CIN je dobio pravni spor protiv Općinskog suda u Bugojnu zbog nepoštivanja Zakona o slobodi pristupa informacijama FBiH.

Kantonalni sud u Novom Travniku je presudio u korist Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) po tužbi protiv Općinskog suda u Bugojnu zbog nedostavljanja informacija o zaradama advokata po službenoj dužnosti.

Novinari CIN-a su u decembru 2016. godine, pozivajući se na Zakon o slobodi pristupa informacijama Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), zatražili imena advokata koji su postupali po službenoj dužnosti, broj predmeta i iznose naknada isplaćenih po tom osnovu od 2010. do kraja 2016. godine.

Općinski sud u Bugojnu je poslao listu advokata koji su branili po službenoj dužnosti, a novinare uputio da podatke o isplatama traže u Ministarstvu finansija Srednjobosanskog kantona, rekavši da oni ne vode tu vrstu evidencije.

CIN se žalio zbog nepotpunog odgovora, podsjećajući Sud da je on obavezan od Ministarstva prikupiti i CIN-u proslijediti podatke koji nedostaju.

Općinski sud je odbio žalbu kao neosnovanu, objasnivši da, ipak, imaju te podatke, što je suprotno objašnjenju iz prvog rješenja u kojem piše da „upravo sud, a ne neki drugi javni organ, postavlja optuženima branitelje po službenoj dužnosti (…) te donosi rješenja o isplatama pojedinačno svakom braniocu za odbranu po službenoj dužnosti u svakom konkretnom predmetu”.

Nakon CIN-ove tužbe Kantonalni sud u Novom Travniku je poništio rješenje Općinskog suda u Bugojnu, ocijenivši njegove odluke nejasnim i kontradiktornim i predmet vratio na ponovno rješavanje.

„Razlozi koji su sadržani u obrazloženju osporenog rješenja su nejasni pa i protivrječni, te se osporeno rješenje iskazuje kao nepravilno i nezakonito“, navedeno je u presudi.

CIN je krajem maja ove godine objavio istraživanje koje je pokazalo da je za 1.250 advokata i advokatskih kancelarija u proteklih sedam godina izdvojeno 76,3 miliona KM te da najveći dio novca odlazi u džepove nekolicine najangažovanijih.

Zakoni su propisali da advokate po službenoj dužnosti osumnjičeni i optuženi biraju po slobodnoj volji. Mnogi sagovornici CIN-a su rekli da na ovaj izbor utječu sudije, tužioci i policajci.
Od 150 slučajeva u Općinskom sudu u Bugojnu, sudije 116 puta su dodijelile advokata.

Uz istraživanje je objavljena i baza podataka, urađena na osnovu podataka sa 69 sudova iz cijele BiH.

Bugojanski sud jedini nije dostavio podatke o isplatama, dok je Osnovni sud u Banjoj Luci dostavio ukupni iznos isplaćen za odbrane po službenoj dužnosti, ali ne navodeći imena advokata.

Presuda protiv Općinskog suda u Bugojnu je šesta koju je CIN dobio protiv institucija zbog nepoštivanja Zakona o slobodi pristupa informacijama. Novinari su primorani podizati tužbe protiv institucija jer im se zakonsko pravo pristupa informacijama sve češće neosnovano odbija.

CIN je dobio pravni spor protiv Općinskog suda u Bugojnu zbog nepoštivanja Zakona o slobodi pristupa informacijama FBiH.

Kantonalni sud u Novom Travniku je presudio u korist Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) po tužbi protiv Općinskog suda u Bugojnu zbog nedostavljanja informacija o zaradama advokata po službenoj dužnosti.

Novinari CIN-a su u decembru 2016. godine, pozivajući se na Zakon o slobodi pristupa informacijama Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), zatražili imena advokata koji su postupali po službenoj dužnosti, broj predmeta i iznose naknada isplaćenih po tom osnovu od 2010. do kraja 2016. godine.

Općinski sud u Bugojnu je poslao listu advokata koji su branili po službenoj dužnosti, a novinare uputio da podatke o isplatama traže u Ministarstvu finansija Srednjobosanskog kantona, rekavši da oni ne vode tu vrstu evidencije.

CIN se žalio zbog nepotpunog odgovora, podsjećajući Sud da je on obavezan od Ministarstva prikupiti i CIN-u proslijediti podatke koji nedostaju.

Općinski sud je odbio žalbu kao neosnovanu, objasnivši da, ipak, imaju te podatke, što je suprotno objašnjenju iz prvog rješenja u kojem piše da „upravo sud, a ne neki drugi javni organ, postavlja optuženima branitelje po službenoj dužnosti (…) te donosi rješenja o isplatama pojedinačno svakom braniocu za odbranu po službenoj dužnosti u svakom konkretnom predmetu”.

Nakon CIN-ove tužbe Kantonalni sud u Novom Travniku je poništio rješenje Općinskog suda u Bugojnu, ocijenivši njegove odluke nejasnim i kontradiktornim i predmet vratio na ponovno rješavanje.

„Razlozi koji su sadržani u obrazloženju osporenog rješenja su nejasni pa i protivrječni, te se osporeno rješenje iskazuje kao nepravilno i nezakonito“, navedeno je u presudi.

CIN je krajem maja ove godine objavio istraživanje koje je pokazalo da je za 1.250 advokata i advokatskih kancelarija u proteklih sedam godina izdvojeno 76,3 miliona KM te da najveći dio novca odlazi u džepove nekolicine najangažovanijih.

Zakoni su propisali da advokate po službenoj dužnosti osumnjičeni i optuženi biraju po slobodnoj volji. Mnogi sagovornici CIN-a su rekli da na ovaj izbor utječu sudije, tužioci i policajci.
Od 150 slučajeva u Općinskom sudu u Bugojnu, sudije 116 puta su dodijelile advokata.

Uz istraživanje je objavljena i baza podataka, urađena na osnovu podataka sa 69 sudova iz cijele BiH.

Bugojanski sud jedini nije dostavio podatke o isplatama, dok je Osnovni sud u Banjoj Luci dostavio ukupni iznos isplaćen za odbrane po službenoj dužnosti, ali ne navodeći imena advokata.

Presuda protiv Općinskog suda u Bugojnu je šesta koju je CIN dobio protiv institucija zbog nepoštivanja Zakona o slobodi pristupa informacijama. Novinari su primorani podizati tužbe protiv institucija jer im se zakonsko pravo pristupa informacijama sve češće neosnovano odbija.