Evropski parlament (EP) nedavno je usvojio mjere kojima želi spriječiti pojavu vraćanja kilometraže u korištenim vozilima. Parlament je od država članica zatražio da se ove prevare ubuduće tretiraju kao krivično djelo.

Nove tehnologije

Evropskoj komisiji je naloženo da ispita mogućnost upotrebe novih tehnologija u borbi protiv ovog problema, a proizvođačima je sugerirano da razviju nove mehanizme zaštite mjerača kilometara.

Države regiona koje su članice EU (Hrvatska i Slovenija) implementirale su odluku EP-a, dok susjedna Srbija uveliko priprema novi zakon kojim će drastično povećati kazne za ovu vrstu prekršaja. Nažalost, u BiH ovaj problem nije došao na dnevni red, što otvara mogućnost da postanemo odlagalište za polovne automobile s vraćenom kilometražom.

Europarlamentarka iz Hrvatske Biljana Borzan kazala je kako procjene EU pokazuju da je ovim prevarama u EU obuhvaćeno između pet i 12 posto vozila, a u prekograničnoj trgovini 30 do 50 posto.

Sudski vještak saobraćajne struke, ekspert iz oblasti cestovnog saobraćaja s UN-ovom licencom Ševal Kovačević za “Avaz” je kazao da je vraćanje kilometraže zaista uzelo maha u našoj državi.

“Ovaj problem nije od jučer, zapadna Evropa ima daleko modernije saobraćajnice od nas, pa tamo vozila mogu prelaziti veći broj kilometara, a da izgledaju dobro. Vozilo iz Njemačke sa 150.000 prijeđenih kilometara izgleda bolje od onog koje je kod nas prešlo 90.000”, kaže Kovačević.

Krivično djelo

Dodao je da i u BiH vraćanje kilometraže treba odrediti kao krivično djelo i odrediti značajne kazne za počinioce.

“Kod nas je to pokriveno Zakonom o obligacionim odnosima, prilikom zaključenja ugovora onaj ko proda vozilo sa pravnim nedostatkom kao što je to s vraćenom kilometražom odgovarat će za prevaru”,pojasnio je Kovačević.

Prema njegovim riječima, nije teško ustanoviti ovu prevaru, posebno kod novih automobila koji imaju ugrađene kompjutere.

Napraviti bazu podataka

Jedno od potencijalnih rješenja bilo bi da se po uzoru na Belgiju i Holandiju napravi baza podataka o kilometraži svih automobila koji su bili na tehničkom pregledu.

Evropski parlament je zatražio da se slično rješenje usvoji na nivou EU, jer je to jedini način da se problem u potpunosti riješi. Ovi napori evropskih parlamentaraca izuzetno su korisni i za BiH s obzirom na to da je većina automobila na bh. cestama uvezena iz EU.

Evropski parlament (EP) nedavno je usvojio mjere kojima želi spriječiti pojavu vraćanja kilometraže u korištenim vozilima. Parlament je od država članica zatražio da se ove prevare ubuduće tretiraju kao krivično djelo.

Nove tehnologije

Evropskoj komisiji je naloženo da ispita mogućnost upotrebe novih tehnologija u borbi protiv ovog problema, a proizvođačima je sugerirano da razviju nove mehanizme zaštite mjerača kilometara.

Države regiona koje su članice EU (Hrvatska i Slovenija) implementirale su odluku EP-a, dok susjedna Srbija uveliko priprema novi zakon kojim će drastično povećati kazne za ovu vrstu prekršaja. Nažalost, u BiH ovaj problem nije došao na dnevni red, što otvara mogućnost da postanemo odlagalište za polovne automobile s vraćenom kilometražom.

Europarlamentarka iz Hrvatske Biljana Borzan kazala je kako procjene EU pokazuju da je ovim prevarama u EU obuhvaćeno između pet i 12 posto vozila, a u prekograničnoj trgovini 30 do 50 posto.

Sudski vještak saobraćajne struke, ekspert iz oblasti cestovnog saobraćaja s UN-ovom licencom Ševal Kovačević za “Avaz” je kazao da je vraćanje kilometraže zaista uzelo maha u našoj državi.

“Ovaj problem nije od jučer, zapadna Evropa ima daleko modernije saobraćajnice od nas, pa tamo vozila mogu prelaziti veći broj kilometara, a da izgledaju dobro. Vozilo iz Njemačke sa 150.000 prijeđenih kilometara izgleda bolje od onog koje je kod nas prešlo 90.000”, kaže Kovačević.

Krivično djelo

Dodao je da i u BiH vraćanje kilometraže treba odrediti kao krivično djelo i odrediti značajne kazne za počinioce.

“Kod nas je to pokriveno Zakonom o obligacionim odnosima, prilikom zaključenja ugovora onaj ko proda vozilo sa pravnim nedostatkom kao što je to s vraćenom kilometražom odgovarat će za prevaru”,pojasnio je Kovačević.

Prema njegovim riječima, nije teško ustanoviti ovu prevaru, posebno kod novih automobila koji imaju ugrađene kompjutere.

Napraviti bazu podataka

Jedno od potencijalnih rješenja bilo bi da se po uzoru na Belgiju i Holandiju napravi baza podataka o kilometraži svih automobila koji su bili na tehničkom pregledu.

Evropski parlament je zatražio da se slično rješenje usvoji na nivou EU, jer je to jedini način da se problem u potpunosti riješi. Ovi napori evropskih parlamentaraca izuzetno su korisni i za BiH s obzirom na to da je većina automobila na bh. cestama uvezena iz EU.