U četvrtak, 24. travnja 2025. godine u Zenici, održan je okrugli stol koji je okupio predstavnike javnih ustanova i institucija s područja Zeničko-dobojskog kantona kao i predstavnike organizacija osoba s invaliditetom. Cilj događaja bio je potaknuti dijalog o unaprjeđenju pristupačnosti u lokalnim zajednicama te doprinijeti razvoju konkretnih rješenja kroz razmjenu iskustava i dobrih praksi.

U nastavku se govorilo o arhitektonskoj pristupačnosti kao jednoj od ključnih dimenzija opće pristupačnosti, ističući kako fizičko okruženje često predstavlja prvu prepreku za aktivno sudjelovanje osoba s invaliditetom u društvu. Naglašena je važnost dosljedne implementacije međunarodnih dokumenata, poput Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, u domaće zakonodavstvo i svakodnevnu praksu. Jednako važna bila je i informacijska pristupačnost, o kojoj je govorila gđa Tatjana Grujo, voditeljica projekta ACTIVE.

Naglasila je kako je pristup informacijama temeljno ljudsko pravo, ističući da je omogućavanje jednakog pristupa informacijama od ključne važnosti za uključivanje svih pojedinaca.

“Ako ne omogućimo ravnopravan pristup informacijama, svjesno ili nesvjesno isključujemo određene osobe, a to predstavlja oblik diskriminacije. U takvom slučaju, jasno je da nismo ispunili svoju odgovornost”, istaknula je ona.

Razgovarano je i o digitalnoj pristupačnosti te web pristupačnosti, pri čemu je naglašeno da pristupačan web nije samo tehničko pitanje – to je odraz poštovanja dostojanstva, jednakosti i prava svakog pojedinca. Istaknuto je kako pri kreiranju sadržaja za web stranice ili društvene mreže uvijek trebamo krenuti s pretpostavkom da su među posjetiteljima i osobe s invaliditetom, čime osiguravamo ravnopravan pristup informacijama za sve.

Selvedin Dedić, direktor Udruženja i Servis centra “Dlan” Zenica, istaknuo je da je pristupačna komunikacija temelj za ravnopravno učešće svih građana, posebno osoba s invaliditetom.

“Pristupačne informacije ne samo da omogućavaju svakome pristup potrebnim podacima, već u hitnim situacijama mogu i spasiti živote.”

Predstavnici MUP-a ukazali su na potrebu boljeg vizualnog predstavljanja procedura i informacija u šalter salama, kako bi se olakšalo snalaženje ne samo osobama s invaliditetom, nego i svima kojima je vizualna podrška potrebna. Istaknuli su da se određene aktivnosti već provode, ali da nisu uvijek dovoljno vidljive javnosti.

“U MUP-u pokušavamo gledati sve građane ravnopravno – ali još mnogo toga treba učiniti da pristup informacijama bude zaista jednostavan i vidljiv svima.”

Aida Medić, predstavnica Koalicije organizacija osoba s invaliditetom ZDK, podijelila je lično iskustvo života s multiplom sklerozom, govoreći o izazovima koje donose nevidljivi oblici invaliditeta.

“Prava inkluzija počinje kada razumijemo i nevidljive oblike invaliditeta. To znači da prestanemo samo fokusirati pažnju na očigledne, fizičke barijere i počnemo prepoznavati izazove s kojima se suočavaju osobe s nevidljivim invaliditetom, kao što su mentalna i emocionalna stanja, kronične bolesti ili neurološki poremećaji. Inkluzija nije samo prilagodba fizičkog prostora, već i društvene norme, komunikacije i pristupa informacijama. Kada razumijemo da invaliditet nije uvijek vidljiv, stvaramo društvo koje istinski prihvaća sve svoje članove i osigurava ravnopravan pristup svakom pojedincu, bez obzira na prirodu njihovih poteškoća.”

Na kraju, sudionici su se složili da društvo mora biti inkluzivno za sve – ne samo zbog osoba s invaliditetom, nego radi dobrobiti svih članova zajednice. Zaključeno je da je međusobna komunikacija osnova svakog napretka, jer bez iskrene, jasne i otvorene komunikacije, sve druge mjere – pa i one najpristupačnije – gube svoju svrhu.

Ovaj okrugli stol je još jednom potvrdio da je promjena moguća, ali zahtijeva zajednički trud i rad institucija, organizacija i pojedinaca. Samo inkluzivno društvo može biti pravedno društvo, a međusektorska suradnja i uzajamna podrška ključni su za izgradnju inkluzivnog društva.

“Mislim da je cilj ovog događaja da otvoreno razgovaramo o problemima koje svi imamo, ali i da postanemo svjesni s kakvim se izazovima svakodnevno suočavaju osobe s invaliditetom. Dizanje svijesti je prvi i najvažniji korak – tek nakon toga možemo ozbiljno govoriti o rješenjima”, izjavila je jedna od sudionica.

Projekt ACTIVE fokusira se na razvoj inkluzivne i pristupačne komunikacije u zemljama Zapadnog Balkana. Cilj projekta je podizanje svijesti javnosti o problemima nedovoljne pristupačnosti te predstavljanje mogućih rješenja kroz smjernice za poboljšanje pristupačnosti. Aktivnosti uključuju obuke o pristupačnoj komunikaciji i primjeni standarda “Easy to Read”, izradu brošura na jasnom jeziku, poboljšanje pristupačnosti web stranica, te kampanje usmjerene na promicanje pristupačne komunikacije.

