Spasioci koji su iz Bosne i Hercegovine otišli u Tursku i pomagali unesrećenima, vratili su se u našu zemlju, tiho, onako kako su i otišli. Vratili su se starim problemima, s istim onim s kojima su otišli.
Pripadnici gorskih službi spašavanja prije samog odlaska u Tursku, kako bi pomogli unesrećenima nakon jakog zemljotresa, naišli su na brojne probleme. Prijevoz, smještaj, opravdanja za odsustva s posla od kojeg hrane svoje porodice i brojni drugi o čemu ćemo pisati u ovom tekstu.
Ipak, kada su odlazili, nisu razmišljali o svemu tome. Razmišljali su o tome koliko života mogu spasiti i da reaguju čim je prije moguće. Otišli su i vratili su se. Rezultati i efikasnost njihovog angažmana, kao i doprinos svim akcijama spašavanja, su nemjerljivi. Ali, mjerljiv je itekako trud kojeg nadležni, vjerovatno, ni ovaj put neće vidjeti.
Tapšanje po ramenu, zahvala, prijem, jednokratna pomoć i ponovno prepuštanje humanitarnim akcijama i donacijama za rad gorskih službi spašavanja.
GSS Federacije Bosne i Hercegovine na različite načine je ukazivao na probleme i posljedice nepostojanja zakona o gorskom spašavanju.
– Nije potrebno da se daleko ide s traženjem primjera funkcionalnog rješenja. U R Hrvatskoj i Sloveniji zakon o gorskom spašavanju omogućio se kvalitetne okvire za profesionalan rad gorskih službi kroz adekvatno opremanje po standardima i potrebama, ozbiljnu kontrolu i nadzor kvalitete i stručnosti rada i sve ostale stavke koje su potrebne. Time su se omogućili uslovi za brzi odgovor za djelovanje na terenu- spašavanje života – kazali su za portal Klix.ba iz GSS FBiH.
Dodali su da se time rješava i pitanje angažmana ili mobilizacije spasilaca u slučaju potrebe u relaciji s poslodavcem, a što im je često bio problem, pa i sada prilikom odlaska u Tursku.
– Sve naše članice GSS FBiH po gradovima se suočavaju s manje-više istim ili sličnim problemima. Adekvatno opremanje i obučenost po stanicama zahtjeva značajna finansijska sredstva, a koja se obezbjeđuju kroz lobiranja, određene projekte ili saradnje- što je nedovoljno. Pored finansijskih izazova, zakonom o gorskom spašavanju jasno bi bile određene norme i standardi koji se moraju ispunjavati što ograničava da bilo koji entuzijastičan pojedinac tek tako može da oformi neku gorsku službu – dodaju sagovornici za Klix.ba.
Ističu da je za efikasan rad gorskih službi potreban zakon, a do tada podrška radu GSS-ova je potrebna sa svih nivoa vlasti.
Priču o psu Atosu čula je cijela Bosna i Hercegovina. I ne samo o Atosu već i o Šmekiju i Eli, psima spasiocima koji su pod ruševinama u Turskoj pronalazili žrtve, ali i preživjele.
Međutim, iz GSS-a Zenica su upoznali novinare portala Klix.ba da je Atos otišao u kombiju na krilu članova GSS-a bez adekvatnog transporta.
– U skladu s tim napominjemo je prvi put Republike Turske otišao uz pomoć kolega iz GSS stanica Zavidovići, te je i naš potražni pas Atos bio u tom istom kombiju, bez ikakvog posebnog smještaja i slično, kako bi trebao izgledati transport pasa. S tog aspekta, upravo smo vidjeli koliko nam je nužno i specijalizirano vozilo za transport psa na lokaciju nesreće, jer ni pas ne može biti odmoran za rad nakon sjedenja u krilu kog putnika. Nadalje, drugi tim je na put otišao u iznajmljenom kombiju, za koji smo sredstva sakupili putem donacija i vjerujemo da to dovoljno govori koliko smo prepušteni sami sebi od svih nivoa javne vlasti. Naravno, ovdje naglašavamo pomoć naših kolega iz GSS-a FBiH – kažu iz GSS Zenica.
Ističu da su dobivali kratko pažnju javnosti i nadležnih, uz pohvale, nakon provedenih akcija, ali da se na tome i završavalo. Ulaganja članova kroz članarine i lobiranje za donacije te apliciranje na nekim projektima te odricanje od određenih sredstava su načini kako su kupovali određenu opremu.
U prethodnom periodu od tri godine, u saradnji sa Službom civilne zaštite Grada Zenica završena je osnovna obuka i certificiranje za Atosa, kao i GPS ogrlice, a sve ostale troškove i potrebe oko Atosa u najvećoj mjeri snosi upravo njegov vlasnik Almir Tabaković i stanica, koliko je to u mogućnosti.
Svi ostali troškovi podrazumijevaju hranu, redovne preglede veterinara i evenutalno liječenje i terapije, putne troškove i participacije za dodatno treniranje psa, a na koncu, u GSS Zenica smatraju da bi imalo smisla tražiti i naknadu za Almira koji radi ogroman i kontinuiran posao s Atosom.
Razočarani su kao i brojne druge kolege u drugim gradovima, gdje nisu uključeni, što ih nema u budžetu grada.
– Naravno da smo razočarani što još uvijek nismo ugrađeni u budžet kao posebna stavka koja bi eksplicitno imala naziv ‘GSS stanica Zenica’, jer vjerujemo da smo to zaslužili. Na samom kraju, mi nismo razočarani radi nas, jer mi tu službu obavljamo zato što volimo i želimo, nego smo razočarani radi onih kojima ne možemo pomoći na najbolji mogući način, jer nemamo materijalne resurse. Iskreno se nadamo da će se ovakav stav prema gorskom spašavanju promijeniti u svim općinama i gradovima Federacije BiH, a u konačnici i na državnom nivou – kažu iz GSS Zenica za Klix.ba.
Na kraju su kazali da je spašavanje u Turskoj za sve članove bilo ogromno i teško iskustvo i da su poprilično svi iscrpljeni. Međutim, imaju snage da nastave dalje i da se educiraju i istražuju nauku spašavanja.
– Neke od primarnih ideja su nam obuke za Atosa u vidu helikopterskog spašavanja i odlazak u države Evropske unije koji imaju svoje centre za pse, jer smo pokazali da imamo potencijala iako smo mala država – zaključili su iz GSS Zenica.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.