Bugarsku u posljednjim danima potresa špijunska afera, u kojoj glavnu ulogu imaju “diplomate” iz Ambasade Ruske Federacije u Sofiji.

Ured bugarskog specijalnog tužioca je na osnovu informacija Državne agencije za nacionalnu sigurnost istraživao prvog sekretara Ambasade Ruske Federacije, te je otkrio da se od septembra 2018. godine bavio špijunskim aktivnostima. Navodno je, sudeći prema optužbama, vrbovao visokorangirane bugarske zvaničnike, među kojima je i jedan koji je imao pristup povjerljivim informacijama o Bugarskoj, Evropskoj uniji i NATO-u. Od njih je, navodi se, prikupljao informacije u obavještajne svrhe, a u zamjenu je pružao i materijalnu podršku.

Istraga je prekinuta zbog diplomatskog imuniteta optuženog, ali je ruski ambasador Anatoly Markov pozvan u Ministarstvo vanjskih poslova Bugarske 25. oktobra, gdje mu je saopćeno da diplomata-špijun mora napustiti zemlju. Tri dana kasnije je utvrđeno da to nije urađeno, pa je prvi sekretar Ambasade Rusije proglašen za “personu non grata”, te su mu ostavljena 24 sata da napusti Bugarsku.

U javnosti su se pojavile različite informacije o identitetu ruskog diplomate-špijuna. Bugarski portal Mediapool ga je identificirao kao Andreja Egorova, dok ukrajinski mediji prenose da se radi o Vladimiru Rusyaevu. Obojica su na listi prvih sekretara Ambasade Rusije.

Rusyaev je, sudeći prema pisanju ukrajinskog Obozrevatela, službenik ruske Vojne obavještajne službe (GRU). Istovremeno je novom ruskom vojnom atašeu u Sofiji odbijen zahtjev za izdavanje diplomatske vize.

Ovaj skandal se dogodio nekoliko sedmica nakon što je u septembru bugarsko tužilaštvo iznijelo optužbe protiv Nikolaja Malinova, čelnika bugarskog Nacionalnog pokreta rusofila, zbog špijunaže u korist Rusije. Malinov je negirao te optužbe, a vjeruje se da je posljednja afera direktno povezana sa Malinovom.

U istom predmetu je Bugarska na deset godina zabranila ulazak u zemlju bivšem KGB-ovom generalu Leonidu Reshetnikovu, koji važi za osobu blisku ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Jedanaestog septembra je tužilac Sotir Tsatsarov potvrdio da je Državna agencija za nacionalnu sigurnost izrekla desetogodišnju zabranu ulaska u zemlju i ruskom milijarderu Konstantinu Malofeevu, koji je, navodno, održavao kontakte sa Malinovom.

Ovo je prvi put nakon 2001. godine da Bugarska protjeruje ruske diplomate. Tada su trojica ruskih diplomata protjerana nakon što je bivši bugarski vojni obavještajac pritvoren zbog odavanja tajnih informacija Ambasadi Rusije.

Malinov, bivši član Socijalističke stranke Bugarske, zvanično je optužen za špijuniranje i pranje novca za potrebe ruskih organizacija, te mu prijeti kazna od pet do 15 godina zatvora. Optužen je da je u zamjenu za novac odavao tajne informacije dvjema ruskim organizacijama, Ruskom institutu za strateške studije i Društvu dvoglavog orla. Tužilac Sotir Tsatsarov tvrdi da su informacije koje je Malinov dostavljao Rusima direktno ugrozile bugarsku nacionalnu sigurnost u okviru pokušaja da se uspostavi utjecaj na bugarsku vanjsku politiku u kontekstu odnosa prema Rusiji i Zapadu.

Leonid Reshetnikov je bivši sovjetski i ruski obavještajac koji se penzionisao 2009. godine sa činom generala-pukovnika. On je ruski državljanin koji tečno govori bugarski i srpski, a od 2009. do 2017. godine je bio direktor Ruskog instituta za strateške studije. Ta je organizacija široj javnosti poznatija po odgovornosti za pokušaj manipuliranja rezultatima američkih predsjedničkih izbora 2016. godine u korist Donalda Trumpa. Njegov zadatak u Bugarskoj je, prema tvrdnjama tamošnjih institucija, bio koordiniranje ruskih špijunskih opetacija s ciljem preusmjeravanja ove zemlje članice NATO-a i Evropske unije ka Kremlju.

