Sve više dokaza pokazuje da sve više mladih odraslih osoba danas ima problema sa srcem u poređenju s prošlim desetljećima i da su za to krive sve lošije životne navike, odnosno loša prehrana i nedostatak tjelovježbe. A neka istraživanja sugeriraju da infekcije COVID-om povećavaju rizik.
Možda je najalarmantniji trend da, uprkos padu među starijim odraslim osobama, udio srčanih udara među mlađim odraslim osobama raste širom svijeta – što mnogi stručnjaci koji su govorili na National Geographic smatraju javnozdravstvenim hitnim slučajem. Inače, mlade odrasle osobe slobodno se definiraju kao osobe između 20 i 50 godina starosti.
Nedavni događaji su naglasili ovu zabrinutost. Krajem jula, 18-godišnji Bronny James, najstariji sin NBA zvijezde LeBrona Jamesa, kolabirao je nakon što je doživio srčani zastoj tokom košarkaškog treninga na Univerzitetu South California.
Srčani zastoj nije isto što i srčani udar – ali ovaj događaj, kao i nekoliko drugih sličnih, postavlja pitanja u širem smislu o kardiovaskularnom zdravlju i mladima.
“Mladi pojedinci nisu imuni na srčani zastoj ili srčani udar, no mnogi misle da je to još uvijek bolest starijih ljudi”, rekao je Ron Blankstein, kardiolog u Brigham and Women’s Hospital i profesor medicine na Harvard Medical School u Bostonu.
“Ali ono što je zaista važno za mlade osobe je da se kardiovaskularne bolesti, većinom, mogu spriječiti ako se poduzmu pravi koraci”, ističe.
Srčani udari u porastu kod mlađih odraslih osoba
Srčani zastoj, kakav je pretrpio Bronny James, događa se kada srce doživi električni kvar i iznenada prestane kucati. Ovo se razlikuje od srčanog udara, koji se događa kada je dotok krvi u srce djelomično ili potpuno blokiran.
Budući da srčani zastoj može uzrokovati nekoliko stanja – poput kardiomiopatije (zadebljani srčani mišić), zatajenje srca, aritmije (nepravilni otkucaji srca) i na koncu i srčani udar, doktorima je teško proučavati i utvrditi postaje li to sve češća pojava kod mladih odraslih osoba.
Ali istraživanja pokazuju da su srčani udari, koji se nazivaju i infarkti miokarda, u porastu kod mlađih ljudi. Uobičajeni simptomi uključuju bol ili nelagodu u prsima; bol koja se širi u čeljust, vrat, leđa ili ruke; otežano disanje; i osjećaj slabosti ili nesvjestice.
Studija na više od 2000 mladih odraslih osoba primljenih zbog srčanog udara između 2000. i 2016. u dvije američke bolnice otkrila je da je 1 od 5 osoba imala 40 ili manje – i da se udio ove skupine povećavao za dva posto svake godine u posljednjih nekoliko godina. decenije.
Studija, objavljena 2019. u American Journal of Medicine, također je otkrila da ljudi u dobi od 40 godina ili mlađi koji su imali srčani udar imaju jednaku vjerovatnost da će umrijeti od drugog srčanog udara, moždanog udara ili nekog drugog razloga kao i starije osobe.
Zapravo, porast srčanih bolesti među mlađim odraslim osobama u 2020. i 2021. odgovoran je za više od četiri posto najnovijih padova očekivanog životnog vijeka u SAD-u, navodi se u uvodniku objavljenom u martu u JAMA Networku.
Ko je najugroženiji?
Problem nije isključivo američki. Istraživanja pokazuju da odrasli u Pakistanu i Indiji također doživljavaju srčani udar u mlađoj dobi. “Kardiovaskularne bolesti ne poznaju međunarodne granice”, rekao je Blankstein, “kao ni faktore rizika”.
I premda srčani udari tipično češće pogađaju muškarce nego žene, nedavne studije su pokazale da više mlađih žena doživi srčani udar u poređenju s mlađim muškarcima—i da su njihovi ishodi lošiji.
Istraživanje iz 2018. objavljeno u časopisu Circulation pokazalo je da je ukupni udio hospitalizacija zbog srčanog udara među osobama u dobi od 35 do 54 godine porastao s 27 posto u razdoblju 1995.-99. na 32 posto u razdoblju 2010.-14. Najveći porast zabilježen je kod mladih žena (21 posto na 31 posto) u usporedbi s mladim muškarcima (30 posto na 33 posto).
Mlade žene u studiji imali su povijest visokog krvnog tlaka, dijabetesa, Hronične bolesti bubrega i prethodnog moždanog udara.
Studije su otkrile da je vjerovatnije da će kliničari odbaciti simptome i nedovoljno dijagnosticirati određene faktore rizika kod žena, te je manje vjerovatno da će im propisati lijekove koji će im pomoći u upravljanju rizicima.
Koji su najveći faktori rizika?
Većina istraživanja pokazuje da više ljudi, osobito onih različitog rasnog i etničkog porijekla, razvija faktore rizika za srčane bolesti u mlađoj dobi – i da većina mladih, naizgled zdravih ljudi koji imaju srčani udar, gotovo uvijek imaju barem jednu bolest.
Najveći faktori rizika su visoki krvni tlak, dijabetes, visoki kolesterol i pretilost, a svi oni mogu začepiti i oštetiti arterije i krvne žile koje prenose krv bogatu kisikom do srca.
Iako neka od ovih stanja mogu biti genetska, češće su izazvana godinama nezdravih navika kao što su loša prehrana i sjedilački način života koji obično počinju rano u djetinjstvu, kaže Eugene Yang, preventivni kardiolog i predsjednik Američkog koledža za kardiologiju. Vijeća za prevenciju kardiovaskularnih bolesti.
S druge strane, čini se da COVID ima neposredniji utjecaj na zdravlje kardiovaskularnog sistema. Studija iz 2022. objavljena u Journal of Medical Virology otkrila je da se smrtnost od srčanog udara povećala za 14 posto u prvoj godini pandemije. Najveći porast zabilježen je kod odraslih u dobi od 25 do 44 godine.
Poznato je da COVID aktivira upalne reakcije u tijelu i čini krv gušćom i ljepljivom, rekao je Yang, što može učiniti zaražene ljude osjetljivijima na krvne ugruške koji mogu začepiti arterije i dovesti do srčanog udara. Međutim, još uvijek nije jasno zašto se čini da su mlađe odrasle osobe osjetljivije na kardiovaskularne komplikacije COVID-a.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
