Bosna i Hercegovina suočava se s kontinuiranim porastom cijena osnovnih životnih namirnica, čime se dodatno pogoršava svakodnevni život građana. Udar na kućne budžete postaje sve izraženiji, a građani sve teže održavaju minimum dostojanstvenog života.
Iako inflacija ima svoje globalne uzroke, poput geopolitičkih sukoba i poremećaja u lancima opskrbe, njeni najgori efekti se osjete upravo na lokalnom nivou — kod krajnjih potrošača, izvještava Federalna.ba.
Prema ekonomskim stručnjacima, Bosna i Hercegovina, kao otvorena ekonomija, direktno je izložena kretanjima na svjetskom tržištu. Rast cijena sirovina, energenata i uvoznih proizvoda, kao i posljedice ekspanzivne monetarne politike iz perioda pandemije, stvaraju pritisak koji domaće institucije teško amortiziraju.
“Rezultat ekspanzivne monetarne politike u doba pandemije i u postpandemijskom periodu sudario se s negativnim geopolitičkim dešavanjima, koji se ogledaju u ratu Rusije i Ukrajine i koji su, u suštini, doveli do troškova inflacije”, ističe dr. Meldina Kokorović-Jukan, dekanica Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Tuzli.
Hrana kao strateški resurs
Zbog geopolitičke nesigurnosti, hrana sve više postaje strateški resurs. Zalihe hrane i dostupnost osnovnih proizvoda više nisu samo pitanje tržišta, već i nacionalne sigurnosti.
“Hrana se danas posmatra kao strateški proizvod, naročito u kontekstu mogućih novih geopolitičkih ili vojnih sukoba,” poručuje Gordana Bulić, predsjednica Kluba potrošača TK.
Glas naroda: Između rezignacije i očaja
Građani izražavaju duboku frustraciju, ali i osjećaj nemoći. Iako svakodnevno svjedoče rastu cijena, izostaje šira društvena reakcija:
“Šutimo, kupujemo, plaćamo, trpimo. Ko se to pobunio, ko je izašao na ulicu? Niko. Kafići puni. Nek’ poskupljuju.”
Klub potrošača Tuzlanskog kantona poziva građane da pokušaju biti racionalni u kupovini, birajući jeftinije proizvode, ali istovremeno apeliraju na institucije da hitno reaguju mjerama zaštite potrošača.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