Reshetnikov, koji je u oktobru 2016. godine poručio da je “vrijeme za Rusiju da se vrati na Balkan”, svojevremeno je otvorio i ogranak Ruskog instituta za strateške studije u Beogradu, gdje je od ranije održavao uske veze sa tamošnjim vlastima, još od vremena Slobodana Miloševića. Njegovo se ime spominjalo i u kontekstu pokušaja državnog udara u Crnoj Gori, a nekoliko dana nakon što je otkriven identitet obavještajaca GRU-a koji su učestvovali u pokušaju udara je Putin smijenio Reshetnikova i zamijenio ga Mikhailom Fradkovom.

Reshetnikovu je u junu 2015. godine tadašnji predsjednik bh. entiteta RS Milorad Dodik uručio Orden Njegoša prvog reda, a isto odlikovanje je pripalo i ruskom oligarhu Konstantinu Malofeevu.

Veze Malinova sa Malofeevom su također predmet istrage. Malofeev je ranije završio na “crnoj listi” Evropske unije i SAD-a zbog uloge u destabiliziranju Ukrajine i organiziranju aneksije Krima. Prije pet godina je Ukrajina pokrenula krivičnu istragu protiv Malofeeva zbog navodnog finansiranja proruskih paravojnih skupina na istoku te zemlje, koje su se borile protiv ukrajinskih vladinih snaga u sukobima u kojima je stradalo više od 13.000 osoba.

Malofeevu, koji se također dovodio u vezu sa pokušajem državnog udara u Crnoj Gori, zabranjen je ulazak i u BiH. Krajem maja 2018. godine je posljednji put pokušao ući u našu zemlju, ali mu je Granična policija BiH na Međunarodnom aerodromu Banja Luka uručila rješenje o protjerivanju iz BiH jer, kako se navodi u dokumentu, predstavlja prijetnju BiH, javnom poretku, javnom redu i miru, javnom zdravlju BiH ili međunarodnim odnosima.

Malofeev se u Banjoj Luci trebao sastati sa tadašnjim predsjednikom bh. entiteta RS Miloradom Dodikom, što mu ne bi bio prvi susret sa sadašnjim članom Predsjedništva BiH. Tokom 2017. godine je u više navrata dolazio u našu zemlju, gdje se sastajao sa čelnicima entiteta RS.

Na dan Općih izbora u BiH, 12. oktobra 2014. godine, Dodik je došao do hotela Kaldera kraj Banje Luke, gdje se sastao sa Malofeevom, u čijoj su organizaciji u BiH uoči izbora stigli Donski kozaci, koje je predvodio Nikolaj Đakonov. Isti ti Kozaci su prethodno učestvovali u borbama u Ukrajini, a u Banjoj Luci su trebali osigurati Dodikovu pobjedu, koja je bila strateški interes Rusije u našoj zemlji.

Malofeev je u Banju Luku, kako bi nadgledao Kozake, poslao svog bliskog saradnika Zuraba Zhavchavadzea. Petnaest godina ranije je Zhavchavadze bio mentor tada tinejdžeru Malofeevu, a kasnije je vodio njegovu “humanitarnu organizaciju”. I Zhavchavadze je optužen za pripremu aneksije Krima i dešavanja u Donbassu.

Indikativno je da su isti akteri koje su bugarske vlasti identificirale kao odgovorne za pokušaj destabiliziranja te zemlje aktivni i u BiH, gdje otvoreno podržavaju Dodika i njegovu aktuelnu “anti-NATO” politiku, suprotnu onoj koju je zastupao 2005. godine kada je usvajan Zakon o odbrani, ili 2009. godine, kada je SNSD-ov Nebojša Radmanović kao predsjedavajući Predsjedništva BiH zatražio članstvo naše zemlje u NATO-u.

