Cijene osnovnih životnih namirnica u Bosni i Hercegovini značajno su porasle u posljednjih nekoliko godina, čineći životni standard građana sve težim. Ako uporedimo cijene iz 2019. i 2024. godine, jasno je da su poskupljenja enormna, a povećanje troškova osnovnih potrepština dodatno opterećuje kućne budžete.
Cijena 1 litra ulja u 2019. godini iznosila je 1,90 KM, dok je do 2024. godine narasla na 2,70 KM. Kilogram brašna je s 1,00 KM porastao na 1,40 KM, a mlijeko je sa 1,40 KM po litru doseglo cijenu od 2,30 KM. Cijena putera, koji je u 2019. godini koštao 3,50 KM za 200 g, u 2024. godini skočila je na 7,10 KM.
Sličan trend zabilježen je i kod ostalih osnovnih namirnica – kilogram riže je porastao s 3,00 KM na 4,70 KM, dok cijena kafe od 6,50 KM za 500 g sada iznosi 11,70 KM.
Gouda sir, koji je prije šest godina bio 8,75 KM za kilogram, sada je gotovo dvostruko skuplji – 16,96 KM.
Ove drastične promjene u cijenama namirnica izazvale su široko nezadovoljstvo među građanima, a prošlog petka organiziran je bojkot kao način da se ukaže na ovu problematiku. Za 7. i 8. februar 2025. godine najavljen je novi bojkot, a građani očekuju odgovore i konkretne mjere za smanjenje cijena osnovnih životnih namirnica.
Odgovor entitetskih vlasti na povećanje cijena
S obzirom na rastuće cijene i sve veću ekonomsku nesigurnost, vlasti u oba entiteta poduzele su određene mjere. Ministarstvo trgovine i turizma RS započelo je pojačane kontrole 3. februara, s ciljem utvrđivanja eventualnog ekstra profita trgovaca. Također, najavljeno je ograničavanje marži na osnovne proizvode ukoliko se utvrde nepravilnosti.
U Federaciji BiH, 4. februara usvojen je Nacrt zakona o kontroli cijena, koji predviđa sniženje cijena za 50 osnovnih artikala do 7. februara.
Iako ove mjere mogu pružiti kratkoročno olakšanje, stručnjaci ističu da se ne bave ključnim problemom – kako poboljšati kupovnu moć stanovništva.
Ekonomistica Svetlana Cenić smatra da bi pravi odgovor bio smanjenje javne potrošnje, uz implementaciju poreskih, fiskalnih i socijalnih reformi, koje bi dugoročno stvorile temelj za ekonomsku stabilnost.
“Pravi odgovor bi bio da se suoče sa tim koliko je siromašnih. Šta znači zaključati cijene, jel’ to stanovništvo treba da nam jede jeftine salame, živi od brašna i ulja, to će ograničiti? A šta je sa cijenama ostalog potrebnog za kvalitetniji, zdraviji život, voća, povrća i svega ostalog”, pita se Cenić, ukazujući na potrebu za širim reformama u ekonomiji, prenosi RSE.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
