Cijene nafte na svjetskim tržištima porasle su i prošle sedmice, jer mnoge zemlje u svijetu postupno pokreću privredne aktivnosti, s obzirom na usporavanje širenja koronavirusa, pa se očekuje oporavak potražnje.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloge sedmice porasla 8 posto, na 35,13 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio oko 13 posto, na 33,25 dolara.

U posljednje četiri sedmice cijene su nafte znatno porasle jer mnoge zemlje ublažavaju restriktivne mjere uvedene radi suzbijanja širenja koronavirusa, pa se privredna aktivnost pokreće, a potražnja za naftom jača.

Ipak, cijene su nafte i dalje oko 40 posto niže u odnosu na početak godine jer je paraliza najvećih svjetskih privreda zbog koronakrize u ožujku i travnju izazvala oštar pad potražnje.

“Koronavirus poništio je desetljeće rasta svjetske potražnje za naftom i oporavak će biti spor”, kaže Stephen Brennock iz konzultantske kuće PVM.

No, kako bi poduprli cijene, najveći svjetski proizvođači već su oštro smanjili proizvodnju. Nedavno su Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i neovisni proizvođači na čelu Rusijom dogovorili najveće smanjenje proizvodnje u povijesti, za 9,7 milijuna barela dnevno, što je stupilo na snagu 1. svibnja.

Podaci o izvozu pokazuju da je OPEC+ snažno krenuo u provedbu dogovorenog, a na topljenje viškova ponude ukazuje i pad zaliha sirove nafte u SAD-u prošloge ssedmice.

Zbog niskih cijena, proizvodnju nafte smanjuju i američki proizvođači, na što ukazuje višemjesečni pad broja aktivnih bušotinskih postrojenja.

U petak je kompanija Baker Hughes objavila da je prošle sedmice broj aktivnih bušotinskih postrojenja u SAD-u pao desetu sedmicu zaredom, i to za 21 postrojenje, na njih samo 318, najnižu razinu od 1940., od kada se prate ti podaci.

No, trgovci su na oprezu jer je moguć drugi val pandemije koronavirusa.

“Drugi val širenja koronavirusa nije tako daleka mogućnost, a novi krug blokade privrede mogao bi vrlo brzo srušiti cijene nafte na znatno niže razine. Tržište to zna”, kaže Paola Rodriguez Masiu, analitičarka u tvrtki Rystad Energy.

Krajem sedmice cijene nafte bile su pod pritiskom i zbog rasta napetosti između SAD-a i Kine, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump poručio da će oštro reagirati ako Kina nametne zakon o nacionalnoj sigurnosti bez volje naroda Hong Konga.

Kina je, naime, u četvrtak najavila donošenje novog zakona o nacionalnoj sigurnosti, nakon lanjskih prodemokratskih prosvjeda u Hong Kongu, kojim bi se Hong Kongu zabranilo otcjepljenje od Kine, uplitanje iz inozemstva, terorističke aktivnosti, kao i sve druge aktivnosti za koje se procijeni da potkopavaju središnju vlast u Pekingu.

Uz to, američke vlasti svako malo optužuju Kinu da nije dovoljno učinila na suzbijanju koronavirusa. Kina, pak, poručuje da se neće suzdržavati od eskalacije tenzija.

A to navodi ulagače na oprez.

“Ulagači ponovo moraju manevrirati kroz sve žešći verbalni rat između SAD-a i Kine”, kaže Stephen Brennock, prenosi SEEbiz.

Cijene nafte na svjetskim tržištima porasle su i prošle sedmice, jer mnoge zemlje u svijetu postupno pokreću privredne aktivnosti, s obzirom na usporavanje širenja koronavirusa, pa se očekuje oporavak potražnje.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloge sedmice porasla 8 posto, na 35,13 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio oko 13 posto, na 33,25 dolara.

U posljednje četiri sedmice cijene su nafte znatno porasle jer mnoge zemlje ublažavaju restriktivne mjere uvedene radi suzbijanja širenja koronavirusa, pa se privredna aktivnost pokreće, a potražnja za naftom jača.

Ipak, cijene su nafte i dalje oko 40 posto niže u odnosu na početak godine jer je paraliza najvećih svjetskih privreda zbog koronakrize u ožujku i travnju izazvala oštar pad potražnje.

“Koronavirus poništio je desetljeće rasta svjetske potražnje za naftom i oporavak će biti spor”, kaže Stephen Brennock iz konzultantske kuće PVM.

No, kako bi poduprli cijene, najveći svjetski proizvođači već su oštro smanjili proizvodnju. Nedavno su Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i neovisni proizvođači na čelu Rusijom dogovorili najveće smanjenje proizvodnje u povijesti, za 9,7 milijuna barela dnevno, što je stupilo na snagu 1. svibnja.

Podaci o izvozu pokazuju da je OPEC+ snažno krenuo u provedbu dogovorenog, a na topljenje viškova ponude ukazuje i pad zaliha sirove nafte u SAD-u prošloge ssedmice.

Zbog niskih cijena, proizvodnju nafte smanjuju i američki proizvođači, na što ukazuje višemjesečni pad broja aktivnih bušotinskih postrojenja.

U petak je kompanija Baker Hughes objavila da je prošle sedmice broj aktivnih bušotinskih postrojenja u SAD-u pao desetu sedmicu zaredom, i to za 21 postrojenje, na njih samo 318, najnižu razinu od 1940., od kada se prate ti podaci.

No, trgovci su na oprezu jer je moguć drugi val pandemije koronavirusa.

“Drugi val širenja koronavirusa nije tako daleka mogućnost, a novi krug blokade privrede mogao bi vrlo brzo srušiti cijene nafte na znatno niže razine. Tržište to zna”, kaže Paola Rodriguez Masiu, analitičarka u tvrtki Rystad Energy.

Krajem sedmice cijene nafte bile su pod pritiskom i zbog rasta napetosti između SAD-a i Kine, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump poručio da će oštro reagirati ako Kina nametne zakon o nacionalnoj sigurnosti bez volje naroda Hong Konga.

Kina je, naime, u četvrtak najavila donošenje novog zakona o nacionalnoj sigurnosti, nakon lanjskih prodemokratskih prosvjeda u Hong Kongu, kojim bi se Hong Kongu zabranilo otcjepljenje od Kine, uplitanje iz inozemstva, terorističke aktivnosti, kao i sve druge aktivnosti za koje se procijeni da potkopavaju središnju vlast u Pekingu.

Uz to, američke vlasti svako malo optužuju Kinu da nije dovoljno učinila na suzbijanju koronavirusa. Kina, pak, poručuje da se neće suzdržavati od eskalacije tenzija.

A to navodi ulagače na oprez.

“Ulagači ponovo moraju manevrirati kroz sve žešći verbalni rat između SAD-a i Kine”, kaže Stephen Brennock, prenosi SEEbiz.