Bosna i Hercegovina je u 2021. godini ostvarila ukupan obim razmjene robe u vrijednosti od 36 milijardi 567.435.000 maraka, od čega izvoz čini 14 milijardi 620.569.000 KM, a uvoz 21 milijardu 946.866.000 KM. U odnosu na prethodnu godinu obim razmjene je povećan za 30,41 posto, odnosno 8,5 milijardi maraka.

Predstavnici Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (VTK BiH) danas su u Sarajevu prezentirali osnovne pokazatelje vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine sa svijetom u 2021. godini, u odnosnu na 2020. godinu, sa osvrtom na razmjenu BiH sa najznačajnijim trgovinskim partnerima.

Deficit u robnoj razmjeni BiH za 2021. godinu iznosio je 7,3 milijarde KM, što je više za 937 miliona KM (14,7 posto) u odnosu na 2020.

Ukupan obim robne razmjene u 2021. godini iznosio je 36,5 milijardi KM, a to je više za 8,5 milijardi KM (30 posto) u odnosu na godinu ranije. Pokrivenost uvoza izvozom u prošloj godini iznosila je 66,6 posto.

Predsjednik VTKBiH Ahmet Egrlić poručio je kako može kazati da je 2021. bila relativno uspješna poslovna godina, obilježena rastom izvoza, izlaskom iz recesije, te kako je bh. ekonomija pratila trendove svog najznačajnijeg tržišta, a to je tržište Evropske unije.

Tako je BiH u vanjskotrgovinskoj razmjeni sa Evropskom unijom učestvovala sa 72,1 posto izvoza i 65,8 posto uvoza.

Na tržište EU-a izvezeno je bh. robe u vrijednosti od 10,5 milijardi KM (više za 35,56 posto u odnosu na 2020.), dok je uvoz iznosio 14,5 milijardi KM (više za 24,8 posto u odnosu na 2020.).

– Naš glavni vanjskotrgovinski partner je Hrvatska, s kojom imamo njaveći obim razmjene. Kada je u pitanju pokrivensot uvoza izvozom tu i dalje prednjače Njemačka i Austrija, i tu bilježimo suficit – pojasnio je Egrlić.

Obim trgovinske razmjene s Hrvatskom u 2021. godini iznosio je 5,4 milijarde KM. Izvoz je iznosio 1,9 milijardi KM (okvirno oko pet posto ukupnog BDP-a BiH), a uvoz je iznosi oko 3,5 milijardi KM. Po sektorima, vrijednosno najveći rast ostvaren je u izvozu metalnog sektora, a uvoz mineralnih goriva.

Dopredsjednik VTK BiH Vjekoslav Vuković je govoreći o trgovinskoj razmjeni BiH sa EU-om kazao kako su ponosni na činjenicu da je ostvareni izvoz veći od 72 posto.

– Kada govorimo EU-u, izvoz više od 72 posto ukazuje na činjenicu da je kvaliteta roba koje se prozivode u BiH na iznimno visokom nivou kada su u pitanju evropski standardi i možemo kazati da smo na to ponosni – rekao je Vuković, napominjući da na svakih 10 KM izvoza iz BiH 7,2 KM idu prema EU-u.

Nakon EU-a, u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH sa CEFTA učestvuje sa 17,6 post izvoza i 16,5 posto uvoza. Obim robne razmjene sa zemljama CEFTA-e u 2021. godini iznosio je 6,18 milijardi KM ili 16,9 posto u ukupnoj robnoj razmjeni BiH.

Na tržište CEFTA-e u 2021. godini iz BiH je izvezeno robe u vrijednosti od 2,57 milijardi KM i izvoz je u odnosu na prethodnu godinu bio veći za 41,29 posto.

Sa područja CEFTA-e uvezeno je robe u vrijednosti od 3,61 milijardi KM, što je za 30,27 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama CEFTA iznosila je 71,1 posto.

