Prema novoj karti Evrope, koju je izradio kartograf, češki lingvista i matematičar Jakub Marian, iz BiH je od 1991. godine emigriralo 1,3 miliona stanovnika, iz Srbije 900.000, dok se podaci za Hrvatsku još ažuriraju, jer je u toku ogroman talas novih odlazaka.

Ova karta pokazala je katastrofalne podatke o odlasku radnog sposobnog stanovništva sa prostora Balkana u inostranstvo. Kako je navedeno, iz BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore samo tokom 2015. godine u potrazi za boljim životom otišla je gotovo petina stanovništva.

Prema mišljenju analitičara, uz ratove i njihove posljedice, globalizacija je učinila svoje – oduzela je balkanskim narodima i zemljama domaće tržište, a zapadna Evropa, nakon što je preuzela veliki dio bogatstva tih zemalja, sada uzima i njihove najinteligentnije i radno sposobne ljude u najboljim godinama.

Rektor Univerziteta u Istočnom Sarajevu prof. dr Stevo Pašalić kaže da se podaci do kojih je on došao ne poklapaju u potpunosti sa podacima koje objavio češki matematičar.

“Uradio sam studiju o migracijama za period od 1991. do 2017. godine, a iz koje je vidljivo da je BiH u tom periodu ‘izgubila’ 1.132.000 svojih građana. Radi se o migracijama i one su bile različitog karaktera. Tokom rata iz BiH je otišlo oko milion ljudi, od čega se u BiH nikada nije vratilo 527.000. Poslije rata uglavnom se odlazilo zbog ekonomskih razloga”, navodi Pašalić dodajući kako je ova vrsta migracija stanovništva bila karakteristične za BiH i u ranijem periodu, prije devedesetih godina.

Demograf Aleksandar Čavić ističe da podaci češkog matematičara mogu biti tačni, ali i da iznesene brojke mogu biti još veće ukoliko je Marian u svojim proračunima uzeo u obzir i ratni period.

“Podaci koje ja imam u vezi su sa Republikom Srpskom i poratnim periodom. Prema tim podacima iz Srpske je od 1996. godine pa do danas otišlo oko 331.000 građana”, kaže Čavić.

Izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT Saša Grabovac naglašava da je odlazak radnog sposobnog stanovništva u inostranstvo svakim danom sve evidentniji.

“To je činjenica od koje ne treba bježati i okretati glavu. Ipak, ja se nadam da će se dobar dio tog stanovništva jednog dana vratiti u BiH. Da bi do toga i došlo neophodno je da se napravi politička i ekonomska stabilnost, jer je to preduslov svega, pa i ovog povratka”, kategoričan je Grabovac.

Analiza Svjetske banke i Instituta za ekonomske studije u Beču, objavljena sredinom ove godine, pokazala je da je BiH balkanska zemlja sa najviše emigranata. U ovoj studiji je istaknuto da će trend iseljavanja bh. građana biti nastavljen, naročito jer je Njemačka olakšala procedure za građane koji traže posao u toj zemlji.

Prema novoj karti Evrope, koju je izradio kartograf, češki lingvista i matematičar Jakub Marian, iz BiH je od 1991. godine emigriralo 1,3 miliona stanovnika, iz Srbije 900.000, dok se podaci za Hrvatsku još ažuriraju, jer je u toku ogroman talas novih odlazaka.

Ova karta pokazala je katastrofalne podatke o odlasku radnog sposobnog stanovništva sa prostora Balkana u inostranstvo. Kako je navedeno, iz BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore samo tokom 2015. godine u potrazi za boljim životom otišla je gotovo petina stanovništva.

Prema mišljenju analitičara, uz ratove i njihove posljedice, globalizacija je učinila svoje – oduzela je balkanskim narodima i zemljama domaće tržište, a zapadna Evropa, nakon što je preuzela veliki dio bogatstva tih zemalja, sada uzima i njihove najinteligentnije i radno sposobne ljude u najboljim godinama.

Rektor Univerziteta u Istočnom Sarajevu prof. dr Stevo Pašalić kaže da se podaci do kojih je on došao ne poklapaju u potpunosti sa podacima koje objavio češki matematičar.

“Uradio sam studiju o migracijama za period od 1991. do 2017. godine, a iz koje je vidljivo da je BiH u tom periodu ‘izgubila’ 1.132.000 svojih građana. Radi se o migracijama i one su bile različitog karaktera. Tokom rata iz BiH je otišlo oko milion ljudi, od čega se u BiH nikada nije vratilo 527.000. Poslije rata uglavnom se odlazilo zbog ekonomskih razloga”, navodi Pašalić dodajući kako je ova vrsta migracija stanovništva bila karakteristične za BiH i u ranijem periodu, prije devedesetih godina.

Demograf Aleksandar Čavić ističe da podaci češkog matematičara mogu biti tačni, ali i da iznesene brojke mogu biti još veće ukoliko je Marian u svojim proračunima uzeo u obzir i ratni period.

“Podaci koje ja imam u vezi su sa Republikom Srpskom i poratnim periodom. Prema tim podacima iz Srpske je od 1996. godine pa do danas otišlo oko 331.000 građana”, kaže Čavić.

Izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT Saša Grabovac naglašava da je odlazak radnog sposobnog stanovništva u inostranstvo svakim danom sve evidentniji.

“To je činjenica od koje ne treba bježati i okretati glavu. Ipak, ja se nadam da će se dobar dio tog stanovništva jednog dana vratiti u BiH. Da bi do toga i došlo neophodno je da se napravi politička i ekonomska stabilnost, jer je to preduslov svega, pa i ovog povratka”, kategoričan je Grabovac.

Analiza Svjetske banke i Instituta za ekonomske studije u Beču, objavljena sredinom ove godine, pokazala je da je BiH balkanska zemlja sa najviše emigranata. U ovoj studiji je istaknuto da će trend iseljavanja bh. građana biti nastavljen, naročito jer je Njemačka olakšala procedure za građane koji traže posao u toj zemlji.