Prostorni plan Grada i Akcioni plan za zelene gradove determiniraju okvirna rješenja javnog prevoza u Zenici i to je temelj na kojem je potrebno graditi ciljeve rješavanja tog pitanja.

Uvažavajući činjenicu da je Zenica grad s izraženim lošim socijalno-ekonomskim pokazateljima, te da imamo veliki broj socijalno ugroženih kategorija, glavni pravac razvoja mora biti usmjeren ka pružanju besplatnih usluga javnog gradskog prevoza na svim linijama, a to je moguće.

Mnogo je gradova i gradića u Europi koji su već krenuli s tom mjerom, a u Francuskoj ih je čak 14. Jedan od njih je i Dunkirk. Tamošnje gradske vlasti su zaključile da karte čine tek deset posto od ukupnog budžeta javnog prevoznika. Zbog toga su gradske vlasti u Dunkirku odlučile ne naplaćivati kartu od 1.40 eura do daljnjega. 

Luksemburg je odlučio učiniti javni prevoz besplatnim na području cijele, nevelike, države od početka 2020. godine.

Najveći grad koji ima besplatan javni prevoz je estonska prijestolnica Tallinn. Sve je počelo 2013. godine, a već nakon par mjeseci promet automobilima pao je za 15 posto, korištenje javnog prevoza poraslo je za 14 posto. Svi koji financijski uspijevaju održati besplatan javni prevoz hvale tu mjeru, a osobito je draga korisnicima.

Političari u gradskoj administraciji neumjesno troše milionske sume našeg novca na ogromne plate, dnevnice, luksuzne automobile, ručkove, putovanja itd. Pored toga, uveli su, bez široke javne diskusije, manipulišući širom javnošću kroz svoje medije, sistem kojim žele da nam ograniče slobodu kretanja i na naš račun omoguće, njima bliskim pojedincima, da zarade nevjerovatne sume novca parazitirajući na naš račun.

Umjesto da su pronašli alternativne izvore finansiranja i time pomogli sramno osiromašene građane, zapošljavanje i malu privredu, oni su uveli privatni sistem javnog prevoza kojim potpuno ograničavaju kretanje socijalno najugroženijoj grupi ljudi (nezaposlenim ljudima, djeci, samohranim roditeljima, licima s invaliditetom itd), i u isto vrijeme bogaćenje njima bliskim pojedincima.

Na osnovu svega navedenog, odlučio sam da svojim sugrađanima obezbijedim besplatan javni prevoz. Konkretno za Zenicu korist od uvođenja besplatnog gradskog prevoza bi bila višestruka. Prije svega došlo bi do evidentnog smanjenja saobraćajnih gužvi unutar užeg gradskog područja, kompenzacije nedostatka parking mjesta, smanjenje zagađenja zraka zbog smanjenog korištenja privatnih voznih jedinica, te kao izuzetno bitna činjenica – ovom uslugom bi se svim našim građanima, a posebno socijalnim kategorijama, omogućilo nesmetano, jednostavno i praktično kretanje i obavljanje osnovnih životnih potreba.

Za naše penzionere bi ovo bila mnogo veća pomoć od 13. penzije, a veliku korist bi imali i privredni subjekti obzirom da ne bi morali plaćati prevoz za svoje zaposlene, što bi istovremeno bilo znatno olakšanje za privredu.

Sačinio sam detaljan Elaborat o organizaciji i finansiranju javnog gradskog i prigradskog saobraćaja koji bi se trebao odvijati u 3 faze.

Prva faza bi obuhvatala sljedeće:

– Donošenje odluke kojom se pravo prevoza na lokalnom nivou dodjeljuje JP “Zenicatrans”
– Imenovanje menadžmenta i NO preduzeća
– Izrada detaljnog plana svih gradskih i prigradskih linija, te registracija istih 
– Preuzimanje linija od privatnih prevoznika na svim gradskim i prigradskim linijama

Druga faza bi bila razvijanje segmenta vanlinijskog prevoza u kojoj bi se išlo u nabavku voznih jedinica turističke klase koje bi primarno bile u funkciji prevoza svih gradskih sportskih ekipa na sportska takmičenja u zemlji. U suradnji sa Sportskim savezom Grada Zenica bi se ova aktivnost finansirala iz budžeta proporcionalno ostvarenim rezultatima sportskih kolektiva. Također, bile bi omogućene i usluge prevoza za izletničke ture, odnosno ugovoreni prevozi za potrebe preduzeća, udruženja građana i sl.