U ukupnom obimu vanjskotrgovinske razmjene BiH sa potpisnicima EFTA sporazuma učestvovala je sa 2,9 posto. Obim robne razmjene sa EFTA-om iznosio je 1,06 milijardi KM, od čega na izvoz otpada 382 miliona KM (2,6 posto), a na uvoz 682 miliona KM (3,1 posto) Pokrivenost uvoza izvozom je 56 posto. Najznačajniji partner EFTA-e je Švicarska sa kojom se gotovo i obavlja sva vanjskotrgovinska razmjena (oko 90 posto).

Najznačajniji vanjskotrgovinski partner iz CEFTA regiona po obimu trgovinske razmjene je Srbija. Na tržište Srbija BiH izvezla je robu u vrijednosti 1,8 milijardi KM, što je za 48,2 posto više u odnosu na prošlu godinu. Uvoz iz Srbije povećan je za 28,6 posto, a iznosio je 3,2 milijarde KM.

U tzv. ostalim trzištima ili trećim zemljama u ekonomskom smislu, najznačajniji partner po obimu razmjene je Turska. U 2021. godini obim razmjene s Turskom iznosio je oko 1,5 milijardi KM.

U svim sektorima privrede povećani su i izvoz i uvoz, što je dovelo do povećanja ukupnog obima razmjene.

Metalski sektor najviše učestvuje u robnoj razmjeni BiH. Tekstilna industrija bilježi povećanje izvoza i uvoza u robnoj razmjeni u odnosu na prethodnu godinu.

Drvni sektor bilježi tradicionalno suficit u robnoj razmjeni. Agroindustrijski sektor i prehrana bilježe povećanje i izvoza i uvoza. | u izvozu i u uvozu vrijednosno najviše učestvuju: mlijeko i mliječni proizvodi, meso i prerađevine od mesa, voće i povrće, a u samom uvozu vrijednosno se najviše uvoze žitarice i proizvodi na bazi žitarica, pića i alkoholi. Uvozi se voda i na to se potroši oko 100 miliona KM.

Bosna i Hercegovina je u 2021. godini ostvarila ukupan obim razmjene robe u vrijednosti od 36 milijardi 567.435.000 maraka, od čega izvoz čini 14 milijardi 620.569.000 KM, a uvoz 21 milijardu 946.866.000 KM. U odnosu na prethodnu godinu obim razmjene je povećan za 30,41 posto, odnosno 8,5 milijardi maraka.

Predstavnici Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (VTK BiH) danas su u Sarajevu prezentirali osnovne pokazatelje vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine sa svijetom u 2021. godini, u odnosnu na 2020. godinu, sa osvrtom na razmjenu BiH sa najznačajnijim trgovinskim partnerima.

Deficit u robnoj razmjeni BiH za 2021. godinu iznosio je 7,3 milijarde KM, što je više za 937 miliona KM (14,7 posto) u odnosu na 2020.

Ukupan obim robne razmjene u 2021. godini iznosio je 36,5 milijardi KM, a to je više za 8,5 milijardi KM (30 posto) u odnosu na godinu ranije. Pokrivenost uvoza izvozom u prošloj godini iznosila je 66,6 posto.

Predsjednik VTKBiH Ahmet Egrlić poručio je kako može kazati da je 2021. bila relativno uspješna poslovna godina, obilježena rastom izvoza, izlaskom iz recesije, te kako je bh. ekonomija pratila trendove svog najznačajnijeg tržišta, a to je tržište Evropske unije.

Tako je BiH u vanjskotrgovinskoj razmjeni sa Evropskom unijom učestvovala sa 72,1 posto izvoza i 65,8 posto uvoza.

Na tržište EU-a izvezeno je bh. robe u vrijednosti od 10,5 milijardi KM (više za 35,56 posto u odnosu na 2020.), dok je uvoz iznosio 14,5 milijardi KM (više za 24,8 posto u odnosu na 2020.).

