U Federaciji BiH potvrđena je gripa tipa A, podtip H1N1 pdm09, a aktivnost bolesti slične gripi (ILI) je srednjeg intenziteta, potvrdili su iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH. Prema podacima epidemiološkog biltena, tokom novembra 2024. (posljednji objavljeni podaci) ILI – bolest slična gripi bila je vodeća zarazna bolest u FBiH (73,4%).

Inače, nadzor nad gripom u FBiH je počeo u oktobru i trajat će do maja 2025., a vrhunac aktivnosti gripe očekuje se tokom ovog i idućeg mjeseca.

Tokom prošle sezone gripe 2023./24. prijavljeno je ukupno 28.677 oboljelih koji su imali simptome slične gripi. Vakcinisanje protiv gripe smanjuje rizik od ozbiljne bolesti, sigurno je i besplatno za rizične grupe. A to su osobe starije od 65 godina, štićenici i zaposlenici domova za starije, hronični bolesnici bez obzira na životnu dob te trudnice.

Kako su naveli iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH, trenutno je zanimanje za vakcinisanje veliko, i to ne samo među rizičnim grupama. Zavod je osigurao 7000 doza četverovalentnog inaktiviranog cjepiva protiv sezonske gripe i distribuirao ga po kantonima. Kantonalni zavodi također osiguravaju određenu količinu vakcina za stanovništvo. Do sredine decembra je, prema podacima federalnog Zavoda, vakcinisano oko 25.500 osoba u FBiH.

Kako je objasnio prof. dr. sc. Jurica Arapović, pomoćnik ministrice za zdravstvo u Ministarstvu civilnih poslova BiH, osim što štiti onoga ko ga primi od potencijalno teške bolesti, vakcinisanje pomaže i u zaštiti onih koji su najranjiviji. Gripa se širi kapljičnim putem, a vakcinisanje drastično smanjuje rizik od prijenosa virusa. U slučaju da dođe do zaraze, vakcina može ublažiti simptome i smanjiti rizik od ozbiljnih komplikacija poput pneumonije ili hospitalizacije.

Inače, bolest počinje naglo, a najčešći simptomi su: visoka temperatura (nerijetko viša od 40 stepeni), bolovi u mišićima (mialgije) i bolovi u zglobovima (artralgije), gubitak apetita te opća slabost. Za gripu je karakteristična pojava respiratornih simptoma u drugom dijelu bolesti.

Tako se uz prve simptome mogu razviti neugodniji i respiratorni poput: fotofobije, glavobolje i retrobulbarnog bola (bol iza očne jabučice), suhog kašlja i osjećaja žarenja u ždrijelu te žarećeg bola iza prsne kosti.

Kod djece gripa započinje pojavom visoke temperature i mialgije (bolova u mišićima). Drugi simptomi gripe kod djece mogu biti: suhi kašalj, rinitis, začepljen nos, grlobolja te povraćanje i proljev.

Osim vakcinisanja, moguće je poduzeti još neke jednostavne mjere kako bi se spriječila zaraza gripom:

• redovno pranje ruku mlakom vodom i sapunom ili koristite dezinfekcijsko sredstvo za ruke;
• izbjegavati dirati usta, oči i lice;
• redovno čistiti površine s kojima često dolazite u kontakt;
• prekriti usta i nos laktom ili maramicom prilikom kihanja;
• izbjegavati zatvorene prostore s puno ljudi;
• izbjegavati kontakte s ljudima koji su bolesni;
• redovno provjetravati prostorije u kojima se boravi.

“Hroničnim bolesnicima, ali i zdravima, posebno djeci, preporučuje se da što više vremena provode na svježem zraku i sredinama s niskom nivoom zagađenja zraka. Posebno je važno da hronični bolesnici, starije osobe, djeca i trudnice ne borave u zadimljenim prostorijama. Stručnjaci ne preporučuju vježbe i trčanje na otvorenom”, upozorili su iz Zavoda.

Među preporukama je i smanjeno korištenje čvrstog goriva, pogotovo uglja, a pri boravku na otvorenom koristiti zaštitu u vidu standardiziranih zaštitnih maski s filtrom (hronični bolesnici nakon konsultacije s doktorom), piše Večernji list.

