Za 18 mjeseci, svi koji žele u jedini bosanskohercegovački grad na moru Neum, konačno će do njega moći doći bez prelaženja hrvatske granice, ali i bez avanture mukotrpnog preživljavanja na dosadašnjoj, mnogi će se složiti, cesti jako loše kvalitete koja vodi teritorijom BiH od Stoca do Jadrana.
Tako tvrdi direktor Javnog preduzeća „Ceste Federacije Bosne i Hercegovine“, Ljubo Pravdić, koji je najavio da će za završetak radova na izgradnji magistralne ceste Stolac – Neum trebati godina i po, kako bi se povezalo naselje Babin Do u Općini Neum sa Drenovcem u Općini Stolac, u ukupnoj dužini od 32,9 kilometara.
Dionica se, kako navodi Pravdić, sastoji od magistralne ceste s dvije trake širine 3,5 metara, trake za spora vozila u dužini od 1,5 kilometara, dva tunela, dva mosta, 18 prolaza i osam devijacija. Zbog efikasnosti u rješavanju imovinskih odnosa i ubrzane gradnje, predmetna dionica je podijeljena na lotove.
Ulaganja uglavnom na ‘rehabilitaciju’
U ovoj fazi ugovorena su tri lota, a izgradnja će koštati preko 17 miliona eura. Novac za radove osiguran je iz kreditnih sredstava Svjetske banke i Evropske investicijske banke.
Bosanci i Hercegovci koji iz nekog razloga ne posjeduju pasoš, tako će doći do Neuma mnogo lakše nego ranije, dok će prednost osjetiti i oni koji putuju ka dubrovačkoj regiji, pripadnici granične kontrole pa i inostrani turisti.
Ceste u FBiH su u evropskom prosjeku
Pravdić tvrdi da su, i pored svega, magistralne ceste u FBiH, u datom rangu državnih cesta, na nivou evropskog prosjeka obzirom na stanje kolovoza, prometne signalizacije i cestovne opreme, no, da je problem u tome što BiH nema identifikovan sektor u Vladi koji bi imao ulogu da upravlja sistemom i naporima na unapređenju sigurnosti prometa.
„Nemamo predviđene savjete za sigurnost saobraćaja na svim nivoima vlasti. Nismo usvojili nacionalnu strategiju i akcioni plan za unaprjeđenje sigurnosti u prometu“, podvlači Pravdić.
No, trenutni loš pristup Neumu kroz teritoriju Bosne i Hercegovine, nije jedino što već dugo vremena otežava cestovni saobraćaj u BiH. Problematičnih dionica je i previše.
U razgovoru za Al Jazeeru Pravdić je govorio o toj problematici, finansiranju i realizaciji projekata, kao i prioritetnim radovima na poboljšanju saobraćajne infrastrukture u FBiH i BiH.
„Postojeća mreža magistralnih i regionalnih cesta izgrađena je prije nekoliko decenija i već danas određeni broj dionica svojim tehničkim i eksploatacionim karakteristikama ne zadovoljava potrebe dostignutih saobraćajnih tokova na efikasan, siguran i ekonomičan način u sadašnjim uslovima eksploatacije“, ocjenjuje Pravdić, koji dodaje da su se ulaganja u mrežu do sada uglavnom usmjeravala na razne „rehabilitacije“.
„Time je postignuto relativno zadovoljavajuće stanje na većini magistralnih cesta. Međutim, svi negativni utjecaji nepovoljnih tehničkih parametara su ostali, a sa porastom obima saobraćaja ti utjecaji se dodatno pogoršavaju“.
Eliminacija ‘uskih grla’ na magistralama
Posljedica svega toga su relativno niske brzine vožnje, te loša situacija u pogledu sigurnosti saobraćaja sa značajnim brojem opasnih mjesta i tzv. „crnih tačaka“. Kako kaže Pravdić, studijskom analizom stanja postojeće mreže magistralnih cesta, dužina cesta koja ne zadovoljava potrebne tehničke elemente (II/III i III kategorija) iznosi ukupno 894 kilometra, od čega 806 otpada na magistralne ceste drugog, a 88 na magistralne ceste prvog reda.
Bolje finansiranje za bolje održavanje
Govoreći po finansiranju projekata, Pravdić kaže da „Ceste FBiH“ planove prave na osnovu stvarnih prihoda koje ostvaruju.
„To su svakako prihodi iz nafte i naftnih derivata. Evidentno je da postoje potrebe za većim prihodima kako bismo stanje magistralnih cesta doveli na što veći nivo. No, ne planiramo ništa za što ne postoje već osigurana finansijska sredstva. Kada je riječ o Programu modernizacije, tu su osigurana sva potrebna sredstva, mada još uvijek očekujemo efektivnost kredita EBRD-a koji je planiran za projekte rekonstrukcije mostova i tunela i sanaciju šteta od poplava odnosno izgradnju obilaznica oko gradova. Iznos tog kredita je 65 miliona eura“, kaže Pravdić, koji ukazuje na potrebu povećanje temeljnih prihoda preduzeća:
„Možemo se naći u situaciji da nećemo biti u stanju dovesti prekategorizirane ceste do standarda magistralnih cesta, a samim time niti osigurati njihovo kvalitetno održavanje“.