– Naš glavni vanjskotrgovinski partner je Hrvatska, s kojom imamo njaveći obim razmjene. Kada je u pitanju pokrivensot uvoza izvozom tu i dalje prednjače Njemačka i Austrija, i tu bilježimo suficit – pojasnio je Egrlić.

Obim trgovinske razmjene s Hrvatskom u 2021. godini iznosio je 5,4 milijarde KM. Izvoz je iznosio 1,9 milijardi KM (okvirno oko pet posto ukupnog BDP-a BiH), a uvoz je iznosi oko 3,5 milijardi KM. Po sektorima, vrijednosno najveći rast ostvaren je u izvozu metalnog sektora, a uvoz mineralnih goriva.

Dopredsjednik VTK BiH Vjekoslav Vuković je govoreći o trgovinskoj razmjeni BiH sa EU-om kazao kako su ponosni na činjenicu da je ostvareni izvoz veći od 72 posto.

– Kada govorimo EU-u, izvoz više od 72 posto ukazuje na činjenicu da je kvaliteta roba koje se prozivode u BiH na iznimno visokom nivou kada su u pitanju evropski standardi i možemo kazati da smo na to ponosni – rekao je Vuković, napominjući da na svakih 10 KM izvoza iz BiH 7,2 KM idu prema EU-u.

Nakon EU-a, u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH sa CEFTA učestvuje sa 17,6 post izvoza i 16,5 posto uvoza. Obim robne razmjene sa zemljama CEFTA-e u 2021. godini iznosio je 6,18 milijardi KM ili 16,9 posto u ukupnoj robnoj razmjeni BiH.

Na tržište CEFTA-e u 2021. godini iz BiH je izvezeno robe u vrijednosti od 2,57 milijardi KM i izvoz je u odnosu na prethodnu godinu bio veći za 41,29 posto.

Sa područja CEFTA-e uvezeno je robe u vrijednosti od 3,61 milijardi KM, što je za 30,27 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama CEFTA iznosila je 71,1 posto.

U ukupnom obimu vanjskotrgovinske razmjene BiH sa potpisnicima EFTA sporazuma učestvovala je sa 2,9 posto. Obim robne razmjene sa EFTA-om iznosio je 1,06 milijardi KM, od čega na izvoz otpada 382 miliona KM (2,6 posto), a na uvoz 682 miliona KM (3,1 posto) Pokrivenost uvoza izvozom je 56 posto. Najznačajniji partner EFTA-e je Švicarska sa kojom se gotovo i obavlja sva vanjskotrgovinska razmjena (oko 90 posto).

Najznačajniji vanjskotrgovinski partner iz CEFTA regiona po obimu trgovinske razmjene je Srbija. Na tržište Srbija BiH izvezla je robu u vrijednosti 1,8 milijardi KM, što je za 48,2 posto više u odnosu na prošlu godinu. Uvoz iz Srbije povećan je za 28,6 posto, a iznosio je 3,2 milijarde KM.

U tzv. ostalim trzištima ili trećim zemljama u ekonomskom smislu, najznačajniji partner po obimu razmjene je Turska. U 2021. godini obim razmjene s Turskom iznosio je oko 1,5 milijardi KM.

U svim sektorima privrede povećani su i izvoz i uvoz, što je dovelo do povećanja ukupnog obima razmjene.

Metalski sektor najviše učestvuje u robnoj razmjeni BiH. Tekstilna industrija bilježi povećanje izvoza i uvoza u robnoj razmjeni u odnosu na prethodnu godinu.

Drvni sektor bilježi tradicionalno suficit u robnoj razmjeni. Agroindustrijski sektor i prehrana bilježe povećanje i izvoza i uvoza. | u izvozu i u uvozu vrijednosno najviše učestvuju: mlijeko i mliječni proizvodi, meso i prerađevine od mesa, voće i povrće, a u samom uvozu vrijednosno se najviše uvoze žitarice i proizvodi na bazi žitarica, pića i alkoholi. Uvozi se voda i na to se potroši oko 100 miliona KM.