U četvrtak, 24. travnja 2025. godine u Zenici, održan je okrugli stol koji je okupio predstavnike javnih ustanova i institucija s područja Zeničko-dobojskog kantona kao i predstavnike organizacija osoba s invaliditetom. Cilj događaja bio je potaknuti dijalog o unaprjeđenju pristupačnosti u lokalnim zajednicama te doprinijeti razvoju konkretnih rješenja kroz razmjenu iskustava i dobrih praksi.

U nastavku se govorilo o arhitektonskoj pristupačnosti kao jednoj od ključnih dimenzija opće pristupačnosti, ističući kako fizičko okruženje često predstavlja prvu prepreku za aktivno sudjelovanje osoba s invaliditetom u društvu. Naglašena je važnost dosljedne implementacije međunarodnih dokumenata, poput Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, u domaće zakonodavstvo i svakodnevnu praksu. Jednako važna bila je i informacijska pristupačnost, o kojoj je govorila gđa Tatjana Grujo, voditeljica projekta ACTIVE.

Naglasila je kako je pristup informacijama temeljno ljudsko pravo, ističući da je omogućavanje jednakog pristupa informacijama od ključne važnosti za uključivanje svih pojedinaca.

“Ako ne omogućimo ravnopravan pristup informacijama, svjesno ili nesvjesno isključujemo određene osobe, a to predstavlja oblik diskriminacije. U takvom slučaju, jasno je da nismo ispunili svoju odgovornost”, istaknula je ona.

Razgovarano je i o digitalnoj pristupačnosti te web pristupačnosti, pri čemu je naglašeno da pristupačan web nije samo tehničko pitanje – to je odraz poštovanja dostojanstva, jednakosti i prava svakog pojedinca. Istaknuto je kako pri kreiranju sadržaja za web stranice ili društvene mreže uvijek trebamo krenuti s pretpostavkom da su među posjetiteljima i osobe s invaliditetom, čime osiguravamo ravnopravan pristup informacijama za sve.

Selvedin Dedić, direktor Udruženja i Servis centra “Dlan” Zenica, istaknuo je da je pristupačna komunikacija temelj za ravnopravno učešće svih građana, posebno osoba s invaliditetom.

“Pristupačne informacije ne samo da omogućavaju svakome pristup potrebnim podacima, već u hitnim situacijama mogu i spasiti živote.”

Predstavnici MUP-a ukazali su na potrebu boljeg vizualnog predstavljanja procedura i informacija u šalter salama, kako bi se olakšalo snalaženje ne samo osobama s invaliditetom, nego i svima kojima je vizualna podrška potrebna. Istaknuli su da se određene aktivnosti već provode, ali da nisu uvijek dovoljno vidljive javnosti.

“U MUP-u pokušavamo gledati sve građane ravnopravno – ali još mnogo toga treba učiniti da pristup informacijama bude zaista jednostavan i vidljiv svima.”

Aida Medić, predstavnica Koalicije organizacija osoba s invaliditetom ZDK, podijelila je lično iskustvo života s multiplom sklerozom, govoreći o izazovima koje donose nevidljivi oblici invaliditeta.

“Prava inkluzija počinje kada razumijemo i nevidljive oblike invaliditeta. To znači da prestanemo samo fokusirati pažnju na očigledne, fizičke barijere i počnemo prepoznavati izazove s kojima se suočavaju osobe s nevidljivim invaliditetom, kao što su mentalna i emocionalna stanja, kronične bolesti ili neurološki poremećaji. Inkluzija nije samo prilagodba fizičkog prostora, već i društvene norme, komunikacije i pristupa informacijama. Kada razumijemo da invaliditet nije uvijek vidljiv, stvaramo društvo koje istinski prihvaća sve svoje članove i osigurava ravnopravan pristup svakom pojedincu, bez obzira na prirodu njihovih poteškoća.”

Na kraju, sudionici su se složili da društvo mora biti inkluzivno za sve – ne samo zbog osoba s invaliditetom, nego radi dobrobiti svih članova zajednice. Zaključeno je da je međusobna komunikacija osnova svakog napretka, jer bez iskrene, jasne i otvorene komunikacije, sve druge mjere – pa i one najpristupačnije – gube svoju svrhu.

Ovaj okrugli stol je još jednom potvrdio da je promjena moguća, ali zahtijeva zajednički trud i rad institucija, organizacija i pojedinaca. Samo inkluzivno društvo može biti pravedno društvo, a međusektorska suradnja i uzajamna podrška ključni su za izgradnju inkluzivnog društva.

“Mislim da je cilj ovog događaja da otvoreno razgovaramo o problemima koje svi imamo, ali i da postanemo svjesni s kakvim se izazovima svakodnevno suočavaju osobe s invaliditetom. Dizanje svijesti je prvi i najvažniji korak – tek nakon toga možemo ozbiljno govoriti o rješenjima”, izjavila je jedna od sudionica.

Projekt ACTIVE fokusira se na razvoj inkluzivne i pristupačne komunikacije u zemljama Zapadnog Balkana. Cilj projekta je podizanje svijesti javnosti o problemima nedovoljne pristupačnosti te predstavljanje mogućih rješenja kroz smjernice za poboljšanje pristupačnosti. Aktivnosti uključuju obuke o pristupačnoj komunikaciji i primjeni standarda “Easy to Read”, izradu brošura na jasnom jeziku, poboljšanje pristupačnosti web stranica, te kampanje usmjerene na promicanje pristupačne komunikacije.