Bugarsku u posljednjim danima potresa špijunska afera, u kojoj glavnu ulogu imaju “diplomate” iz Ambasade Ruske Federacije u Sofiji.

Ured bugarskog specijalnog tužioca je na osnovu informacija Državne agencije za nacionalnu sigurnost istraživao prvog sekretara Ambasade Ruske Federacije, te je otkrio da se od septembra 2018. godine bavio špijunskim aktivnostima. Navodno je, sudeći prema optužbama, vrbovao visokorangirane bugarske zvaničnike, među kojima je i jedan koji je imao pristup povjerljivim informacijama o Bugarskoj, Evropskoj uniji i NATO-u. Od njih je, navodi se, prikupljao informacije u obavještajne svrhe, a u zamjenu je pružao i materijalnu podršku.

Istraga je prekinuta zbog diplomatskog imuniteta optuženog, ali je ruski ambasador Anatoly Markov pozvan u Ministarstvo vanjskih poslova Bugarske 25. oktobra, gdje mu je saopćeno da diplomata-špijun mora napustiti zemlju. Tri dana kasnije je utvrđeno da to nije urađeno, pa je prvi sekretar Ambasade Rusije proglašen za “personu non grata”, te su mu ostavljena 24 sata da napusti Bugarsku.

U javnosti su se pojavile različite informacije o identitetu ruskog diplomate-špijuna. Bugarski portal Mediapool ga je identificirao kao Andreja Egorova, dok ukrajinski mediji prenose da se radi o Vladimiru Rusyaevu. Obojica su na listi prvih sekretara Ambasade Rusije.

Rusyaev je, sudeći prema pisanju ukrajinskog Obozrevatela, službenik ruske Vojne obavještajne službe (GRU). Istovremeno je novom ruskom vojnom atašeu u Sofiji odbijen zahtjev za izdavanje diplomatske vize.

Ovaj skandal se dogodio nekoliko sedmica nakon što je u septembru bugarsko tužilaštvo iznijelo optužbe protiv Nikolaja Malinova, čelnika bugarskog Nacionalnog pokreta rusofila, zbog špijunaže u korist Rusije. Malinov je negirao te optužbe, a vjeruje se da je posljednja afera direktno povezana sa Malinovom.

U istom predmetu je Bugarska na deset godina zabranila ulazak u zemlju bivšem KGB-ovom generalu Leonidu Reshetnikovu, koji važi za osobu blisku ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Jedanaestog septembra je tužilac Sotir Tsatsarov potvrdio da je Državna agencija za nacionalnu sigurnost izrekla desetogodišnju zabranu ulaska u zemlju i ruskom milijarderu Konstantinu Malofeevu, koji je, navodno, održavao kontakte sa Malinovom.

Ovo je prvi put nakon 2001. godine da Bugarska protjeruje ruske diplomate. Tada su trojica ruskih diplomata protjerana nakon što je bivši bugarski vojni obavještajac pritvoren zbog odavanja tajnih informacija Ambasadi Rusije.

Malinov, bivši član Socijalističke stranke Bugarske, zvanično je optužen za špijuniranje i pranje novca za potrebe ruskih organizacija, te mu prijeti kazna od pet do 15 godina zatvora. Optužen je da je u zamjenu za novac odavao tajne informacije dvjema ruskim organizacijama, Ruskom institutu za strateške studije i Društvu dvoglavog orla. Tužilac Sotir Tsatsarov tvrdi da su informacije koje je Malinov dostavljao Rusima direktno ugrozile bugarsku nacionalnu sigurnost u okviru pokušaja da se uspostavi utjecaj na bugarsku vanjsku politiku u kontekstu odnosa prema Rusiji i Zapadu.

Leonid Reshetnikov je bivši sovjetski i ruski obavještajac koji se penzionisao 2009. godine sa činom generala-pukovnika. On je ruski državljanin koji tečno govori bugarski i srpski, a od 2009. do 2017. godine je bio direktor Ruskog instituta za strateške studije. Ta je organizacija široj javnosti poznatija po odgovornosti za pokušaj manipuliranja rezultatima američkih predsjedničkih izbora 2016. godine u korist Donalda Trumpa. Njegov zadatak u Bugarskoj je, prema tvrdnjama tamošnjih institucija, bio koordiniranje ruskih špijunskih opetacija s ciljem preusmjeravanja ove zemlje članice NATO-a i Evropske unije ka Kremlju.

