Drvo, kamen, voće, povrće samo su neki od proizvoda koje BiH uvozi u ogromnim količinama iako sve to ima u domaćoj ponudi. Najbolji primjer za to je voda, kojom je BiH najbogatija u regiji i među vodećim državama je u svijetu po količinama i čistoći vode.

Bosna i Hercegovina je na uvoz vode za 11 mjeseci ove godine potrošila je više od 210 miliona maraka, čime smo srušili dosadašnje višegodišnje rekorde, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO).

Zapanjujuće brojke uvoza vode u BiH iz godine u godinu raste. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, najviše vode smo uvezli iz Srbije, 29 miliona litara.

Ekonomski analitičar Igor Gavran, kaže da je osim vodom naše tržište preplavljeno uvoznim kamenonom, voćem i povrćem, mlijekom, pivom pa čak i drvetom, a sve najbrojane artikle imamo dovoljno i u našoj zemlji.

– Najznačajniju ulogu u smanjinvanju uvoza može odigrati država, ali i potrošači. Država bi trebala izdvojiti više novca za poticaje domaćim proizvođačima, a potrošači da izbjegavaju kupovinu stranih proizvoda i da kupuju domaće – kaže Gavran.

Voda se prodaje u maloprodaji i ugostiteljstvu i ako potrošač insistira da kupi domaću vodu, ili ako je nema neće kupiti uvoznu i vremenom bi to prešlo u naviku ljudima, ističe Gavran i pojašnjava:

– Koliko god bi država davala poticaja domaćim proizvođačima sve to ne bi bilo dovoljno, ako građani kupuju uvoznu vodu. Realno u BiH imamo domaću vodu koja je dostupna svugdje u državi. Država BiH mogla bi više uraditi na kontroli kvaliteta uvozne, poslije nedavnog skandala koji još nije razjašnjen da smo kupovali vodu u kojoj je bilo bakterija, a nisu otkrili koja je voda bila u pitanju, ko je tu koga potplatio i zbog čije korupcije je građanima u BiH ugroženo zdavlje. Pošto se nije znalo koja je voda neispravna, nije mi jasno zašto proizvođači vode čija je voda bila ispravna nisu tužili konkurenciju čija voda je sadržavala bakterije, jer i oni su izgubili na prodaji svoje vode. Potrošač ako ne zna koja je ispravna, a koja neispravna voda neće kupiti ni jednu.

Prema riječima Igora Gavrana, iako konstantna marketinška kampanja, promocija i kanali prodaje olakšavaju plasman uvozne vode, ipak je relativno jednostavno smanjiti uvoz, ako građani shvate da kupovinom domaće vode pomažu i samim sebi, a ne gube ništa na kvaliteti.

Za 11 mjeseci 2022. godine u Bosnu i Hercegovinu je najviše uvezeno proizvoda iz Hrvatske, dok ih je najviše izvezeno u Njemačku, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Kako se navodi u ovim podacima, za 11 mjeseci ove godine iz Bosne i Hercegovine je izvezeno proizvoda u vrijednosti nešto više od 17 milijardi KM. U istom periodu je u BiH uvezeno svih vrsta robe i proizvoda u iznosu od 29,1 milijardu KM, što znači da je uvoz veći od izvoza za 12 milijardi maraka.

Za 11 mjeseci ove godine na uvoz mlijeka i mlječnih prerađevina potrošeno je 182,4 miliona maraka. Uvezli smo plemenitih metala zlata, srebra, platine u vrijednosti 37,7 miliona maraka. Na markirane vrijedne ručne i džepne satove potrošeno je 13 miliona maraka, podaci su UIO.

I na kraju na desetine miliona maraka za 11 mjeseci ove godine potrošeno je skupe automobile Mercedes, Bently, Ferrari, Lamborgini, Porsche, Rolls Royce… Ove skupe automobile najviše su kupovali građani Sarajeva, Mostara, Travnika i Živinica.