U trećoj fazi, koja bi se realizirala nakon dvije do tri godine, na temelju finansijske analize rada, kvaliteta funkcioniranja javnog prevoza i usvojene Strategije, treba donijeti konačnu odluku o racionalizaciji i modernizaciji javnog gradskog prevoza, te rekonstrukciji autobuske stanice i svih pratećih sadržaja.

Kako ovo ne bi bilo još jedno u nizu obećanja političkih subjekata pred izbore, a i kako ste navikli na moj dosadašnji rad u okviru kojeg ponudim realne parametre i činjenice za njegovo ostvarenje, obrazložit ću pojednostavljenu finansijsku konstrukciju ove moje ideje.

U toku izrade finansijskog plana poslovanja, analizom je utvrđeno da izdaci neophodni za funkcioniranje besplatnog javnog prevoza iznose cca 4.000.000 KM. Uvažavajući činjenicu da preduzeće može ostvariti prihod od 1.000.000 KM po osnovu rada Autobuske stanice i 500.000 KM po osnovu prihoda od Kantona i reklamiranja na autobusima i autobuskim stajalištima, u prvoj godini bi iz Budžeta Grada trebalo izdvojiti cca 2.500.000 KM, što je realno i moguće. Svaka naredna godina bi značila i optimizaciju poslovanja i dodatnu komercijalizaciju oglasnog prostora i autobusa i autobuskih stajališta, pa samim tim bi i ulaganja od strane Grada Zenica bila manja.

Besplatan javni prevoz je jedan od prioriteta ako budem izabran za Gradonačelnika Grada Zenica, a detaljnije o mom planu i programu možete pročitati na linku: http://borisbritvar.ba/program/

Prostorni plan Grada i Akcioni plan za zelene gradove determiniraju okvirna rješenja javnog prevoza u Zenici i to je temelj na kojem je potrebno graditi ciljeve rješavanja tog pitanja.

Uvažavajući činjenicu da je Zenica grad s izraženim lošim socijalno-ekonomskim pokazateljima, te da imamo veliki broj socijalno ugroženih kategorija, glavni pravac razvoja mora biti usmjeren ka pružanju besplatnih usluga javnog gradskog prevoza na svim linijama, a to je moguće.

Mnogo je gradova i gradića u Europi koji su već krenuli s tom mjerom, a u Francuskoj ih je čak 14. Jedan od njih je i Dunkirk. Tamošnje gradske vlasti su zaključile da karte čine tek deset posto od ukupnog budžeta javnog prevoznika. Zbog toga su gradske vlasti u Dunkirku odlučile ne naplaćivati kartu od 1.40 eura do daljnjega. 

Luksemburg je odlučio učiniti javni prevoz besplatnim na području cijele, nevelike, države od početka 2020. godine.

Najveći grad koji ima besplatan javni prevoz je estonska prijestolnica Tallinn. Sve je počelo 2013. godine, a već nakon par mjeseci promet automobilima pao je za 15 posto, korištenje javnog prevoza poraslo je za 14 posto. Svi koji financijski uspijevaju održati besplatan javni prevoz hvale tu mjeru, a osobito je draga korisnicima.

Političari u gradskoj administraciji neumjesno troše milionske sume našeg novca na ogromne plate, dnevnice, luksuzne automobile, ručkove, putovanja itd. Pored toga, uveli su, bez široke javne diskusije, manipulišući širom javnošću kroz svoje medije, sistem kojim žele da nam ograniče slobodu kretanja i na naš račun omoguće, njima bliskim pojedincima, da zarade nevjerovatne sume novca parazitirajući na naš račun.

