Mislim da će ovaj dio Jugoistočne Evrope koji se sada naziva Zapadni Balkan u budućnosti u cjelini postati dio EU. To bi bio interes EU, ali i nas samih, odnosno našeg prostora”, zaključio je Čović.

Čović će se tokom dana susresti sa opozicionim liderima iz Republike Srpske, ali će, kako on tvrdi, razgovori ostati iza zatvorenih vrata.