Cijene nafte na svjetskim tržištima porasle su prošle sedmice oko 6 posto, što je posljedica napada dronovima na najveće naftno postrojenje u Saudijskoj Arabiji, zbog čega je proizvodnja srezana za više od 5 milijuna barela dnevno ili 5 posto ukupne proizvodnje u svijetu.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice skočila 6,7 posto, na 64,30 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 5,9 posto, na 58,10 dolara. To je najveći sedmični skok cijena od januara ove godine.

A početkom prošle sedmice cijene su nafte skočile i više od 20 posto zbog strahovanja od oštrog pada ponude na tržištima nafte nakon napada na dva saudijska postrojenja 14. septembra, ali i zbog geopolitičkih napetosti koje su ti napadi izazvali.

No, kasnije su cijene nafte izgubile veliki dio tih dobitaka jer je Saudijska Arabija poručila da će obnoviti proizvodnju u oštećenim postrojenjima do kraja mjeseca, dok su neke zemlje, među kojima i SAD, poručile da će posegnuti u rezerve ako bude potrebno.

Saudijska Arabija tvrdi da će do kraja mjeseca proizvodni kapaciteti dosegnuti 11 milijuna barela dnevno, odnosno 12 milijuna do kraja novembra, i tako se vratiti na razinu na kojoj su bili prije napada.

Iz Međunarodne agencije za energetiku (IEA) objavili su, pak, da prema njihovim procjenama trenutno nema potrebe za posezanjem u rezerve zbog smanjene ponude nafte.

No, trgovci i dalje pozorno prate stanje na Bliskom istoku nakon napada pobunjenih jemenskih Hutija na saudijska postrojenja.

SAD i Saudijska Arabija tvrde da je za napade kriv Iran koji opovrgava njihove optužbe.

U međuvremenu je koalicija pod vodstvom Saudijske Arabije pokrenula vojnu operaciju sjeverno od jemenske luke Hodeide. SAD, pak, nastoji formirati koaliciju sa zemljama Bliskog Istoka i Europe kako bi „otklonile iransku prijetnju nakon napada na saudijska postrojenja“.

“Investitori bi vjerojatno trebali pretpostaviti da će se cijena barela nafte za sada stabilizirati u rasponu od 60 do 65 dolara po barelu, ali uz mogućnost prekoračenja gornje granice tog raspona”, rekao je Christopher Wood iz tvrtke Jefferies.

No, veći rast cijena sprječava usporavanja rasta vodećih svjetskih gospodarstava zbog čega bi mogla oslabiti potražnja za naftom.

Doduše, američke, kineske i europske monetarne vlasti uvele su posljednjih sedmica nove poticajne gospodarske mjere, no rezultati tih mjera mogu se očekivati tek kasnije tokom godine.

Podršku cijenama nafte, pak, pruža smanjena proizvodnja OPEC-a i njegovih partnera, ali i postupno smanjenje proizvodnje američkih proizvođača.

Tvrtka Baker Hughes objavila je u petak da je prošlle sedmice broj aktivnih postrojenja u SAD-u smanjen već peti tjedan zaredom, i to za njih 14, na ukupno 719, što je njihova najniža razina od maja 2017. godine.

To pokazuje da neki proizvođači od početka ove godine smanjuju troškove jer se više usmjeruju na povećanje zarade na temelju viših cijena nafte nego na povećanje proizvodnje.

Cijene nafte na svjetskim tržištima porasle su prošle sedmice oko 6 posto, što je posljedica napada dronovima na najveće naftno postrojenje u Saudijskoj Arabiji, zbog čega je proizvodnja srezana za više od 5 milijuna barela dnevno ili 5 posto ukupne proizvodnje u svijetu.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice skočila 6,7 posto, na 64,30 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 5,9 posto, na 58,10 dolara. To je najveći sedmični skok cijena od januara ove godine.

A početkom prošle sedmice cijene su nafte skočile i više od 20 posto zbog strahovanja od oštrog pada ponude na tržištima nafte nakon napada na dva saudijska postrojenja 14. septembra, ali i zbog geopolitičkih napetosti koje su ti napadi izazvali.

No, kasnije su cijene nafte izgubile veliki dio tih dobitaka jer je Saudijska Arabija poručila da će obnoviti proizvodnju u oštećenim postrojenjima do kraja mjeseca, dok su neke zemlje, među kojima i SAD, poručile da će posegnuti u rezerve ako bude potrebno.

Saudijska Arabija tvrdi da će do kraja mjeseca proizvodni kapaciteti dosegnuti 11 milijuna barela dnevno, odnosno 12 milijuna do kraja novembra, i tako se vratiti na razinu na kojoj su bili prije napada.

Iz Međunarodne agencije za energetiku (IEA) objavili su, pak, da prema njihovim procjenama trenutno nema potrebe za posezanjem u rezerve zbog smanjene ponude nafte.

No, trgovci i dalje pozorno prate stanje na Bliskom istoku nakon napada pobunjenih jemenskih Hutija na saudijska postrojenja.

SAD i Saudijska Arabija tvrde da je za napade kriv Iran koji opovrgava njihove optužbe.

U međuvremenu je koalicija pod vodstvom Saudijske Arabije pokrenula vojnu operaciju sjeverno od jemenske luke Hodeide. SAD, pak, nastoji formirati koaliciju sa zemljama Bliskog Istoka i Europe kako bi „otklonile iransku prijetnju nakon napada na saudijska postrojenja“.

“Investitori bi vjerojatno trebali pretpostaviti da će se cijena barela nafte za sada stabilizirati u rasponu od 60 do 65 dolara po barelu, ali uz mogućnost prekoračenja gornje granice tog raspona”, rekao je Christopher Wood iz tvrtke Jefferies.

No, veći rast cijena sprječava usporavanja rasta vodećih svjetskih gospodarstava zbog čega bi mogla oslabiti potražnja za naftom.

Doduše, američke, kineske i europske monetarne vlasti uvele su posljednjih sedmica nove poticajne gospodarske mjere, no rezultati tih mjera mogu se očekivati tek kasnije tokom godine.

Podršku cijenama nafte, pak, pruža smanjena proizvodnja OPEC-a i njegovih partnera, ali i postupno smanjenje proizvodnje američkih proizvođača.

Tvrtka Baker Hughes objavila je u petak da je prošlle sedmice broj aktivnih postrojenja u SAD-u smanjen već peti tjedan zaredom, i to za njih 14, na ukupno 719, što je njihova najniža razina od maja 2017. godine.

To pokazuje da neki proizvođači od početka ove godine smanjuju troškove jer se više usmjeruju na povećanje zarade na temelju viših cijena nafte nego na povećanje proizvodnje.