Cijene električne energije na svjetskom tržištu drastično su porasle, a brojna tržišta suočavaju se i s nedostatkom energije. Nekoliko je negativnih trendova koji su utjecali na to.

Edhem Bičakčić, predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE, naveo je neke od najvećih razloga.

– Evropa je donijela strategiju da ide ka dekarbonizaciji i uvela je takse na CO2. Svi termoblokovi u sklopu EU po preporukama Energetske zajednice plaćaju tu taksu više od 60 eura po megavatu, a ako je cijena prošle godine bila 50 eura, znači da je sama taksa udvostručila te cijene. U drugoj polovini godine bila je povećana potrošnja energije zbog pokretanja industrijskih pogona, a izostala je hidrologija u prvom polugodištu, jer je vjetar bio slabiji nego prosječno. Sve to je uzrokovalo nestašicu električne energije, a nestašica je digla cijene – kazao je Bičakčić.

Od prošlogodišnje prosječne cijene od oko 50 eura po megavatu, ona je sada porasla na 170 eura, što je za preko 300 posto više. Odluka Energetske zajednice, smatra Bičakčić, bila je ishitrena i visina taksi je previsoka, zbog čega je došlo do smanjenja uključenja termoblokova.

– To sve znači da dugoročno moramo računati sa ovako teškim stanjem u sektoru električne energije. Tome naročito doprinosi i rast cijena nafte i gasa. I kod nas je pokrenut postupak za tržišne potrošače da se prilagode tržišnim cijenama. Vlada FBiH tu treba da donese neku mjeru, a ona može biti samo ta u kojem obimu će biti odobreno poskupljenje od nove godine. Kad uzmemo u obzir činjenicu da ne plaćamo taksu CO2 i sve ostače faktore, onda je to računica da povećanje bude za 70 posto kod nas. Međutim, ono će sigurno biti manje, a koliko i šta ostaje da se vidi – kazao je Bičakčić.

Bosna i Hercegovina, dodao je, još uvijek ima dostatne kapacitete za proizvodnju električne energije, a smatra kako će Energetska zajednica u narednom periodu vršiti veći pritisak na BiH kada je u pitanju uvođenje taksi na CO2. Kaže i kako će biti uvedene takse na izvozne artikle kao što su cement i željezo, čime će im biti dodatno otežan izvoz i nanijet će se šteta privredi.

Mirza Kušljugić, predsjednik Upravnog odbora Centra za održivu energetsku tranziciju RESET, smatra kako ovo povećanje cijena ne bi trebalo da se zadrži dugo, te kako bi već od maja naredne godine trebalo da se krene sa ublažavanjem.

– Povećanje o kojem se špekuliše od 70 posto ekonomija Bosne i Hercegovine ne bi mogla podnijeti, a vjerujem da povećanje i neće zaista biti toliko -poručio je Kušljugić.

Cijene električne energije na svjetskom tržištu drastično su porasle, a brojna tržišta suočavaju se i s nedostatkom energije. Nekoliko je negativnih trendova koji su utjecali na to.

Edhem Bičakčić, predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE, naveo je neke od najvećih razloga.

– Evropa je donijela strategiju da ide ka dekarbonizaciji i uvela je takse na CO2. Svi termoblokovi u sklopu EU po preporukama Energetske zajednice plaćaju tu taksu više od 60 eura po megavatu, a ako je cijena prošle godine bila 50 eura, znači da je sama taksa udvostručila te cijene. U drugoj polovini godine bila je povećana potrošnja energije zbog pokretanja industrijskih pogona, a izostala je hidrologija u prvom polugodištu, jer je vjetar bio slabiji nego prosječno. Sve to je uzrokovalo nestašicu električne energije, a nestašica je digla cijene – kazao je Bičakčić.

Od prošlogodišnje prosječne cijene od oko 50 eura po megavatu, ona je sada porasla na 170 eura, što je za preko 300 posto više. Odluka Energetske zajednice, smatra Bičakčić, bila je ishitrena i visina taksi je previsoka, zbog čega je došlo do smanjenja uključenja termoblokova.

– To sve znači da dugoročno moramo računati sa ovako teškim stanjem u sektoru električne energije. Tome naročito doprinosi i rast cijena nafte i gasa. I kod nas je pokrenut postupak za tržišne potrošače da se prilagode tržišnim cijenama. Vlada FBiH tu treba da donese neku mjeru, a ona može biti samo ta u kojem obimu će biti odobreno poskupljenje od nove godine. Kad uzmemo u obzir činjenicu da ne plaćamo taksu CO2 i sve ostače faktore, onda je to računica da povećanje bude za 70 posto kod nas. Međutim, ono će sigurno biti manje, a koliko i šta ostaje da se vidi – kazao je Bičakčić.

Bosna i Hercegovina, dodao je, još uvijek ima dostatne kapacitete za proizvodnju električne energije, a smatra kako će Energetska zajednica u narednom periodu vršiti veći pritisak na BiH kada je u pitanju uvođenje taksi na CO2. Kaže i kako će biti uvedene takse na izvozne artikle kao što su cement i željezo, čime će im biti dodatno otežan izvoz i nanijet će se šteta privredi.

Mirza Kušljugić, predsjednik Upravnog odbora Centra za održivu energetsku tranziciju RESET, smatra kako ovo povećanje cijena ne bi trebalo da se zadrži dugo, te kako bi već od maja naredne godine trebalo da se krene sa ublažavanjem.

– Povećanje o kojem se špekuliše od 70 posto ekonomija Bosne i Hercegovine ne bi mogla podnijeti, a vjerujem da povećanje i neće zaista biti toliko -poručio je Kušljugić.