Drvo, kamen, voće, povrće samo su neki od proizvoda koje BiH uvozi u ogromnim količinama iako sve to ima u domaćoj ponudi. Najbolji primjer za to je voda, kojom je BiH najbogatija u regiji i među vodećim državama je u svijetu po količinama i čistoći vode.

Bosna i Hercegovina je na uvoz vode za 11 mjeseci ove godine potrošila je više od 210 miliona maraka, čime smo srušili dosadašnje višegodišnje rekorde, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO).

Zapanjujuće brojke uvoza vode u BiH iz godine u godinu raste. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, najviše vode smo uvezli iz Srbije, 29 miliona litara.

Ekonomski analitičar Igor Gavran, kaže da je osim vodom naše tržište preplavljeno uvoznim kamenonom, voćem i povrćem, mlijekom, pivom pa čak i drvetom, a sve najbrojane artikle imamo dovoljno i u našoj zemlji.

– Najznačajniju ulogu u smanjinvanju uvoza može odigrati država, ali i potrošači. Država bi trebala izdvojiti više novca za poticaje domaćim proizvođačima, a potrošači da izbjegavaju kupovinu stranih proizvoda i da kupuju domaće – kaže Gavran.

Voda se prodaje u maloprodaji i ugostiteljstvu i ako potrošač insistira da kupi domaću vodu, ili ako je nema neće kupiti uvoznu i vremenom bi to prešlo u naviku ljudima, ističe Gavran i pojašnjava:

– Koliko god bi država davala poticaja domaćim proizvođačima sve to ne bi bilo dovoljno, ako građani kupuju uvoznu vodu. Realno u BiH imamo domaću vodu koja je dostupna svugdje u državi. Država BiH mogla bi više uraditi na kontroli kvaliteta uvozne, poslije nedavnog skandala koji još nije razjašnjen da smo kupovali vodu u kojoj je bilo bakterija, a nisu otkrili koja je voda bila u pitanju, ko je tu koga potplatio i zbog čije korupcije je građanima u BiH ugroženo zdavlje. Pošto se nije znalo koja je voda neispravna, nije mi jasno zašto proizvođači vode čija je voda bila ispravna nisu tužili konkurenciju čija voda je sadržavala bakterije, jer i oni su izgubili na prodaji svoje vode. Potrošač ako ne zna koja je ispravna, a koja neispravna voda neće kupiti ni jednu.

Prema riječima Igora Gavrana, iako konstantna marketinška kampanja, promocija i kanali prodaje olakšavaju plasman uvozne vode, ipak je relativno jednostavno smanjiti uvoz, ako građani shvate da kupovinom domaće vode pomažu i samim sebi, a ne gube ništa na kvaliteti.

Za 11 mjeseci 2022. godine u Bosnu i Hercegovinu je najviše uvezeno proizvoda iz Hrvatske, dok ih je najviše izvezeno u Njemačku, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Kako se navodi u ovim podacima, za 11 mjeseci ove godine iz Bosne i Hercegovine je izvezeno proizvoda u vrijednosti nešto više od 17 milijardi KM. U istom periodu je u BiH uvezeno svih vrsta robe i proizvoda u iznosu od 29,1 milijardu KM, što znači da je uvoz veći od izvoza za 12 milijardi maraka.

Za 11 mjeseci ove godine na uvoz mlijeka i mlječnih prerađevina potrošeno je 182,4 miliona maraka. Uvezli smo plemenitih metala zlata, srebra, platine u vrijednosti 37,7 miliona maraka. Na markirane vrijedne ručne i džepne satove potrošeno je 13 miliona maraka, podaci su UIO.

I na kraju na desetine miliona maraka za 11 mjeseci ove godine potrošeno je skupe automobile Mercedes, Bently, Ferrari, Lamborgini, Porsche, Rolls Royce… Ove skupe automobile najviše su kupovali građani Sarajeva, Mostara, Travnika i Živinica.