Rasprava članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika i Šefika Džaferovića, koju su mediji zabilježili na marginama samita Procesa Brdo – Brijuni, nastavljena je, prema informacijama portala Faktor.ba, tokom samog samita i izlaganja učesnika.
Inicirao ju je, saznajemo, Milorad Dodik. On je u svom izlaganju odgovornost za gotovo sve izazove sa kojima se suočava BiH fakturisao Bošnjacima. Odnosilo se to, prije svega, na neformiranje državne vlasti, odnosno novog saziva Vijeća ministara BiH. To je i bio predmet rasprave sa Džaferovićem na marginama samita.
Džaferović je replicirao nakon Dodikovog izlaganja. Pojasnio je da prepreka formiranju vlasti nisu Bošnjaci, već upravo Dodik i zvaničnici njegove političke opcije zbog nepoštivanja vladavine zakona. BiH je, podsjetio je Džaferović, dobila poziv NATO-a da dostavi Godišnji nacionalni program (ANP), a integracije u NATO savez su obaveza institucijama BiH koju propisuje Zakon o odbrani BiH, Odluke Predsjedništva BiH iz 2009. godine te Strategija vanjske politike BiH.
Uprkos tim obavezama, Dodikova politička opcija odbija poštivati usvojene zakone i odluke, što je ključna prepreka formiranju vlasti.
“Izvolite, pošaljite ANP (Godišnji nacionalni program), odmah ćemo imati Vijeće ministara. To nije do nas već do onih koji neće da poštuju princip vladavine prava”, kazao je Džaferović replicirajući Dodiku.
Dogovor o granicama sa susjedima
Kritiziranje Bošnjaka u kontekstu neformiranja državne vlasti nije jedina neprimjerena tema koju je Dodik, suprotno namjeni samita u Tirani, inicirao pred regionalnim liderima i zvaničnicima Evropske unije (EU). Zbog Bošnjaka, kazao je, nije postignut dogovor o granicama sa susjedima, kao i dogovor o izmjenama Izbornog zakona BiH.
“Bošnjaci preglasavaju Hrvate i ne dozvoljavaju im da izaberu svoje legitimne predstavnika “, uvjeravao je Dodik učesnike samita.
Ni na ove konstatacije mu Džaferović nije ostao dužan. Pojasnio je da se izbori u BiH održavaju u skladu sa Ustavom i Izbornim zakonom BiH. Objasnio je kako odgovornost za nepostizanje dogovora oko ključnih obaveza BiH, kada su izmjene izbornog zakonodavsta u pitanju, nije u rukama Bošnjaka.
“Ko god želi, može saznati ko je kriv zato što nije implementirana odluka u predmetu “Sejdić-Finci”. Neka pita raniju Evropsku komisiju zašto što nije urađeno. Gospodin Stefan Fule to najbolje zna”,kazao je Džaferović.
Dodao je da, kada je u pitanju Izborni zakon, ne postoji odluka Ustavnog suda BiH koja se odnosi na izbore za članove Predsjedništva BiH. Postoji ona koja se odnosi na izbor delegata u Dom naroda FBiH. Posebno je naglasio da postoje odluke Evropskog suda za ljudska prava koje se odnose na građane BiH koji ne pripadaju niti jednom konstitutivnom narodu. Ipak, one još uvijek nisu implementirane.
Najviše prostora je zauzela rasprava o granicama BiH sa Srbijom i Hrvatskom. I u tom je slučaju Dodik zastupao stavove susjednih država. Tvrdio je da kada je Srbija u pitanju, Bošnjaci opstruiraju postizanje dogovora, odnosno ne prihvataju prijedlog Beograda o razmjeni teritorija.
Džaferović je odgovorio da su granice BiH sa susjedima poznate, da se poštuju. S druge strane, napomenu je, susjedi izbjegavaju zaključiti ugovore o granicama.
“Nema razmjene teritorija i nikada neće biti nikakve razmjene teritorija”,poručio je Džaferović. Pojasnio je i da je neophodno zaključiti ugovor o postojećim međunarodno priznatim granicama, a da se tek onda može razgovarati o pograničnim pitanjima, u skladu sa međunarodnim konvencijama i obostranim interesima.
Pelješki most
Na samitu u Tirani je otvoreno i pitanje granice sa Republikom Hrvatskom, a u kontekstu Pelješkog mosta, čija gradnja ugrožava pravo BiH na slobodan pristup otvorenom moru.
“Hrvatska izgradnjom Pelješkog mosta ne zagrađuje BiH”, tvrdila je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović.
Svoj je stav nastojala obrazložiti i konstatacijama da je bh. more plitko. Tvrdila je i da je Hrvatska ostavila prolaz BiH. Grabar-Kitarović je tvrdila da su visina i raspon stubova Pelješkog mosta prilagođavani kako bi se, navodno, zadovoljili interesi BiH.
Džaferović je podsjetio Grabar-Kitarović da Hrvatska gradi Pelješki most bez saglasnosti BiH, što potvrđuje i Odluka Predsjedništva BiH iz 2009. godine, odnosno pismo kojim je Predsjedništvo BiH upoznalo Hrvatsku da se protivi gradnji Mosta. To je, dodao je Džaferović, jedini zvanični stav BiH.
“Vi niste htjeli i nećete da saslušate službeni stav BiH nego ga ignorirate izgradnjom mosta. Ako mislite da ste u pravu, pristanite da međunarodni sud to procijeni. BiH se onemogućava pristup otvorenom moru”, kazao je Džaferović.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
