U Bosnu i Hercegovinu prošle godine uvezeno je mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti 224 miliona maraka, dok je vrijednost izvoza bila 113 miliona maraka.

Za vanjskotrgovinski disbalans domaći proizvođači smatraju odgovornim Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine koje nije donijelo adekvatne mjere da zaštite mljekare. 

Vinka Savić iz Verića kod Banje Luke 25 godina bavi se uzgojem junadi i proizvodnjom mlijeka. Na svojoj farmi ima 90 grla, od čega 50 krava od kojih dobija i do 800 litara mlijeka. Kaže da je mljekara koja otkupljuje sirovo mlijeko najavila od juna smanjenje otkupne cijene za 8 pfeninga, pa će litar koštati samo 92 pfeniga. A u marketima litar mlijeka je gotovo tri puta skuplji. Biće to pogubno za ovu farmu.

“Niko ne pita koliko košta da se proizvede litar sirovog mlijeka, naročito sad kad su nam vremenski uslovi uništili usjeve”, kaže vlasnica farme i dodaje:

“Vide i sami kakva je situacija. Ništa pokosili nismo, ni sijeno osušili, zelenu travu kosimo, kukuruza 100 dunuma nismo posijali i ne vidim razloga što bi smanjivali, a hoće da smanje.“

Mljekari na području Tuzlanskog kantona kažu da imaju najmanju otkupnu cijenu u Bosni i Hercegovini i pad proizvodnje. Zbog lošeg vremena nisu zasijali 40 odsto kukuruza, a smanjena im je otkupna cijena mlijeka za sedam odsto.

“Farmeri u Tuzlanskom kantonu nisu dobili ni marku kada su u pitanju podsticaji sa federalnog nivoa. Mi trenutno imamo cijenu mlijeka u TK od 65 do 90 pfeninga sa ovim pojeftinjenjem. Kolege iz ostalih kantona i entiteta su sa znatno većim cijenama”, ističe Eldin Glibanović, predsjednik Udruge mljekara TK.

Mljekari u Republici Srpskoj kažu da podsticaji Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske nisu dovoljni i ne mogu spasiti domaće proizvođače od dampinških cijena. U Udruženju mljekara Republike Srpske pitaju šta radi Odjel za zaštitu domaće proizvodnje u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH kad nije donio nijednu mjeru. 

“Sa sadašnjih 20.000 proizvođača mlijeka u BiH mi smo spali na 9.000–10.000. Neko je njima govorio i oni su krivi za zatvaranje 11.000 farmi. Neka uvedu prelevmane. Neka se izjednači onaj dio koji se daje u drugim zemljama sa našim podsticajima i neka se razlika vrati u taj sektor”, navodi Miljan Erbez iz Udruge mljekara RS-a.

U Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH bez komentara. U međuvremenu, uz snižavanje otkupnih cijena i nebrigu, ili nedovoljnu brigu nadležnih, domaća proizvodnja sve više slabi a mljekarima prijeti zatvaranje farmi.

U Bosnu i Hercegovinu prošle godine uvezeno je mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti 224 miliona maraka, dok je vrijednost izvoza bila 113 miliona maraka.

Za vanjskotrgovinski disbalans domaći proizvođači smatraju odgovornim Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine koje nije donijelo adekvatne mjere da zaštite mljekare. 

Vinka Savić iz Verića kod Banje Luke 25 godina bavi se uzgojem junadi i proizvodnjom mlijeka. Na svojoj farmi ima 90 grla, od čega 50 krava od kojih dobija i do 800 litara mlijeka. Kaže da je mljekara koja otkupljuje sirovo mlijeko najavila od juna smanjenje otkupne cijene za 8 pfeninga, pa će litar koštati samo 92 pfeniga. A u marketima litar mlijeka je gotovo tri puta skuplji. Biće to pogubno za ovu farmu.

“Niko ne pita koliko košta da se proizvede litar sirovog mlijeka, naročito sad kad su nam vremenski uslovi uništili usjeve”, kaže vlasnica farme i dodaje:

“Vide i sami kakva je situacija. Ništa pokosili nismo, ni sijeno osušili, zelenu travu kosimo, kukuruza 100 dunuma nismo posijali i ne vidim razloga što bi smanjivali, a hoće da smanje.“

Mljekari na području Tuzlanskog kantona kažu da imaju najmanju otkupnu cijenu u Bosni i Hercegovini i pad proizvodnje. Zbog lošeg vremena nisu zasijali 40 odsto kukuruza, a smanjena im je otkupna cijena mlijeka za sedam odsto.

“Farmeri u Tuzlanskom kantonu nisu dobili ni marku kada su u pitanju podsticaji sa federalnog nivoa. Mi trenutno imamo cijenu mlijeka u TK od 65 do 90 pfeninga sa ovim pojeftinjenjem. Kolege iz ostalih kantona i entiteta su sa znatno većim cijenama”, ističe Eldin Glibanović, predsjednik Udruge mljekara TK.

Mljekari u Republici Srpskoj kažu da podsticaji Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske nisu dovoljni i ne mogu spasiti domaće proizvođače od dampinških cijena. U Udruženju mljekara Republike Srpske pitaju šta radi Odjel za zaštitu domaće proizvodnje u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH kad nije donio nijednu mjeru. 

“Sa sadašnjih 20.000 proizvođača mlijeka u BiH mi smo spali na 9.000–10.000. Neko je njima govorio i oni su krivi za zatvaranje 11.000 farmi. Neka uvedu prelevmane. Neka se izjednači onaj dio koji se daje u drugim zemljama sa našim podsticajima i neka se razlika vrati u taj sektor”, navodi Miljan Erbez iz Udruge mljekara RS-a.

U Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH bez komentara. U međuvremenu, uz snižavanje otkupnih cijena i nebrigu, ili nedovoljnu brigu nadležnih, domaća proizvodnja sve više slabi a mljekarima prijeti zatvaranje farmi.