Ko je njima u Srbiji rekao da ću ja prihvatiti sve što od mene traži njemačka kancelarka tog trenutka, bit će zanimljivo jedno historijsko pitanje.

Bivši predsjednik Srbije Boris Tadić, komentarišući posjetu odlazeće njemačke kancelarke Angele Merkel, kazao je kako je Srbija najveći problem u regionu.

– Srbija danas ima katastrofalne odnose sa Hrvatskom, katastrofalne odnose sa Bosnom i Hercegovinom, katastrofalne odnose sa Crnom Gorom, čak i sa političkim strankama u Crnoj Gori od kojih je Srbija očekivala da će biti prosrpski, odnosno provučić nastrojeni – dodao je Tadić.

Odnosi Srbije i Njemačke u vrijemenu koje je obilježila Angela Merkel bili su vrlo intenzivni, budući da je rješavanje kosovskog problema iz Ujedinjenih nacija prebačeno u nadležnost Evropske unije. Stvari se, međutim, nisu rješavale, kako su mnogi očekivali u Briselu, već u Berlinu.

U svojoj dugoj vladavini koja je počela nakon tjesne pobjede nad Gerhardom Schroderom na izborima 2005. godine, Angela Merkel je susretala trojicu lidera Srbije.

Iako predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da je ponosan na najveći broj sastanaka sa Angelom Merkel, njen prvi susret sa državnicima Srbije bio je 15. maja 2006. u Berlinu, kada je primila premijera Vojislava Koštunicu kome je poslije sastanka bilo jasno da će Njemačka u slučaju proglašenja nezavisnosti Kosova, priznati taj čin.

Prvog oktobra 2008. predsjednik Boris Tadić bio je gost njemačke kancelarke, čak je dobio i nagradu „Kvadriga“ za nepokolebljivost na evropskom putu. Ponovo je glavna tema bila Kosovo, a onda avgusta 2011. godine, nakon što su Srbi sa sjevera Kosova spalili Jarinje i postavili barikade, Merkel stiže u Beograd na veoma težak i neprijatan sastanak sa predsjednikom Srbije.

– Merkel je svoju ljutnju na toj konferenciji mnogo više iskazivala prema svojim saradnicima koji su je informisali da ću ja prihvatiti sve što ona od mene traži, a od koga su oni dobili tu informaciju, to do današnjeg dana nisam uspio da saznam – kaže Tadić .

– Ko je njima u Srbiji rekao da ću ja prihvatiti sve što od mene traži njemačka kancelarka tog trenutka, bit će zanimljivo jedno historijsko pitanje, a vidim da ga historičari nešto ne istražuju, ali ja sam imao potpuno principijelnu poziciju, nikada ne bih odstupio od te pozicije, imajući u vidu politiku koju sam zastupao. Ali dobro, da li sam platio političku cijenu? Da, vrlo vjerovatno, možda je zato i uslijedila ta čestitka Nikoliću nekoliko sati prije kraja izbora iz Brisela – dodaje on.

Tako je Tadić otišao da čeka neki drugi film, a na scenu je stupio Aleksandar Vučić. Najprije kao prvi potpredsjednik Vlade igra ključnu ulogu u sklapanju Briselskog sporazuma 2013. godine, obezbjeđuje red i mir na sjeveru Kosova i uklanjanje barikada. Time stiče povjerenje kancelarke Merkel što se jasno vidi kasnije u migrantskoj krizi 2015. godini, kada je otvoreno podržala Vučića i ukorila hrvatskog premijera Zorana Milanovića koji je, zbog priliva migranata, tada zatvorio granicu sa Srbijom.

Na pitanje nije li Merkel ipak ukazala Vučiću čast time što je na kraju svog mandata kao kancelarka i pred odlazak u penziju, posjeta Beogradu vjerovatno njeno posljednje diplomatsko putovanje, gdje se sa predsjednikom Srbije odvojeno sastaje u odnosu na sve druge regionalne lidere sa kojima će razgovarati zajedno, Boris Tadić odgovara:

– Ne bih ja to tako čitao. To može da bude posebna čast ako to ona potvrdi sama na konferenciji za štampu, a to može da bude i iz sasvim drugih razloga – da Srbiji posveti više pažnje upravo zbog toga što je Srbija najveći problem u regionu. Srbija danas ima katastrofalne odnose sa Hrvatskom, katastrofalne odnose sa BiH, katastrofalne odnose sa Crnom Gorom, čak i sa političkim strankama u Crnoj Gori od kojih je Srbija očekivala da će biti prosrpski, odnosno provučić nastrojeni.

Trenutak kada su se zaista razišla mišljenja kancelarke Merkel i predsjednika Vučića jeste onaj u kome je podjela teritorija na Kosovu počela da figurira kao moguće rješenje. Vučić je insistirao na tome, čak je i tadašnja administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa bila otvorena za sve prijedloge, ali je kancelarka Merkel bila protiv i pokazalo se da kada je Njemačka protiv, onda takvo rješenje nije ni moguće, prenosi N1.