Umjesto da su pronašli alternativne izvore finansiranja i time pomogli sramno osiromašene građane, zapošljavanje i malu privredu, oni su uveli privatni sistem javnog prevoza kojim potpuno ograničavaju kretanje socijalno najugroženijoj grupi ljudi (nezaposlenim ljudima, djeci, samohranim roditeljima, licima s invaliditetom itd), i u isto vrijeme bogaćenje njima bliskim pojedincima.

Na osnovu svega navedenog, odlučio sam da svojim sugrađanima obezbijedim besplatan javni prevoz. Konkretno za Zenicu korist od uvođenja besplatnog gradskog prevoza bi bila višestruka. Prije svega došlo bi do evidentnog smanjenja saobraćajnih gužvi unutar užeg gradskog područja, kompenzacije nedostatka parking mjesta, smanjenje zagađenja zraka zbog smanjenog korištenja privatnih voznih jedinica, te kao izuzetno bitna činjenica – ovom uslugom bi se svim našim građanima, a posebno socijalnim kategorijama, omogućilo nesmetano, jednostavno i praktično kretanje i obavljanje osnovnih životnih potreba.

Za naše penzionere bi ovo bila mnogo veća pomoć od 13. penzije, a veliku korist bi imali i privredni subjekti obzirom da ne bi morali plaćati prevoz za svoje zaposlene, što bi istovremeno bilo znatno olakšanje za privredu.

Sačinio sam detaljan Elaborat o organizaciji i finansiranju javnog gradskog i prigradskog saobraćaja koji bi se trebao odvijati u 3 faze.

Prva faza bi obuhvatala sljedeće:

– Donošenje odluke kojom se pravo prevoza na lokalnom nivou dodjeljuje JP “Zenicatrans”
– Imenovanje menadžmenta i NO preduzeća
– Izrada detaljnog plana svih gradskih i prigradskih linija, te registracija istih 
– Preuzimanje linija od privatnih prevoznika na svim gradskim i prigradskim linijama

Druga faza bi bila razvijanje segmenta vanlinijskog prevoza u kojoj bi se išlo u nabavku voznih jedinica turističke klase koje bi primarno bile u funkciji prevoza svih gradskih sportskih ekipa na sportska takmičenja u zemlji. U suradnji sa Sportskim savezom Grada Zenica bi se ova aktivnost finansirala iz budžeta proporcionalno ostvarenim rezultatima sportskih kolektiva. Također, bile bi omogućene i usluge prevoza za izletničke ture, odnosno ugovoreni prevozi za potrebe preduzeća, udruženja građana i sl.

U trećoj fazi, koja bi se realizirala nakon dvije do tri godine, na temelju finansijske analize rada, kvaliteta funkcioniranja javnog prevoza i usvojene Strategije, treba donijeti konačnu odluku o racionalizaciji i modernizaciji javnog gradskog prevoza, te rekonstrukciji autobuske stanice i svih pratećih sadržaja.

Kako ovo ne bi bilo još jedno u nizu obećanja političkih subjekata pred izbore, a i kako ste navikli na moj dosadašnji rad u okviru kojeg ponudim realne parametre i činjenice za njegovo ostvarenje, obrazložit ću pojednostavljenu finansijsku konstrukciju ove moje ideje.

U toku izrade finansijskog plana poslovanja, analizom je utvrđeno da izdaci neophodni za funkcioniranje besplatnog javnog prevoza iznose cca 4.000.000 KM. Uvažavajući činjenicu da preduzeće može ostvariti prihod od 1.000.000 KM po osnovu rada Autobuske stanice i 500.000 KM po osnovu prihoda od Kantona i reklamiranja na autobusima i autobuskim stajalištima, u prvoj godini bi iz Budžeta Grada trebalo izdvojiti cca 2.500.000 KM, što je realno i moguće. Svaka naredna godina bi značila i optimizaciju poslovanja i dodatnu komercijalizaciju oglasnog prostora i autobusa i autobuskih stajališta, pa samim tim bi i ulaganja od strane Grada Zenica bila manja.

Besplatan javni prevoz je jedan od prioriteta ako budem izabran za Gradonačelnika Grada Zenica, a detaljnije o mom planu i programu možete pročitati na linku: http://borisbritvar.ba/program/