Jedna četvrtina ispitanih Francuza je rekla da se ne osjeća sposobnim da radi do penzije, pokazalo je istraživanje čiji je rezultat objavljen usred debate o podizanju starosne granice za odlazak u penziju u Francuskoj sa 62 na 64. godine.

Jedna četvrtina Francuza bi predstavljala gotovo devet miliona građana, ili 37 odsto zaposlenih, prema studiji sprovedenoj među 40.000 ljudi.

Osjećaj “neodrživosti rada” mnogo je jači kod mlađih od 30 godina (59 odsto) nego kod starijih od 50 (18 odsto), koji često napuštaju teža radna mjesta kako se bliži penzija. Taj osjećaj je veoma izražen među ženama s malom djecom (57 odsto).

Najveći osećaj neodrživosti imaju fizički radnici, zatim zaposleni u konktaku sa javnošću (u bankama, restoranima, hotelima) kao i medicinsko osoblje. Čak 66 odsto blagajnika je navelo da ne bi izdržalo do penzije.

Osjećaj neodrživosti se ima 58 odsto zaposlenih koji su izloženi psihosocijalnim naporima (intenzivan rad, emocionalni zahtjevi, socio-ekonomska nesigurnost) i 46 odsto onih koji su izloženi fizičkim teškoćama (buka, toplota, vlaga, rad u stojećem položaju, nošenje teških tereta).

Ti zaposleni imaju nestabilnije karijere od ostalih i odlaze u penziju ranije, ili imaju karijeru sa prekidima, posebno iz zdravstvenih razloga.

Gornji dom Parlamenta, Senat, u kojem većinu čini desničarska opozicija, odobrio je u četvrtak pomjeranje  sa 62 na 64 godine granice za odlazak u starosnu penziju, a to je i ključna odredba najavljene reforme penzijskog sistema koju predsjednik države Emmanuel Macron želi da uprkos silovitim protestima javnosti progura tokom svog drugog mandata.

Jedna četvrtina ispitanih Francuza je rekla da se ne osjeća sposobnim da radi do penzije, pokazalo je istraživanje čiji je rezultat objavljen usred debate o podizanju starosne granice za odlazak u penziju u Francuskoj sa 62 na 64. godine.

Jedna četvrtina Francuza bi predstavljala gotovo devet miliona građana, ili 37 odsto zaposlenih, prema studiji sprovedenoj među 40.000 ljudi.

Osjećaj “neodrživosti rada” mnogo je jači kod mlađih od 30 godina (59 odsto) nego kod starijih od 50 (18 odsto), koji često napuštaju teža radna mjesta kako se bliži penzija. Taj osjećaj je veoma izražen među ženama s malom djecom (57 odsto).

Najveći osećaj neodrživosti imaju fizički radnici, zatim zaposleni u konktaku sa javnošću (u bankama, restoranima, hotelima) kao i medicinsko osoblje. Čak 66 odsto blagajnika je navelo da ne bi izdržalo do penzije.

Osjećaj neodrživosti se ima 58 odsto zaposlenih koji su izloženi psihosocijalnim naporima (intenzivan rad, emocionalni zahtjevi, socio-ekonomska nesigurnost) i 46 odsto onih koji su izloženi fizičkim teškoćama (buka, toplota, vlaga, rad u stojećem položaju, nošenje teških tereta).

Ti zaposleni imaju nestabilnije karijere od ostalih i odlaze u penziju ranije, ili imaju karijeru sa prekidima, posebno iz zdravstvenih razloga.

Gornji dom Parlamenta, Senat, u kojem većinu čini desničarska opozicija, odobrio je u četvrtak pomjeranje  sa 62 na 64 godine granice za odlazak u starosnu penziju, a to je i ključna odredba najavljene reforme penzijskog sistema koju predsjednik države Emmanuel Macron želi da uprkos silovitim protestima javnosti progura tokom svog drugog mandata.