Zabrana uvoza ruske nafte, u sklopu europskih sankcija Rusiji, koju je inicirala Hrvatska „očigledno je otvoreni akt neprijateljstva prema Srbiji i toga da su oni spremni bilo što koristiti protiv Srbije, tako i energetsku krizu“, ocijenila je u petak srbijanska premijerka Ana Brnabić.

– Mi ćemo se morati nešto drugačije pozicionirati – rekla je Brnabić, ne preciziravši što bi značila promjena pozicije službenog Beograda i prema kome.

– Taj jedini naftovod na koji smo mi priključeni, nažalost prolazi kroz Hrvatsku. Pokazala je da je nesiguran partner, nesiguran dobavljač i da koristi energetiku u političke svrhe – rekla je Brnabić, naglasivši da je “Srbija platila svaki dinar” za korištenje tog naftovoda.

Brnabić je ocijenila kako najava iz Europske unije da Srbija nije izuzeta iz osmog paketa sankcija Rusiji te da nije izuzeta iz odluke o zabrani uvoza ruske nafte “praktično znači sankcije prema Srbiji”.

Na pitanje može li Srbija bez uvoza nafte iz Rusije, Brnabić je odgovorila “možemo potpuno bez ruske nafte”, istaknuvši da bi opskrba iz drugih izvora bila znatno skuplja.

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u četvrtak u Pragu da Srbija može preko Hrvatske uvoziti svu naftu osim ruske i da ne može, ako želi europsku perspektivu, sjediti na dvije stolice, javlja Hina.

– Ja sam već nekoliko puta poručio da Srbija u ovakvim okolnostima ne može sjediti na dvije stolice, ne može biti zemlja koja će doći ovdje, razgovarati o europskoj perspektivi i očekivati velike iskorake, a ne poštovati niti jednu sankciju prema Rusiji – rekao je Plenković.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić upitao je, reagirajući na Plenkovićevu izjavu, “kako preživjeti u Europi u situaciji ako ćemo jedni drugima podmetati nogu”.

Članice Europske unije postigle su u srijedu dogovor o osmom paketu sankcija protiv Rusije, koji se odnosi i na ograničavanje cijena nafte koju Rusija izvozi u treće zemlje.

Paket sankcija uključuje, među ostalim, pravnu osnovu za uvođenje granične cijene ruske nafte, ali bi se ona trebala odnositi samo na pomorski transport sirove nafte i određenih derivata u treće zemlje i povezane usluge.

Naftna industrija Srbije uvozi rusku naftu preko Omišlja na Krku i Jadranskog naftovoda (JANAF). Kada je EU u lipnju usvojila embargo na uvoz ruske nafte u EU morskim putem, koji će stupiti na snagu u prosincu, to je značilo da Srbija više neće moći prevoziti rusku naftu iz Omišlja u rafineriju u Pančevu preko JANAF-a nakon prosinca.

U prijedlogu osmog paketa sankcija Europska komisija dala je iznimku za Srbiju i predložila da joj EU dopusti nastavak transporta ruske nafte iz Omišlja i Janafa u Pančevo jer je to pitanje energetske sigurnosti na zapadnom Balkanu.

Tema s naftom dominira u petak na naslovnicama pojedinih beogradskih medija, a provladini tabloidi inzistiraju na ocjeni da je na djelu “prljavi rat EU protiv Srbije” te da je Unija “nažalost nemoćna spriječiti hrvatsku sabotažu”.

Istodobno, list liberalno-građanske orijentacije “Danas” na naslovnici je istaknuo “Sankcije Beogradu uvodi EU, a ne Hrvatska”.

Zabrana uvoza ruske nafte, u sklopu europskih sankcija Rusiji, koju je inicirala Hrvatska „očigledno je otvoreni akt neprijateljstva prema Srbiji i toga da su oni spremni bilo što koristiti protiv Srbije, tako i energetsku krizu“, ocijenila je u petak srbijanska premijerka Ana Brnabić.

– Mi ćemo se morati nešto drugačije pozicionirati – rekla je Brnabić, ne preciziravši što bi značila promjena pozicije službenog Beograda i prema kome.

– Taj jedini naftovod na koji smo mi priključeni, nažalost prolazi kroz Hrvatsku. Pokazala je da je nesiguran partner, nesiguran dobavljač i da koristi energetiku u političke svrhe – rekla je Brnabić, naglasivši da je “Srbija platila svaki dinar” za korištenje tog naftovoda.

Brnabić je ocijenila kako najava iz Europske unije da Srbija nije izuzeta iz osmog paketa sankcija Rusiji te da nije izuzeta iz odluke o zabrani uvoza ruske nafte “praktično znači sankcije prema Srbiji”.

Na pitanje može li Srbija bez uvoza nafte iz Rusije, Brnabić je odgovorila “možemo potpuno bez ruske nafte”, istaknuvši da bi opskrba iz drugih izvora bila znatno skuplja.

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u četvrtak u Pragu da Srbija može preko Hrvatske uvoziti svu naftu osim ruske i da ne može, ako želi europsku perspektivu, sjediti na dvije stolice, javlja Hina.

– Ja sam već nekoliko puta poručio da Srbija u ovakvim okolnostima ne može sjediti na dvije stolice, ne može biti zemlja koja će doći ovdje, razgovarati o europskoj perspektivi i očekivati velike iskorake, a ne poštovati niti jednu sankciju prema Rusiji – rekao je Plenković.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić upitao je, reagirajući na Plenkovićevu izjavu, “kako preživjeti u Europi u situaciji ako ćemo jedni drugima podmetati nogu”.

Članice Europske unije postigle su u srijedu dogovor o osmom paketu sankcija protiv Rusije, koji se odnosi i na ograničavanje cijena nafte koju Rusija izvozi u treće zemlje.

Paket sankcija uključuje, među ostalim, pravnu osnovu za uvođenje granične cijene ruske nafte, ali bi se ona trebala odnositi samo na pomorski transport sirove nafte i određenih derivata u treće zemlje i povezane usluge.

Naftna industrija Srbije uvozi rusku naftu preko Omišlja na Krku i Jadranskog naftovoda (JANAF). Kada je EU u lipnju usvojila embargo na uvoz ruske nafte u EU morskim putem, koji će stupiti na snagu u prosincu, to je značilo da Srbija više neće moći prevoziti rusku naftu iz Omišlja u rafineriju u Pančevu preko JANAF-a nakon prosinca.

U prijedlogu osmog paketa sankcija Europska komisija dala je iznimku za Srbiju i predložila da joj EU dopusti nastavak transporta ruske nafte iz Omišlja i Janafa u Pančevo jer je to pitanje energetske sigurnosti na zapadnom Balkanu.

Tema s naftom dominira u petak na naslovnicama pojedinih beogradskih medija, a provladini tabloidi inzistiraju na ocjeni da je na djelu “prljavi rat EU protiv Srbije” te da je Unija “nažalost nemoćna spriječiti hrvatsku sabotažu”.

Istodobno, list liberalno-građanske orijentacije “Danas” na naslovnici je istaknuo “Sankcije Beogradu uvodi EU, a ne Hrvatska”.