Ko je njima u Srbiji rekao da ću ja prihvatiti sve što od mene traži njemačka kancelarka tog trenutka, bit će zanimljivo jedno historijsko pitanje.

Bivši predsjednik Srbije Boris Tadić, komentarišući posjetu odlazeće njemačke kancelarke Angele Merkel, kazao je kako je Srbija najveći problem u regionu.

– Srbija danas ima katastrofalne odnose sa Hrvatskom, katastrofalne odnose sa Bosnom i Hercegovinom, katastrofalne odnose sa Crnom Gorom, čak i sa političkim strankama u Crnoj Gori od kojih je Srbija očekivala da će biti prosrpski, odnosno provučić nastrojeni – dodao je Tadić.

Odnosi Srbije i Njemačke u vrijemenu koje je obilježila Angela Merkel bili su vrlo intenzivni, budući da je rješavanje kosovskog problema iz Ujedinjenih nacija prebačeno u nadležnost Evropske unije. Stvari se, međutim, nisu rješavale, kako su mnogi očekivali u Briselu, već u Berlinu.

U svojoj dugoj vladavini koja je počela nakon tjesne pobjede nad Gerhardom Schroderom na izborima 2005. godine, Angela Merkel je susretala trojicu lidera Srbije.

Iako predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da je ponosan na najveći broj sastanaka sa Angelom Merkel, njen prvi susret sa državnicima Srbije bio je 15. maja 2006. u Berlinu, kada je primila premijera Vojislava Koštunicu kome je poslije sastanka bilo jasno da će Njemačka u slučaju proglašenja nezavisnosti Kosova, priznati taj čin.

Prvog oktobra 2008. predsjednik Boris Tadić bio je gost njemačke kancelarke, čak je dobio i nagradu „Kvadriga“ za nepokolebljivost na evropskom putu. Ponovo je glavna tema bila Kosovo, a onda avgusta 2011. godine, nakon što su Srbi sa sjevera Kosova spalili Jarinje i postavili barikade, Merkel stiže u Beograd na veoma težak i neprijatan sastanak sa predsjednikom Srbije.

– Merkel je svoju ljutnju na toj konferenciji mnogo više iskazivala prema svojim saradnicima koji su je informisali da ću ja prihvatiti sve što ona od mene traži, a od koga su oni dobili tu informaciju, to do današnjeg dana nisam uspio da saznam – kaže Tadić .

– Ko je njima u Srbiji rekao da ću ja prihvatiti sve što od mene traži njemačka kancelarka tog trenutka, bit će zanimljivo jedno historijsko pitanje, a vidim da ga historičari nešto ne istražuju, ali ja sam imao potpuno principijelnu poziciju, nikada ne bih odstupio od te pozicije, imajući u vidu politiku koju sam zastupao. Ali dobro, da li sam platio političku cijenu? Da, vrlo vjerovatno, možda je zato i uslijedila ta čestitka Nikoliću nekoliko sati prije kraja izbora iz Brisela – dodaje on.

Tako je Tadić otišao da čeka neki drugi film, a na scenu je stupio Aleksandar Vučić. Najprije kao prvi potpredsjednik Vlade igra ključnu ulogu u sklapanju Briselskog sporazuma 2013. godine, obezbjeđuje red i mir na sjeveru Kosova i uklanjanje barikada. Time stiče povjerenje kancelarke Merkel što se jasno vidi kasnije u migrantskoj krizi 2015. godini, kada je otvoreno podržala Vučića i ukorila hrvatskog premijera Zorana Milanovića koji je, zbog priliva migranata, tada zatvorio granicu sa Srbijom.

Na pitanje nije li Merkel ipak ukazala Vučiću čast time što je na kraju svog mandata kao kancelarka i pred odlazak u penziju, posjeta Beogradu vjerovatno njeno posljednje diplomatsko putovanje, gdje se sa predsjednikom Srbije odvojeno sastaje u odnosu na sve druge regionalne lidere sa kojima će razgovarati zajedno, Boris Tadić odgovara:

– Ne bih ja to tako čitao. To može da bude posebna čast ako to ona potvrdi sama na konferenciji za štampu, a to može da bude i iz sasvim drugih razloga – da Srbiji posveti više pažnje upravo zbog toga što je Srbija najveći problem u regionu. Srbija danas ima katastrofalne odnose sa Hrvatskom, katastrofalne odnose sa BiH, katastrofalne odnose sa Crnom Gorom, čak i sa političkim strankama u Crnoj Gori od kojih je Srbija očekivala da će biti prosrpski, odnosno provučić nastrojeni.

Trenutak kada su se zaista razišla mišljenja kancelarke Merkel i predsjednika Vučića jeste onaj u kome je podjela teritorija na Kosovu počela da figurira kao moguće rješenje. Vučić je insistirao na tome, čak je i tadašnja administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa bila otvorena za sve prijedloge, ali je kancelarka Merkel bila protiv i pokazalo se da kada je Njemačka protiv, onda takvo rješenje nije ni moguće, prenosi N1.