Velika stradanja, kao što je to slučaj u Turskoj i Siriji, otvaraju mnoga pitanja a ono najvažnije jeste da li je sve tako moralo biti i da li je bilo moguće nešto preventivno učiniti?

Kako piše Boris Britvar, zenički arhitekta, na svom Facebook profilu, kvalitet gradnje sam po sebi jeste jedan od uzroka velikog broja žrtava od potresa, ali ishodište problema je prije svega vezano za prostorno planiranje i izradu prostorno-planskih dokumenata koji, osim urbanističkih i arhitektonskih postavki, utvrđuju i principe gradnje u odnosu na procjenu seizmičkih rizika i smjernica iz studije o inžinjersko-geološkim ispitivanjima.

– Predmetnu materiju ću pokušati pojasniti na primjeru grada Zenica (u biti ista problematika vrijedi za većinu gradova u našoj zemlji) koji je donio Prostorni plan 27.12.2017.godine, bez zakonom utvrđenih dokumenata, a između ostalih bez karte procjene seizmoloških rizika, bez studije o inžinjersko-geološkim ispitivanjima, bez saglasnosti Kantonalne uprave civilne zaštite u smislu zaštite stanovništva i materijalnih dobara, itd… – navodi Britvar.

Kako ističe, prostornim planom Grada Zenica je problematika potresa obuhvaćena sa svega dvije rečenice, bez utvrđenih obaveznih smjernica i mjera za ograničavanje negativnih efekata seizmoloških aktivnosti, a isto se odnosi i na nezakonito usvojene Regulacione planove kojima se, po narudžbi građevinskog lobija, predviđa izgradnja nebodera i do 100m visine čak i u zoni eksploatacionih polja rudnika.

– Izrada Regulacionih planova je svedena na razinu komentara tipa “neka se gradi”, “treba uljepšati grad”, “a šta su radili oni prije”,”ono što je nacrtano ne znači da će biti napravljeno” itd. Da li ćemo, poučeni teškom tragedijom u Turskoj i Siriji, naučiti da prostorno planiranje nije stvar stihijske gradnje i kvazi patriotskih privilegovanih interesnih skupina, nego skup aktivnosti čiji je cilj utvrđivanje načina korištenja, organizacije i zaštite prostora i ljudi, na temeljima struke i zakona, što u konačnici za cilj ima stvaranje boljih uvjeta za život, rad i sigurnost ljudi na principima održivog razvoja – kaže Britvar.

Dobar urbanizam jeste garancija za izgradnju dobrih kuća ali dobre kuće nisu garancija za dobar urbanizam – navodi na kraju Britvar.

Velika stradanja, kao što je to slučaj u Turskoj i Siriji, otvaraju mnoga pitanja a ono najvažnije jeste da li je sve tako moralo biti i da li je bilo moguće nešto preventivno učiniti?

Kako piše Boris Britvar, zenički arhitekta, na svom Facebook profilu, kvalitet gradnje sam po sebi jeste jedan od uzroka velikog broja žrtava od potresa, ali ishodište problema je prije svega vezano za prostorno planiranje i izradu prostorno-planskih dokumenata koji, osim urbanističkih i arhitektonskih postavki, utvrđuju i principe gradnje u odnosu na procjenu seizmičkih rizika i smjernica iz studije o inžinjersko-geološkim ispitivanjima.

– Predmetnu materiju ću pokušati pojasniti na primjeru grada Zenica (u biti ista problematika vrijedi za većinu gradova u našoj zemlji) koji je donio Prostorni plan 27.12.2017.godine, bez zakonom utvrđenih dokumenata, a između ostalih bez karte procjene seizmoloških rizika, bez studije o inžinjersko-geološkim ispitivanjima, bez saglasnosti Kantonalne uprave civilne zaštite u smislu zaštite stanovništva i materijalnih dobara, itd… – navodi Britvar.

Kako ističe, prostornim planom Grada Zenica je problematika potresa obuhvaćena sa svega dvije rečenice, bez utvrđenih obaveznih smjernica i mjera za ograničavanje negativnih efekata seizmoloških aktivnosti, a isto se odnosi i na nezakonito usvojene Regulacione planove kojima se, po narudžbi građevinskog lobija, predviđa izgradnja nebodera i do 100m visine čak i u zoni eksploatacionih polja rudnika.

– Izrada Regulacionih planova je svedena na razinu komentara tipa “neka se gradi”, “treba uljepšati grad”, “a šta su radili oni prije”,”ono što je nacrtano ne znači da će biti napravljeno” itd. Da li ćemo, poučeni teškom tragedijom u Turskoj i Siriji, naučiti da prostorno planiranje nije stvar stihijske gradnje i kvazi patriotskih privilegovanih interesnih skupina, nego skup aktivnosti čiji je cilj utvrđivanje načina korištenja, organizacije i zaštite prostora i ljudi, na temeljima struke i zakona, što u konačnici za cilj ima stvaranje boljih uvjeta za život, rad i sigurnost ljudi na principima održivog razvoja – kaže Britvar.

Dobar urbanizam jeste garancija za izgradnju dobrih kuća ali dobre kuće nisu garancija za dobar urbanizam – navodi na kraju Britvar.