Šta JP „Ceste FBiH“ čine i namjeravaju činiti po tom pitanju?
„U periodu od 2010. do 2015. godine, kroz razne investicione projekte utrošeno su oko 233 miliona eura. Od toga su oko 24 miliona naše investicije. Ono što planiramo u periodu od 2018. do 2021. je modernizacija magistralnih cesta. Ona predstavlja napredniji oblik ulaganja u mrežu magistralnih cesta. Za program je predviđen budžet od oko 168 miliona eura. Ciljevi programa su izvršiti eliminaciju ‘uskih grla’ na mreži magistralnih cesta radi zadovoljenja saobraćajne potražnje u odnosu na minimalni nivo usluge ‘E’. Također, eliminaciju opasnih mjesta, rehabilitaciju ili rekonstrukciju pojedinih objekata (mostova i tunela), očuvati sigurnost odvijanja saobraćaja i utvrditi program koji je uklopiv u planirani dio fiskalnog okvira za finansiranje programa“, navodi Pravdić za Al Jazzeru.
Pravdić je prošle godine ukazao na problem opasnih mjesta, takozvanih „crnih tački“, koji se počeo rješavati.
„Bilo ih je sedam. Raskrsnica ‘Mostar jug’ na cesti M-17 je završena, dok je raskrsnica ‘Tasovčići’ u završnoj fazi. Radovi su u toku na ‘Maloj Lisi’ i ‘Podorašcu’, na relaciji Tarčin – Konjic. Eksproprijacija se vrši na raskrsnicama ‘Husino’, ‘Olovo Nula – Olovske Luke’ i ‘Kamenica’. Tri raskrsnice koje su također identifikovane kao opasna mjesta će biti sanirane kroz projekat rekonstrukcije magistralne ceste M-1.8. To su raskrsnica ‘Špionica’, raskrsnica ‘Ćehaje’, raskrsnica na ulazu u Srebrenik“, tvrdi Pravdić.
Skromni parametru za gradnju
Pored programa modernizacije, JP „Ceste FBiH’ također rade i na sanaciji opasnih mjesta poput tri raskrsnice u Vogošći, kao i u Sanskom Mostu, Jelahu i Bjelavama.
Od ostalih projekata u ovoj godini, izuzev onog na magistralnoj cesti do Neuma, „Ceste FBiH“ su, kako navodi Pravdić, angažovane i na preostalim projektima iz Programa modernizacije. Angažovane su i projektu izgradnje tunela „Karaula“ sa pristupnom cestom na magistralnoj cesti M-18, izgradnji traka za spora vozila, rekonstrukciji tunela “Vranduk”, “Crnaja” i “Ormanica” te sanaciji mostova.
Sigurnost cesti u FBiH svakako se može dovesti u vezu sa stopom smrtnosti u saobraćaju. Sve veći broj automobila, sve gušći saobraćaj i stare i dotrajale ceste, kombinacija su koja navodi na reakciju.
„Okosnica saobraćaja u BiIH je magistralna cestovna mreža. Sadašnja mreža magistralnih cesta u BiH je najintenzivnije građena u periodu od 1968. do 1985. godine. Tehničko-eksploatacioni parametri korišteni za njihovu gradnju su relativno skromni i odgovarali su tadašnjem intenzitetu i strukturi saobraćaja. Gotovo polovina mreže ovih cesta je sa dvotračnim kolovozom širine šest metara, sa projektim brzinama od 60 km/h“, kaže Pravdić, koji dodaje:
“U posljednjih nekoliko godina znatno je povećana gustoća saobraćaja na našim cestama. To je odraz povećanog broja registrovanih vozila, a što nije adekvatno praćeno izgradnjom cesta i cestovne infrastrukture. Važno je napomenuti da i pored navedenog imamo smanjenje smrtnosti u saobraćaju za približno 20 posto u posljednjih 10-ak godina“.
Problemi koji najviše koče infrastrukturne projekte
Na pitanje koji su to problemi koji najviše koče infrastrukturne projekte, Pravdić kaže da su to dugotrajne procedure.
„Ne možemo baš reći da sama politika koči projekte. No, kada govorimo o projektima JP ‘Ceste’, činjenica je da su procedure dugotrajne i da mogu jako usporiti proces nabavke koji je dodatno otežan postojanjem eventualnih žalbi koje su relativno česte. Moguće je da je to više posljedica nepostojanja adekvatnih strategija zbog kojih se ne mogu unaprijed planirati projekti od krucijalne važnosti, uključujući fazno rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, izradu projektne dokumentacije i na njihovo pravovremeno okončanje. Slažem se da se mnogi projekti realiziraju jako sporo ali u svim državama koje su implementirale različite projekte, uključujući izgradnju autocesta, brzih cesta i magistralnih cesta, uglavnom su to decenijski projekti koji se odvijaju sporo“, govori Pravdić.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