U Federaciji BiH potvrđena je gripa tipa A, podtip H1N1 pdm09, a aktivnost bolesti slične gripi (ILI) je srednjeg intenziteta, potvrdili su iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH. Prema podacima epidemiološkog biltena, tokom novembra 2024. (posljednji objavljeni podaci) ILI – bolest slična gripi bila je vodeća zarazna bolest u FBiH (73,4%).

Inače, nadzor nad gripom u FBiH je počeo u oktobru i trajat će do maja 2025., a vrhunac aktivnosti gripe očekuje se tokom ovog i idućeg mjeseca.

Tokom prošle sezone gripe 2023./24. prijavljeno je ukupno 28.677 oboljelih koji su imali simptome slične gripi. Vakcinisanje protiv gripe smanjuje rizik od ozbiljne bolesti, sigurno je i besplatno za rizične grupe. A to su osobe starije od 65 godina, štićenici i zaposlenici domova za starije, hronični bolesnici bez obzira na životnu dob te trudnice.

Kako su naveli iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH, trenutno je zanimanje za vakcinisanje veliko, i to ne samo među rizičnim grupama. Zavod je osigurao 7000 doza četverovalentnog inaktiviranog cjepiva protiv sezonske gripe i distribuirao ga po kantonima. Kantonalni zavodi također osiguravaju određenu količinu vakcina za stanovništvo. Do sredine decembra je, prema podacima federalnog Zavoda, vakcinisano oko 25.500 osoba u FBiH.

Kako je objasnio prof. dr. sc. Jurica Arapović, pomoćnik ministrice za zdravstvo u Ministarstvu civilnih poslova BiH, osim što štiti onoga ko ga primi od potencijalno teške bolesti, vakcinisanje pomaže i u zaštiti onih koji su najranjiviji. Gripa se širi kapljičnim putem, a vakcinisanje drastično smanjuje rizik od prijenosa virusa. U slučaju da dođe do zaraze, vakcina može ublažiti simptome i smanjiti rizik od ozbiljnih komplikacija poput pneumonije ili hospitalizacije.

Inače, bolest počinje naglo, a najčešći simptomi su: visoka temperatura (nerijetko viša od 40 stepeni), bolovi u mišićima (mialgije) i bolovi u zglobovima (artralgije), gubitak apetita te opća slabost. Za gripu je karakteristična pojava respiratornih simptoma u drugom dijelu bolesti.

Tako se uz prve simptome mogu razviti neugodniji i respiratorni poput: fotofobije, glavobolje i retrobulbarnog bola (bol iza očne jabučice), suhog kašlja i osjećaja žarenja u ždrijelu te žarećeg bola iza prsne kosti.

Kod djece gripa započinje pojavom visoke temperature i mialgije (bolova u mišićima). Drugi simptomi gripe kod djece mogu biti: suhi kašalj, rinitis, začepljen nos, grlobolja te povraćanje i proljev.

Osim vakcinisanja, moguće je poduzeti još neke jednostavne mjere kako bi se spriječila zaraza gripom:

• redovno pranje ruku mlakom vodom i sapunom ili koristite dezinfekcijsko sredstvo za ruke;
• izbjegavati dirati usta, oči i lice;
• redovno čistiti površine s kojima često dolazite u kontakt;
• prekriti usta i nos laktom ili maramicom prilikom kihanja;
• izbjegavati zatvorene prostore s puno ljudi;
• izbjegavati kontakte s ljudima koji su bolesni;
• redovno provjetravati prostorije u kojima se boravi.

“Hroničnim bolesnicima, ali i zdravima, posebno djeci, preporučuje se da što više vremena provode na svježem zraku i sredinama s niskom nivoom zagađenja zraka. Posebno je važno da hronični bolesnici, starije osobe, djeca i trudnice ne borave u zadimljenim prostorijama. Stručnjaci ne preporučuju vježbe i trčanje na otvorenom”, upozorili su iz Zavoda.

Među preporukama je i smanjeno korištenje čvrstog goriva, pogotovo uglja, a pri boravku na otvorenom koristiti zaštitu u vidu standardiziranih zaštitnih maski s filtrom (hronični bolesnici nakon konsultacije s doktorom), piše Večernji list.