O presudi Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju Kovačević, kao i aktuelnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, novinari BHRT-a su razgovarali sa predsjedavajućim Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Marinkom Čavarom, koji je bio gost emisije BHT1 uživo.

Komentarišući presudu Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju Slaven Kovačević, Čavara smatra da ove presude često zanemaruju Dejtonski mirovni sporazum i Ustav Bosne i Hercegovine.

“Dejtonski mirovni sporazum i Ustav jasno definiraju šta ko može u Bosni i Hercegovini. Dejtonski mirovni sporazum, a i Aneks IV Dejtonskog sporazuma, koji je Ustav BiH, su pisale Sjedinjene Američke Države. Često se našalim da bi ovi apelanti koji tuže Bosnu i Hercegovinu trebali tužiti one koji su pisali Ustav, jer Bosna i Hercegovina nije kroz demokratski proces došla do Ustava, to je dio Dejtonskog mirovnog sporazuma”, ističe Čavara.

Osvrnuo se i na svoju jučerašnju izjavu o presudi Suda u Strazburu, koja je izazvala reakcije u javnosti.

“Ukoliko neko želi narušiti načela mirovnog sporazuma, a Dejtonski sporazum je mirovni sporazum, ulazi u fazu kada rušenjem odnosa uspostavljenim mirom, može dovesti do nemira. Nije to nikakva prijetnja, kako to neko želi prikazati iz svojih političkih potreba. Jednostavno kažem ono što se može dogoditi. Na filigransku vagu su izvagani u Dejtonu odnosi onih koji su bili u sukobu, i nažalost, ti sukobi još značajno opterećuju naše bosanskohercegovačko društvo, a ja stalno pretendiram da to stavimo iza, a da onda se bavimo onim važnim stvarima koje se tiču života u Bosni i Hercegovini”, kazao je Čavara.

Predsjedavajući Predstavničkog doma PSBiH ističe kako poštuje Sud iz Strazbura, međutim napominje da moraju postojati mehanizmi zaštite onog što je temeljno i što drži državu, a to je Dejtonski mirovni sporazum.

“Dejtonski mirovni sporazum je temelj funkcioniranja Bosne i Hercegovine. Neko ko pokušava, posebno apelanti kad pogledate s kojom namjerom su podnosili apelacije, iz određenih političkih pobuda ili su pobuđeni sa strane da to naprave računajući da će Sud iz Strazbura, radeći samo na temelju Deklaracije, donijeti takve odluke”, kazao je Čavara i dodao:

“Moramo biti svjesni da u neko vrijeme više neće biti važno ko pripada kojem konstitutivnom narodu, a to neće biti važno kad se svaki pripadnik konstitutivnog naroda ne bude borio za unitarističku državu, za separatizam, ili za neki islamizam. Kad se ne budemo bavili prošlošću i vremenom sukoba, mislim da će se puno veće povjerenje napraviti, i kad bude spremnosti onih koji su brojniji da naprave iskorak prema onima slabijima, a ne pokušavati napraviti dominaciju, kao što je oduzimanje prava da birate legitimne predstavnike. To je nedopustivo u današnjem ustroju BiH koji će vjerovatno još dugo ostati jer nemoguće ga je promijeniti bez volje sva tri konstitutivna naroda, a ta volja će biti kapacitirana i to će biti moguće napraviti kad se vrati potpuno povjerenje i da nema taktika koje će onim malobrojnijim uzeti sva ona prava koja im pripadaju kao kolektivitetu i konstitutivnom narodu Bosne i Hercegovine”, zaključio je Čavara.

O presudi Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju Kovačević, kao i aktuelnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, novinari BHRT-a su razgovarali sa predsjedavajućim Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Marinkom Čavarom, koji je bio gost emisije BHT1 uživo.

Komentarišući presudu Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju Slaven Kovačević, Čavara smatra da ove presude često zanemaruju Dejtonski mirovni sporazum i Ustav Bosne i Hercegovine.

“Dejtonski mirovni sporazum i Ustav jasno definiraju šta ko može u Bosni i Hercegovini. Dejtonski mirovni sporazum, a i Aneks IV Dejtonskog sporazuma, koji je Ustav BiH, su pisale Sjedinjene Američke Države. Često se našalim da bi ovi apelanti koji tuže Bosnu i Hercegovinu trebali tužiti one koji su pisali Ustav, jer Bosna i Hercegovina nije kroz demokratski proces došla do Ustava, to je dio Dejtonskog mirovnog sporazuma”, ističe Čavara.

Osvrnuo se i na svoju jučerašnju izjavu o presudi Suda u Strazburu, koja je izazvala reakcije u javnosti.

“Ukoliko neko želi narušiti načela mirovnog sporazuma, a Dejtonski sporazum je mirovni sporazum, ulazi u fazu kada rušenjem odnosa uspostavljenim mirom, može dovesti do nemira. Nije to nikakva prijetnja, kako to neko želi prikazati iz svojih političkih potreba. Jednostavno kažem ono što se može dogoditi. Na filigransku vagu su izvagani u Dejtonu odnosi onih koji su bili u sukobu, i nažalost, ti sukobi još značajno opterećuju naše bosanskohercegovačko društvo, a ja stalno pretendiram da to stavimo iza, a da onda se bavimo onim važnim stvarima koje se tiču života u Bosni i Hercegovini”, kazao je Čavara.

Predsjedavajući Predstavničkog doma PSBiH ističe kako poštuje Sud iz Strazbura, međutim napominje da moraju postojati mehanizmi zaštite onog što je temeljno i što drži državu, a to je Dejtonski mirovni sporazum.

“Dejtonski mirovni sporazum je temelj funkcioniranja Bosne i Hercegovine. Neko ko pokušava, posebno apelanti kad pogledate s kojom namjerom su podnosili apelacije, iz određenih političkih pobuda ili su pobuđeni sa strane da to naprave računajući da će Sud iz Strazbura, radeći samo na temelju Deklaracije, donijeti takve odluke”, kazao je Čavara i dodao:

“Moramo biti svjesni da u neko vrijeme više neće biti važno ko pripada kojem konstitutivnom narodu, a to neće biti važno kad se svaki pripadnik konstitutivnog naroda ne bude borio za unitarističku državu, za separatizam, ili za neki islamizam. Kad se ne budemo bavili prošlošću i vremenom sukoba, mislim da će se puno veće povjerenje napraviti, i kad bude spremnosti onih koji su brojniji da naprave iskorak prema onima slabijima, a ne pokušavati napraviti dominaciju, kao što je oduzimanje prava da birate legitimne predstavnike. To je nedopustivo u današnjem ustroju BiH koji će vjerovatno još dugo ostati jer nemoguće ga je promijeniti bez volje sva tri konstitutivna naroda, a ta volja će biti kapacitirana i to će biti moguće napraviti kad se vrati potpuno povjerenje i da nema taktika koje će onim malobrojnijim uzeti sva ona prava koja im pripadaju kao kolektivitetu i konstitutivnom narodu Bosne i Hercegovine”, zaključio je Čavara.