Reshetnikov, koji je u oktobru 2016. godine poručio da je “vrijeme za Rusiju da se vrati na Balkan”, svojevremeno je otvorio i ogranak Ruskog instituta za strateške studije u Beogradu, gdje je od ranije održavao uske veze sa tamošnjim vlastima, još od vremena Slobodana Miloševića. Njegovo se ime spominjalo i u kontekstu pokušaja državnog udara u Crnoj Gori, a nekoliko dana nakon što je otkriven identitet obavještajaca GRU-a koji su učestvovali u pokušaju udara je Putin smijenio Reshetnikova i zamijenio ga Mikhailom Fradkovom.

Reshetnikovu je u junu 2015. godine tadašnji predsjednik bh. entiteta RS Milorad Dodik uručio Orden Njegoša prvog reda, a isto odlikovanje je pripalo i ruskom oligarhu Konstantinu Malofeevu.

Veze Malinova sa Malofeevom su također predmet istrage. Malofeev je ranije završio na “crnoj listi” Evropske unije i SAD-a zbog uloge u destabiliziranju Ukrajine i organiziranju aneksije Krima. Prije pet godina je Ukrajina pokrenula krivičnu istragu protiv Malofeeva zbog navodnog finansiranja proruskih paravojnih skupina na istoku te zemlje, koje su se borile protiv ukrajinskih vladinih snaga u sukobima u kojima je stradalo više od 13.000 osoba.

Malofeevu, koji se također dovodio u vezu sa pokušajem državnog udara u Crnoj Gori, zabranjen je ulazak i u BiH. Krajem maja 2018. godine je posljednji put pokušao ući u našu zemlju, ali mu je Granična policija BiH na Međunarodnom aerodromu Banja Luka uručila rješenje o protjerivanju iz BiH jer, kako se navodi u dokumentu, predstavlja prijetnju BiH, javnom poretku, javnom redu i miru, javnom zdravlju BiH ili međunarodnim odnosima.

Malofeev se u Banjoj Luci trebao sastati sa tadašnjim predsjednikom bh. entiteta RS Miloradom Dodikom, što mu ne bi bio prvi susret sa sadašnjim članom Predsjedništva BiH. Tokom 2017. godine je u više navrata dolazio u našu zemlju, gdje se sastajao sa čelnicima entiteta RS.

Na dan Općih izbora u BiH, 12. oktobra 2014. godine, Dodik je došao do hotela Kaldera kraj Banje Luke, gdje se sastao sa Malofeevom, u čijoj su organizaciji u BiH uoči izbora stigli Donski kozaci, koje je predvodio Nikolaj Đakonov. Isti ti Kozaci su prethodno učestvovali u borbama u Ukrajini, a u Banjoj Luci su trebali osigurati Dodikovu pobjedu, koja je bila strateški interes Rusije u našoj zemlji.

Malofeev je u Banju Luku, kako bi nadgledao Kozake, poslao svog bliskog saradnika Zuraba Zhavchavadzea. Petnaest godina ranije je Zhavchavadze bio mentor tada tinejdžeru Malofeevu, a kasnije je vodio njegovu “humanitarnu organizaciju”. I Zhavchavadze je optužen za pripremu aneksije Krima i dešavanja u Donbassu.

Indikativno je da su isti akteri koje su bugarske vlasti identificirale kao odgovorne za pokušaj destabiliziranja te zemlje aktivni i u BiH, gdje otvoreno podržavaju Dodika i njegovu aktuelnu “anti-NATO” politiku, suprotnu onoj koju je zastupao 2005. godine kada je usvajan Zakon o odbrani, ili 2009. godine, kada je SNSD-ov Nebojša Radmanović kao predsjedavajući Predsjedništva BiH zatražio članstvo naše zemlje u NATO-u.